Connect with us

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA: Bajden od Zelenskog traži totalni zaokret u strategiji

U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na odbranu.

Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Stoga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu – i da podsjeti Kongres SAD – da Ukrajina može imati odgovarajuću odbranu samo ako SAD i njegovi saveznici garantuju da za to bude sredstva, piše Bloomberg.

Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.

Zelenskijev hrabro izrečen cilj ostaje mirovna formula od 10 tačaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.

Ratište priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše oružja, posebno za protivzračnu odbranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od odbrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.

Putin je također shvatio taktičke prednosti odbrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koju je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti “reizbor” posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.

Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.

Ukrajina ima manje resursa. Tokom prošle godine primila je velikodušnu podršku SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.

Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju municije, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.

Zelenski odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tokom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.

Šokantna je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi Republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Evropi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u istoriju.

Vrijeme – saveznik Ukrajine ili Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.

Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.

Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti, prenosi index.hr.

Svijet

MAKRON PRIJETI KINI! Francuski lider bijesan

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.

Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.

Makron je poslije zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug. “Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu”, rekao je francuski lider po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.

Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.

Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.

“To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište”, ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.

Tokom posjete Kini, francuski predsjednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.

“Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu”, poručio je Makron.

On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti. U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.

Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

“To zahtijeva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku”, zaključio je Makron.

Nastavi čitati

Svijet

PRONAĐENA MASOVNA GROBNICA BEBA! Djecu su rađale neudate majke u domu koji su VODILE ČASNE SESTRE

Iskopavanja koja mogu trajati i do dvije godine otkrivaju nasljeđe zanemarivanja i prezira. U Tuamu, zapadna Irska, otkrivena je druga masovna grobnica za novorođenčad na lokaciji nekadašnjeg doma za majke i djecu, što forenzičari smatraju značajnim otkrićem, javlja CNN.

U domu, koji su vodile časne sestre reda Bon Secours, tokom 36 godina preminulo je gotovo 800 beba i male djece, a vjeruje se da su njihova tijela bila odložena u masovne grobnice.

Iskopavanja, koja su započela ovog ljeta, nadzire neovisno tijelo ODAIT.

Direktor Daniel MacSweeney potvrdio je da je drugo groblje udaljeno oko 50 do 100 metara od septičke jame u kojoj su prvobitno odlagana tijela.

Od početka iskopavanja pronađeni su posmrtni ostaci 11 novorođenčadi, a DNK analiza traje kako bi se identificirale žrtve. Dosad je 160 članova porodica dostavilo uzorke DNK.

Priča o domu u Tuamu postala je poznata 2014. godine zahvaljujući lokalnoj historičarki Catherine Corless, koja je otkrila da je 796 beba preminulo bez ikakvih zapisa o pokopu.

Dom je bio samo jedan od desetak takvih institucija u Irskoj u koje su tokom 20. stoljeća slali trudne djevojke i neudane žene. Mnoge su majke nasilno odvajane od svoje djece, a stotine djece preminulo je u tajnosti.

Annette McKay iz Manchestera prisjeća se svoje majke, koja je 1942. rodila djevojčicu Mary Margaret nakon što je bila silovana. Djevojčica je preminula šest mjeseci kasnije, a Annette se nada da će njeni posmrtni ostaci biti pronađeni kako bi mogli biti pokopani pored majke.

Irska vlada izvinila se 2021. godine zbog visokih stopa smrtnosti novorođenčadi u domovima za majke i djecu. Utvrđeno je da je oko 9000 djece preminulo u 18 institucija obuhvaćenih istragom. Red sestara Bon Secours priznao je neprihvatljiv način pokopa i ponudio finansijsku odštetu.

Iskopavanja koja mogu trajati i do dvije godine otkrivaju nasljeđe zanemarivanja i prezira.

Historičarka Corless naglašava: “Crkva je propovijedala brigu za nemoćne, ali djeca rođena izvan braka nikad nisu bila uključena. Ne mogu shvatiti kako su ovo činili malim, ranjivim bebama.”

Nastavi čitati

Svijet

HAOS U LONDONU! Naoružana policija na aerodromu „Hitrou”

Naoružana policija raspoređena je na aerodromu “Hitrou” u Londonu zbog incidenta na parkingu, javili su britanski mediji.

“Službe za vanredne situacije i policija trenutno su angažovane u vezi sa incidentom na višespratnom parkingu terminala tri. Putnicima se savjetuje da izdvoje dodatno vrijeme kada putuju do aerodroma i da se za sva pitanja obrate svojoj avio-kompaniji”, objavila je uprava aerodroma na platformi “Iks”.

Policija Londona saopštila je da se događaj ne tretira kao terorizam i da je do sada uhapšena jedna osoba.

“Grupa muškaraca poprskala je više ljudi vjerovatno vrstom biber-spreja, a potom su napustili mjesto događaja”, navedeno je u policijskom saopštenju, dodajući da, iako su neki ljudi u bolnici, njihove povrede ne djeluju opasno po život.

Istraga je u toku, objavio je portal “Baha brejking njuz”.

Nastavi čitati

Aktuelno