Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković izjavio je da je održan produktivan sastanak s rukovodstvom Sportskog centra “Borik”, na kojem je razmatran dalji razvoj sporta i sportske infrastrukture kao jedan od glavnih prioriteta grada.

„U sklopu dvorane Borik gradićemo savremenu teretanu vrijednu 700.000 KM, koja će biti namijenjena svim našim sportistima. Ovo je samo jedan od koraka ka modernizaciji i unapređenju sportske infrastrukture u Banjoj Luci,“ poručio je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, planira se nastavak izgradnje novih objekata, kao i obnova i uređenje postojećih sportskih dvorana širom grada.

„Sport je važan dio života svih nas, a Banja Luka mora biti grad koji pruža najbolje uslove za razvoj mladih sportista i rekreativaca. Uz nove investicije i podršku građana, Banja Luka postaje pravi regionalni centar sporta,“ dodao je on.

Podsjećamo, Grad Banja Luka u proteklom periodu značajno je investirao u sportske projekte, što je doprinijelo unapređenju uslova za treninge i takmičenja, kao i povećanju broja korisnika sportskih objekata.

Banjalučki aerodrom je tokom 2024. godine opslužio 399.173 putnika, što predstavlja pad od 13,4% u odnosu na prethodnu godinu i smanjenje od 61.547 putnika.

Ovaj rezultat stavlja aerodrom na 13. mjesto među komercijalnim aerodromima bivše Jugoslavije, dok je i dalje ispred manjih regionalnih aerodroma poput Niša, Ohrida i Rijeke.

Komercijalni aerodromi u bivšoj Jugoslaviji ukupno su tokom 2024. godine opslužili više od 36 miliona putnika, što je za 3,4 miliona više nego prethodne godine. Devet aerodroma ostvarilo je svoje najuspješnije godine do sada, uključujući Beograd, Zagreb, Prištinu, Split, Dubrovnik, Skoplje, Sarajevo, Podgoricu i Zadar. S druge strane, jedanaest aerodroma ostalo je ispod nivoa iz 2019. godine, uključujući Ljubljanu, Tivat, Pulu, Niš, Ohrid, Tuzlu, Rijeku, Osijek, Portorož, Brač i Maribor, prenosi Ex-Yu Aviation.

Među najbrže rastućim aerodromima u regiji istakla se Priština, koja je tokom 2024. godine povećala broj putnika za 657.598, dok je Tuzla zabilježila najveći pad, izgubivši 374.894 putnika nakon zatvaranja baze kompanije Wizz Air.

Tokom godine, Dubrovnik je prestigao Skoplje i postao peti najprometniji aerodrom u regiji, dok je Sarajevo preteklo Podgoricu, a Zadar nadmašio tradicionalno prometniju Ljubljanu. Hrvatska je zadržala poziciju najvećeg avio-tržišta u regiji, sa više od 13 miliona putnika na svojim aerodromima. Hrvatski aerodromi su takođe zabilježili najveći apsolutni rast broja putnika, s dodatnih 1,8 miliona u poređenju s 2023. godinom.

Kada su u pitanju aviokompanije, Air Serbia je tokom 2024. godine postala najveći avioprevoznik u bivšoj Jugoslaviji po kapacitetima, prestigavši Wizz Air, koji je zbog problema s motorima Pratt & Whitney morao prizemljiti dio flote, što je rezultiralo gubitkom više od 1,2 miliona sjedišta. S druge strane, Ryanair je ostvario najveći rast, dodajući više od 1,5 miliona sjedišta i približivši se vodećim pozicijama.

Očekivanja su da će se trend rasta putničkog saobraćaja u regiji nastaviti i tokom 2025. godine, dok će Banjalučki aerodrom nastojati da prevaziđe trenutne izazove i poveća svoj udio na tržištu, privlačeći nove avioprevoznike i šireći mrežu destinacija.

Još uvijek aktuelni predsjednk Skupštine Grada, Ljubo Ninković, danas se nakon pola godine vratio na posao, ali je nastao problem jer nije mogao da nađe ključeve od kancelarija.

Tvrde ovo naši izvori, koji kažu da je jutros nastao pravi haos, kada je Ninković zajedno da ostalim zaposlenima u Skuštini tražio ključeve kancelarija, koje su bile zaključane.

-Predsjednik Skupštine nije dolazio na posao dugo, s obziom na to da sjednica nije bilo pola godine, nije imao puno posla. Danas kada je doša nisu mogli da nađu ključ od njegove kancelarije, pa je nastao pravi haos – isprčao nam je naš izvor.

Iako Niković nije dolazio dugo na posao, platu je uredno primao, i to preko 5.000 KM mjesečno.