Connect with us

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA: Bajden od Zelenskog traži totalni zaokret u strategiji

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na odbranu.

Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Stoga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu – i da podsjeti Kongres SAD – da Ukrajina može imati odgovarajuću odbranu samo ako SAD i njegovi saveznici garantuju da za to bude sredstva, piše Bloomberg.

Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.

Zelenskijev hrabro izrečen cilj ostaje mirovna formula od 10 tačaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.

Ratište priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše oružja, posebno za protivzračnu odbranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od odbrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.

Putin je također shvatio taktičke prednosti odbrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koju je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti “reizbor” posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.

Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.

Ukrajina ima manje resursa. Tokom prošle godine primila je velikodušnu podršku SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.

Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju municije, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.

Zelenski odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tokom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.

Šokantna je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi Republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Evropi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u istoriju.

Vrijeme – saveznik Ukrajine ili Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.

Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.

Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti, prenosi index.hr.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno