Connect with us

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA: Bajden od Zelenskog traži totalni zaokret u strategiji

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na odbranu.

Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Stoga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu – i da podsjeti Kongres SAD – da Ukrajina može imati odgovarajuću odbranu samo ako SAD i njegovi saveznici garantuju da za to bude sredstva, piše Bloomberg.

Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.

Zelenskijev hrabro izrečen cilj ostaje mirovna formula od 10 tačaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.

Ratište priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše oružja, posebno za protivzračnu odbranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od odbrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.

Putin je također shvatio taktičke prednosti odbrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koju je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti “reizbor” posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.

Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.

Ukrajina ima manje resursa. Tokom prošle godine primila je velikodušnu podršku SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.

Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju municije, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.

Zelenski odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tokom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.

Šokantna je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi Republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Evropi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u istoriju.

Vrijeme – saveznik Ukrajine ili Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.

Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.

Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti, prenosi index.hr.

Svijet

RAZOČARAN SAM PUTINOM, ne mislim da će zaustaviti rat

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je jutros da je razočaran ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i da ne misli da će Putin zaustaviti rat u Ukrajini.

Tramp je rekao novinarima da će danas imati telefonski razgovor sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, preneo je Rojters.

Prethodno je Tramp izjavio da telefonski poziv sa Putinom nije rezultirao nikakvim napretkom u naporima da se okonča rat u Ukrajini.

On je dodao da je sa Putinom, osim o Ukrajini, razgovarao i o Iranu, čiji su zvaničnici, kako je rekao, spremni da razgovaraju.

Tramp je u obraćanju novinarima u bazi Endruz rekao da će njegova administracija početi da šalje pisma zemljama za koje su namenjene povišene carine, kako bi te države identifikovale carinske stope sa kojima će se suočiti pri uvozu u Sjedinjene Države.

Tramp je rekao da očekuje da će potpisati “nekoliko drugih sporazuma”, pored trgovinskog sporazuma objavljenog u sredu sa Vijetnamom.

Predsednik SAD je takođe najavio da će danas potpisati “veliki lepi zakon” o budžetu koji su usvojili republikanci u Predstavničkom domu.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NAPAD SOMA U JEZERU U NJEMAČKOJ: Muškarac ugrizen tokom plivanja

U jezeru Brombah u Srednjoj Frankoniji u Bavarskoj dogodio se još jedan napad soma na plivača, samo dvije nedjelje nakon što je policajac upucao džinovsku ribu koja je napala više plivača.

Ovog puta povređen je 69-godišnji muškarac, piše njemački “Bild”.

On je rekao da ga je som napao “iznenada iz dubine i ugrizao ga je za ruku”.

Muškarac je uspio da dopliva do obale kod mesta Absberg, gdje mu je ukazana pomoć, prenosi Tanjug.

Policija je potvrdila da je zadobio lakše povrede – samo ogrebotinu.

Zbog napada, lokalne vlasti su uklonile platformu za kupanje i ograđuju dio jezera iz bezbjednosnih razloga.

Som dugačak oko dva metra i težak 90 kilograma napao je 20. juna petoro plivača na drugoj lokaciji u jezeru.

Zbog nemogućnosti da se obezbedi trajno zatvaranje tog dijela jezera, policajac ga je usmrtio kako bi spriječio paniku i potencijalno davljenje.

Riba je kasnije poslužena u lokalnom restoranu u 120 porcija, što je izazvalo oštre reakcije organizacije za zaštitu životinja PETA.

Prema riječima Andrea Mašea iz Ribarskog saveza Srednje Frankonije, somovi postaju agresivni zbog niskog nivoa vode i sezone mrijesta.

Nedostatak pogodnih mjesta za polaganje jaja tera ih da se mrijeste ispod kupališnih platformi, koje potom agresivno brane, rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

MAKLJAŽA U NAJAVI: Tramp želi MMA borbe u Bijeloj kući VIDEO

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da će sljedeće godine, povodom 250. Dana nezavisnosti, u Bijeloj kući biti organizovana borba mješovitih borilačkih vještina /MMA/.

“Gleda li neko MMA? Na ovaj veliki dan imaćemo MMA borbu. Zamislite to na posjedu Bijele kuće”, rekao je Tramp u Ajovi.

Pomenuti MMA meč biće održan u okviru šire agende za proslavu Dana nezavisnosti 4. jula sljedeće godine.

Očekuje se da meč bude održan u dvorištu Bijele kuće, ali za sada nisu potvrđeni logistički detalji.

Tramp je naveo da će borbi moći da prisustvuje oko 25.000 ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno