Connect with us

Uncategorized

Porodica u krizi: Zašto muškarci izbjegavaju brak?

Brak i porodica u Republici Srpskoj upali su u ozbiljnu krizu. Sve je više razvoda. Ali, sve je više i onih koji o ludom kamenu ne misle. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, među populacijom starijom od 15 godina oko 270.000 je neoženjenih i neudatih. Od toga je nešto više od 160 hiljada muškaraca i 109 hiljada žena. Istraživali smo, šta je razlog pa muškarci izbjegavaju brak.

U podmajevičkom kraju u skoro svakoj kući mladu željno čeka bar jedan, ponegdje i dvojica neoženjenih momaka. Jedan od njih je 53-godišnji Jovika Đurić Mikac iz sela Veselinovac. Priča da za brak nije imao uslove.

“Živim sam, s pijevcom. Nikad nismo više imali, a manje nemali. Imamo sve – jesti i popiti, samo nema naroda“, kaže Đurić.

Ista sudbina dijeli i 67-godišnjeg Iku Kojića. Kaže da je ostao bez bračne saputnice jer, kada je kao momak želio da se osamostali, otac mu nije dozvolio. Zato je sada samac.

“Duša me boli, kako koji dan, a ne godina, sve je veća patnja”, kaže Kojić.

Za ženidbu, kaže Iko, nikad nije kasno.

“Što da ne, sa svojom penzijicom možemo nas dvoje na loncu biti. Nema šta raditi, samo spremati po kući.”

Jablanica – selo na obroncima Majevice ima najviše neoženjenih momaka. Prema nezvaničnim podacima, u ovoj mjesnoj zajednici živi više od 100 neženja, sudbonosno “da” nema ko da kaže, jer djevojke mahom iz sela odlaze u grad.

“Traže uslove, neće na selo, hoće u grad, opsesija im je grad. ”, kaže Slobodan Šakotić iz Tobuta kod Lopara.

Da Srpkinje neće na selo, potvrđuje i priča iz Višegrada. Momci sve češće dovode mlade iz Albanije koje  se, za razliku od domaćih djevojaka, rado prihvataju seoskih poslova. O takvim mogućnostima govori i Želimir Đurić iz Višegrada.

“Neće na selo, ako nemaš dobar auto i para, na selo neće niko. Jedino u Albaniju da idemo. U Višegradu imaju dvije mlade iz Albanije“.

Nije samoća problem samo onih koji je osjećaju na svojoj koži, već često i cijelog društva.

“Često nam dolaze starija lica kojima je potrebna zdravstvena zaštita i kućna njega koju bi trebalo da pružaju uži članovi porodice koje oni nemaju, pa nastupaju problemi”, kaže direktor Doma zdravlja u Loparama Dušan Šakotić.

Veliki broj neoženjenih muškaraca i neudatirh djevojaka posljedica je takozvanog tempo efekta, kaže struka, objašnjavajući da je riječ o odgođanju sklapanja brakova i rađanja djece.

“Brak jeste u krizi i to nam uzima danak u ukupnom rađanju i umiranju. Mi smo tradicionalno društvo”, kaže demograf Stevo Pašalić.

I stariji momci se slažu – treba se ženiti ranije.

“Sve ima svoje vrijeme, treba se ženiti do 25, kasnije je sve teže i teže”, kaže Mladen Stojanović iz Doboja.

Tako ne misli veliki broj neženja. Iza kamere poručuju da je “brak njihova privatna stvar”. Ono što dodatno zabrinjava jeste i veliki broj razvoda.

U Srpskoj je oko 36.000 razvedenih muškaraca i žena, što je dokaz koliko smo bez tolerancije, razumijevanja i kako to struka kaže, bez tradicionalnog osjećaja za poštovanje.

BN

Uncategorized

VREMENSKI HAOS SE PRIBLIŽAVA BALKANU: Meteorolozi proglasili “kod crveno”

Prema najnovijoj prognozi koju je objavio meteorološki sajt “Severe Weather Europe” (SWE), 2026. godina biće u znaku “Super El Ninja”, fenomena koji trenutno pokazuje trend ka rekordnom intenzitetu bez presedana u modernoj istoriji.

El Ninjo se  intenzivira

Kako navodi SWE, podaci iz okeana potvrđuju da se El Ninjo intenzivira duboko ispod površine, a modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao da nadmaši čak i istorijski rekord iz 1877-1878. godine.

Ovaj atmosferski “kod crveno” (Code Red) pokreće masivni okeanski Kelvinov talas, koji deluje kao “sigurnosni ventil” za oslobađanje ogromne energije u globalni vremenski sistem.

Šta ovo konkretno znači za Srbiju i Balkan

Iako je El Ninjo fenomen koji primarno nastaje u Pacifiku, njegovi efekti se poput domina prelivaju na cijeli svijet. Kako piše SWE, uticaj na Evropu biće i te kako vidljiv već od ljeta 2026. godine.

