Connect with us

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA: Bajden od Zelenskog traži totalni zaokret u strategiji

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na odbranu.

Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Stoga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu – i da podsjeti Kongres SAD – da Ukrajina može imati odgovarajuću odbranu samo ako SAD i njegovi saveznici garantuju da za to bude sredstva, piše Bloomberg.

Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.

Zelenskijev hrabro izrečen cilj ostaje mirovna formula od 10 tačaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.

Ratište priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše oružja, posebno za protivzračnu odbranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od odbrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.

Putin je također shvatio taktičke prednosti odbrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koju je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti “reizbor” posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.

Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.

Ukrajina ima manje resursa. Tokom prošle godine primila je velikodušnu podršku SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.

Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju municije, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.

Zelenski odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tokom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.

Šokantna je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi Republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Evropi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u istoriju.

Vrijeme – saveznik Ukrajine ili Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.

Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.

Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti, prenosi index.hr.

Related Topics:

Svijet

SKUPO GA KOŠTA PODRŠKA PUTINU: Moguća istraga o ratnim zločinima protiv Kim Džong Una?!

U martu 2023. godine, MKS je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog sumnje na ratne zločine.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un bi mogao da se suoči sa istragom o ratnim zločinima pred Međunarodnim krivičnim sudom (MKS) sa sjedištem u Hagu, zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine, izjavio je danas bivši šef tog suda Song Sang Hjun.

Južnokorejski pravnik je objasnio da postoji mogućnost da ukrajinske vlasti, kao žrtva, podnesu tužbu protiv Sjeverne Koreje Međunarodnom krivičnom sudu.

“Iako bi bilo idealno da tužbu podnese Ukrajina, MKS takođe ima ovlašćenje da pokrene nezavisnu istragu”, kazao je Song na međunarodnoj konferenciji u Seulu.

On je kazao da Kim Džon Un još nije upućen MKS-u “uprkos kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji”, ali da su sada “ispunjeni pravni standardi da Ukrajina pokrene postupak protiv njega”.

“Vrijeme je da se Kim Džong Un izvede pred MKS, rekao je Song, dodajući da je vojna pomoć Pjongjanga Rusiji pružila Ukrajini pravne standarde za podnošenje tužbe protiv Sjeverne Koreje”, preneo je Jonhap.

Od kraja prošle godine, Sjeverna Koreja je rasporedila hiljade vojnika da se bore zajedno sa ruskim snagama u ratu, a Pjongjang i Moskva su zvanično potvrdili raspoređivanje trupa prošlog mjeseca.

U martu 2023. godine, MKS je izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog sumnje na ratne zločine povezane sa ratom Rusije protiv Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Putin nakon razgovora sa Trampom “SPREMNI SMO”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom da je Rusija spremna da radi na memorandumu sa Ukrajinom, uključujući i primirje.

– Dogovorili smo se sa predsjednikom Sjedinjenih Država da će Rusija predložiti i spremna je da sarađuje sa ukrajinskom stranom na memorandumu u vezi sa mogućim budućim mirovnim sporazumom sa definicijom niza stavova, kao što su, na primjer, principi rješavanja, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma i tako dalje, uključujući i mogući prekid vatre na određeni period ako se postignu relevantni sporazumi – rekao je Putin novinarima.

Istakao je da je potrebno da Rusija i Ukrajina pronađu kompromise koji bi bili zadovoljavajući za sve strane.

Putin je istakao da je stav Rusije jasan.

– Glavna stvar za nas je da otklonimo osnovne uzroke ove krize – naglasio je Putin.

Dodao je da je “Tramp u razgovoru izrazao svoj stav o okončanju nepriteljstva u Ukrajini”.

– Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize. Sa svoje strane (u razgovoru sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom – prim. a.) takođe sam napomenuo da i Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize – rekao je Putin.

On je telefonski razgovor sa Trampom označio značajnim, iskrenim i veoma korisnim.

– Želio bih da napomenem da je razgovor bio veoma informativan i veoma iskren. I generalno, po mom mišljenju, veoma koristan u tom pogledu – rekao je Putin.

Dodao je da su kontakti između učesnika sastanka i pregovora u Istanbulu su nastavljeni, i to daje “razlog da vjerujemo da smo, generalno, na pravom putu”.

RIA Novosti

Nastavi čitati

Svijet

I TO POSTOJI! Grad čiji stanovnici kišu nisu osjetili 400 godina

U samom srcu čileanske pustinje Atacama, jedne od najsušnijih regija na svijetu, smjestio se grad Calama, nevjerovatno mjesto koje prkosi prirodi i vremenskim uslovima.

Calama je poznata po izuzetno dugim periodima bez padavina. Prema istorijskim podacima, ovo područje nije zabilježilo nijednu kap kiše čak 401 godinu – od 1570. do 1971. godine. Posljednji sličan sušni niz zabilježen je početkom 20. vijeka i trajao je 41 godinu.

Danas na širem području grada u prosjeku padne svega pet milimetara kiše godišnje, što Calamu čini jednom od najsušnijih naseljenih destinacija na svijetu.

Uprkos ekstremnim klimatskim uslovima, grad broji oko 180.000 stanovnika. Ključ opstanka ove zajednice leži u bogatim nalazištima bakra, koji su od presudnog značaja za privredu cijele regije.

Priroda se i ovdje pokazuje snalažljivom, u pustinjskim predjelima opstaju alge, lišajevi i kaktusi zahvaljujući morskoj magli poznatoj kao camanchaca, koja s Tihog okeana dopire do suhe unutrašnjosti donoseći neophodnu vlagu.

Stanovnici Calame naučili su da ovu maglu koriste na inovativne načine, pomoću specijalno dizajniranih mreža i sistema, prikupljaju vodu iz vazduha koju zatim koriste za piće i navodnjavanje vrtova.

Ovaj jedinstveni grad predstavlja fascinantan primjer ljudske otpornosti, inovacije i prilagođavanja životu u ekstremnim uslovima.

Radio Sarajevo

Nastavi čitati

Aktuelno