Connect with us

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA: Bajden od Zelenskog traži totalni zaokret u strategiji

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na odbranu.

Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Stoga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu – i da podsjeti Kongres SAD – da Ukrajina može imati odgovarajuću odbranu samo ako SAD i njegovi saveznici garantuju da za to bude sredstva, piše Bloomberg.

Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.

Zelenskijev hrabro izrečen cilj ostaje mirovna formula od 10 tačaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.

Ratište priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše oružja, posebno za protivzračnu odbranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od odbrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.

Putin je također shvatio taktičke prednosti odbrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koju je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti “reizbor” posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.

Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.

Ukrajina ima manje resursa. Tokom prošle godine primila je velikodušnu podršku SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.

Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju municije, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.

Zelenski odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tokom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.

Šokantna je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi Republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Evropi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u istoriju.

Vrijeme – saveznik Ukrajine ili Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.

Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.

Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti, prenosi index.hr.

Related Topics:

Svijet

ORBAN POKAZAO ŠTA JE PRIJATELJSTVO “Ako Budimpešta ima naftu i gas, IMAĆE I SRBIJA”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom gas i naftu.

“Mađarska nema velike rezerve nafte ili gasa, tako da je obezbjeđivanje stalnog uvoza suštinski značajno. Dobili smo izuzeće od američkih sankcija i radimo na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu”, istakao je Orban.

Što god ima Mađarska, navodi Orban, podijeliće sa Srbijom.

“Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban na “Iksu”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Aktuelno