Za područje Evrope, uključujući i naše prostore, prognoze ukazuju na prisustvo snažnog sistema visokog vazdušnog pritiska. Prema analizama koje prenosi sajt SWE, očekuje se formiranje takozvane toplotne kupole iznad centralnih dijelova kontinenta.

Visoke temperature i suša

Za Srbiju i Balkan to znači temperature iznad normale i sušne periode, naročito u centralnim i zapadnim dijelovima Evrope, dok se mi možemo naći na udaru vrelih vazdušnih masa.

Dramatičan obrt na jesen

Međutim, prava promjena, prema pisanju meteorologa, stiže sa jeseni. Dok će veći dio kontinenta i dalje bilježiti temperature iznad prosjeka, pozicioniranje zona niskog pritiska donosi potpuno drugačiju sliku za naš region.

“Pozicioniranje zona niskog pritiska u Mediteranu uzrokovaće povećane padavine u južnim, centralno-južnim i jugoistočnim dijelovima Evrope”, navodi se na ovom sajtu.

To znači da bi Balkan i Srbija mogli da se suoče sa ekstremno kišovitom jeseni i nestabilnim vremenom, što je direktna posljedica poremećaja koji donosi ovaj istorijski “Super El Ninjo”.

Zašto je ovaj El Ninjo drugačiji

Stručnjaci sa SWE ističu da se trenutno bilježi istorijski uspon temperatura okeana koji se dešava brže nego tokom prethodnih velikih događaja iz 1997. ili 2015. godine.

“Svaka nova prognoza pokazuje sve jači intenzitet fenomena”, piše SWE, naglašavajući da smo na putu ka događaju koji se dešava jednom u vijeku.

Ono što je posebno važno za nas jeste da El Ninjo pojačava suptropski džet strim, odnosno, mlaznu struju, što mijenja putanje oluja širom planete. Iako Evropa često ima manje direktan uticaj El Ninja u poređenju sa Amerikom, snaga ovogodišnjeg “super” događaja je tolika da će stabilizovati predviđene atmosferske obrasce, čineći dugoročne prognoze o vrelom ljetu i potopima na jesen prilično pouzdanim.

Na osnovu ove prognoze, Srbija i region treba da se pripreme za godinu ekstrema – od vrelih talasa pod toplotnom kupolom do naglih atmosferskih pražnjenja i obilnih padavina koje nam stižu sa Mediterana, zaključuje se u analizi koju je objavio SWE, a prenosi B92.

Nastavi čitati

Uncategorized

STANIVUKOVIĆ ČUVA SRPSKU TRADICIJU: U Gomionici otkriven spomenik Kočićevom junaku Simeunu Đaku (FOTO)

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a Draško Stanivuković prisustvovao je u manastiru Gomionica otkrivanju spomenika Simeunu Đaku, junaku iz djela Petra Kočića koji simbolizuje slobodarski duh, snagu naroda i borbu za pravdu.

Stanivuković je poručio da Simeun Đak, nakon Petra Kočića i Davida Štrpca, zauzima posebno mjesto u krajiškom identitetu, te istakao da spomenik predstavlja čuvanje kulture sjećanja i poštovanja prema velikanima srpske istorije i književnosti.

Kako je naveo, riječ je o inicijativi njegove porodice koja je zaživjela u manastiru Gomionica, mjestu koje je snažno povezano sa Kočićevim nasljeđem.

– Njegujmo kulturu sjećanja, čuvajmo naše velikane, naše svetinje i vjeru u slobodu, jer narod koji pamti svoje korijene, zna kuda ide – poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Uncategorized

Prijavili ih mještani: Hodočasnike iz Srpske PRESRELA FEDERALNA POLICIJA, nećete vjerovati zbog čega (FOTO)

Hodočasnici iz Istočnog Novog Sarajeva jutros su iz Miljevića krenuli prema manastiru Ostrog.

Međutim, u Ilovicama ih je legitimisala policija Federacija BiH, i to bez ikakvog razloga, tvrde čitaoci Srpskainfo, koji su nam dostavili i fotografije sa lica mjesta.

Razlog je, kako navode, optužba tamošnjeg stanovništva da su hodočasnici nosili četničku zastavu.

“Grupu hodočasnika iz Istočnog Novog Sarajeva, koji su jutros iz Miljevića krenuli prema manastiru Ostrog, u Ilovicama je legitimisala policija FBiH. Kako su rekli, postupili su po prijavama njihovih građana, da mladići u povorci nose četničku zastavu. Šta je istina procijenite sami”, navodi se u pismu koje su nam poslali.

Podsjetimo, hodočasnici iz Miljevićima, uoči Svetog Vasilija Ostroškog, tradicionalno idu na pokloničko putovanje u manastir Ostrog.

Grupa kreće iz Miljevića, a dolazak u manastir Ostrog je 12. maja, radi poklonjenja moštima Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.

Hodočasnici pješače više dana, a pridružuju im se i mještani lokalnih zajednica kroz koje prolaze.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Aktuelno