Connect with us

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA: Bajden od Zelenskog traži totalni zaokret u strategiji

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na odbranu.

Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Stoga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu – i da podsjeti Kongres SAD – da Ukrajina može imati odgovarajuću odbranu samo ako SAD i njegovi saveznici garantuju da za to bude sredstva, piše Bloomberg.

Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.

Zelenskijev hrabro izrečen cilj ostaje mirovna formula od 10 tačaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.

Ratište priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše oružja, posebno za protivzračnu odbranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od odbrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.

Putin je također shvatio taktičke prednosti odbrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koju je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti “reizbor” posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.

Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.

Ukrajina ima manje resursa. Tokom prošle godine primila je velikodušnu podršku SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.

Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju municije, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.

Zelenski odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tokom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.

Šokantna je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi Republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Evropi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u istoriju.

Vrijeme – saveznik Ukrajine ili Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.

Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.

Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti, prenosi index.hr.

Related Topics:

Svijet

MEDVEDEV “Dok Rusija i SAD traže mir, EVROPA RATUJE DO POSLJEDNJEG UKRAJINCA”

Dok Rusija i Sjedinjene Američke Države pregovaraju o prekidu vatre, Evropa nastavlja da ratuje do posljednjeg Ukrajinca, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i predsjednik stranke Јedinstvena Rusija.

– Dok Rusija i SAD pregovaraju o okončanju sukoba, frigidna Evropa, predvođena “ludim damama” Ursulom (fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije) i Kajom (Kalas, šeficom evropske diplomatije), aktivno nastavlja rat do posljednjeg Ukrajinca“ – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Komentarišući situaciju oko hapšenja Federike Mogerini, bivše šefice evropske diplomatije, pretpostavio je da ona “nije oskudijevala sa novcem” na poziciji ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope.

– Najzanimljivije je to što je žena koja je obavljala tu funkciju obezbijedila sebi penziju bez ikakvih ograničenja. Očigledno je da je imala malo novca na mjestu ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope. Sjećam se ove žene, inače je bila mnogo pristojnija od ova dva strašna lopova i rusofoba današnjice: Ursule fon der, naravno, i Kaje Kalas – prokomentarisao je političar.

Izjavio je da njih dvoje ne čekaju penziju, dodajući da je jedna ukrala ludu količinu novca tokom pandemije koronavirusa, a muž druge nepravedno zarađuje na ugovorima sa Rusijom.

Slučaj Mogerini

Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da su Mogerini i Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, pritvoreni zbog sumnje da tenderski proces iz 2021. i 2022. godine, vezan za osnivanje diplomatske akademije na Koledžu Evrope, “nije bio fer”.

Optužbe protiv Mogerini i Sanina uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo procijenilo da u njihovom slučaju “nema rizika od bjekstva”, objavili su italijanski mediji.

Ranije danas, Kancelarija evropskog javnog tužioca je saopštila da su Mogerini i Sanino pušteni sinoć nakon što ih je ispitivala savezna policija Zapadne Flandrije.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

KRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”

Britanski kralj Čarls izjavio je da su Velika Britanija i Njemačka spremne da “podrže Evropu pred prijetnjom dalje ruske agresije”.

Govoreći na državnom banketu u čast njemačkog predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera, kralj je pohvalio zajednički odbrambeni sporazum dvije zemlje, nazvavši ga “jedinstvenim partnerstvom u srcu NATO”, piše Skaj njuz.

Na početku trodnevne državne posete, Štajnmajer je poručio da dvije zemlje “rade zajedno na promociji bezbjednosti i odbrane, jedan pored drugog za slobodnu, mirnu Evropu… uz podršku Ukrajini”, prenosi Tanjug.

Ovo je prva državna posjeta njemačkog lidera Velikoj Britaniji u 27 godina, a oko 160 gostiju prisustvovalo je banketu u dvorani Svetog Đorđa u Vindzoru, gdje je sa strane stajala božićna jelka ukrašena sa 3.000 lampica.

Tokom večeri, kralj se našalio o zajedničkoj ljubavi prema fudbalu, navodeći da “na kraju Nijemci pobjeđuju”.

Štajnmajera i njegovu suprugu Elke Budenbender dočekali su kralj Čarls i kraljica Kamila u Vindzoru.

Njemački predsjednik se takođe sastao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom na okruglom stolu poslovnih lidera dvije zemlje, u okviru projekta električnih vozila vrijednog više od 20 miliona evra koji predvodi “Mercedes” i koji će otvoriti 150 radnih mjesta u Northemptonširu i Oksfordširu.

U julu su Njemačka i Velika Britanija potpisale Kensingtonski sporazum, a Starmer je rekao da će zemlje “sarađivati još tešnje”.

On je rekao da su odnosi dvije države u “veoma, veoma jakom položaju” i da je partnerstvo ključno za pitanja poput Ukrajine, migracija, ekonomskog rasta i trgovine.

Štajnmajer će danas položiti cvijeće na grob kraljice Elizabete II u kapeli Svetog Đorđa u Vindzoru, a kasnije će se obratiti parlamentu.

Štajnmajer je doputovao juče u zvaničnu posjetu Velikoj Britaniji.

Na početku trodnevne posjete njemačkog predsjednika britanski kraljevski par je za goste iz Njemačke organizovao svečani vojni doček praćen počasnim plotunom iz 41 artiljerijskog oruđa i vožnju kraljevskom kočijom ulicama gradića Vindzor do ruševine katedrale u Koventriju, bombardovane tokom Drugog svjetskog rata, prenosi londonski Gardijan.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI RAT ZA NAFTU? Venecuela ima najveće rezerve, Tramp šalje vojsku zbog “droge”

SAD su nagomilele vojsku u Karipskom regionu, dok Donald Tramp najavljuje kopnene napade na “narko-ćelije” u Venecueli. Maduro optužuje Vašington da želi da preuzme kontrolu nad najvećim naftnim rezervama na svijetu.

Izgleda da je Amerika spremna za rat sa Venecuelom, što je predsjednik te zemlje Nikolas Maduro pripisao želji Vašingtona da kontroliše ogromne rezerve nafte u zemlji. Međutim, američki lider Donald Tramp je ponudio Maduru da sa porodicom napusti zemlju prije nego što napad počne, što je ovaj odbio.

Prema Trampovim riječima, ugrožene su narko-trase u regionu Kariba, ali bojazan ostaje: šta ako Amerika zapravo želi blago Venecuele, zemlje sa najvećim zalihama nafte na svijetu?

Čini se da je Tramp nedavno proglasio početak rata i najavio da kreću kopneni udari. Američki predsjednik je poručio da će uskoro početi napade unutar Venecuele, za razliku od dosadašnjih udara na brodove koji navodno prevoze drogu.

“Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gdje žive. Znamo gdje su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp, najavljujući udare na narko-ćelije u Venecueli.

Međutim, dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u Americi. Vojska SAD je nagomilala snage i opremu u Karipskom regionu, zbog čega je Venecuela praktično opkoljena.

Glavne narko-trase u Karipskom regionu
Govoreći o narko-rutama u ovom području, koje će se sada možda naći na udaru Vašingtona, sljedeće su najaktivnije:

Kolumbija-Venecuela-Karibi- SAD/Evropa: Narko-karteli često prebacuju kokain iz istočne Kolumbije preko venecuelanske granice, a zatim ga šalju u Dominikansku republiku, Portoriko, Haiti, ili direktno prema SAD (Florida) i Evropi. Ovo je jedna od najvažnijih ruta poslednjih godina
Kolumbija-Pacifik-Panama/Kostarika-Karibi-Meksiko/SAD: Kombinacija pacifičkih i karipskih pravaca. Droga često stiže do Panamskog kanala, gde se potom prebacuje dalje ka Karibima ili sjeverno prema Meksiku
Kolumbija-Ekvador-Galapagos-Centralna Amerika-Karibi: Ruta koja koristi udaljene pacifičke zone kao tranzitne tačke, pa zatim ide prema karipskoj obali Centralne Amerike
Kolumbija- Aruba-Karipske luke: Ova ostrva, blizu venecuelanske obale, ponekad se koriste kao tranzitne tačke ka Trinidadu i Tobagu, Portoriku, Bahamima
Kolumbija-Karipsko more-Bahami-Florida: “Bahamski koridor” je jedna od starijih ruta, ali i dalje aktivna. Koriste se brzi čamci i manje letjeliceVenecuela – zemlja sa najvećim rezervama nafte
Američki Stejt department već nedeljama negira da nafta igra centralnu ulogu u slanju više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u Karipski region. Umjesto toga, Trampova administracija insistira na tome da su vojne prijetnje dio američkih napora da zaustave priliv nedokumentovanih migranata i ilegalnih droga iz Venecuele.

Bez obzira na razloge koji stoje iza brzog zaoštravanja situacije na Karibima, ako dođe do promjene režima Nikolasa Madura u Venecueli, najveće rezerve nafte na planeti igraće centralnu ulogu u budućnosti zemlje.

Velike zalihe nafte se uglavnom povezuju sa Bliskim istokom, ali Venecuela leži na 303 milijarde barela sirove nafte, odnosno oko petine svjetskih rezervi.

Venecuela proizvodi oko milion barela nafte dnevno. To je manje od polovine onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. godine i manje od trećine od 3,5 miliona barela koliko je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999. godine.

Međunarodne sankcije vladi Venecuele i duboka ekonomska kriza doprinijele su padu naftne industrije zemlje, ali uticao je i nedostatak investicija i održavanja.

Vlada SAD je uvela sankcije Venecueli 2005. godine, a prva Trampova administracija je 2019. godine efikasno blokirala sav izvoz sirove nafte u Sjedinjene Države od državne naftne kompanije Petroleos de Venezuela.

Zašto Amerika želi venecuelansku naftu
Sjedinjene Države proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja, ali i dalje moraju da uvoze naftu, posebno onu koju proizvodi Venecuela.

To je zato što SAD proizvode laku, sirovu naftu, koja je dobra za proizvodnju benzina, ali ne mnogo više od toga. Teška, kisela sirova nafta poput one iz Venecuele je ključna za određene proizvode u procesu rafiniranja, uključujući dizel, asfalt i goriva za fabrike i drugu tešku opremu.

Venecuela je u blizini, a njena nafta je relativno jeftina. Većina američkih rafinerija je izgrađena za preradu venecuelanske teške nafte i one su znatno efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u poređenju sa američkom.Da li Maduru prijeti svrgavanje
Otvaranje venecuelanske nafte svijetu moglo bi koristiti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

“Kada bismo imali legitimnu vladu u Venecueli koja bi vodila proces, to bi otvorilo veću ponudu za svijet, smanjujući rizik od skokova cijena i nestašica nafte. Bilo bi odlično kada bismo mogli da ponovo oživimo venecuelansko tržište nafte”, rekao je za CNN Fil Flin, viši tržišni analitičar u “Price Futures Group”.

Zato mnogi spekulišu da nafta možda igra ulogu u odluci Trampove administracije da izvrši pritisak na Madura. Prošlog vikenda, Maduro je poslao pismo generalnom sekretaru OPEK-a, tvrdeći da Trampova administracija želi da zapleni rezerve nafte njegove zemlje.

Tramp je navodno dao ultimatum Maduru: da odmah napusti Venecuelu sa porodicom, prije nego što je objavio da će vazdušni prostor te zemlje biti zatvoren.

Nastavi čitati

Aktuelno