Connect with us

BiH

Poslanici se častili najpogrdnijim epitetima

Narodna skupština RS razmotrila je juče nekoliko zakona, a veći dio rasprave protekao je u međusobnim optužbama, svađama, opomenama pred izbacivanje iz dvorane i uvredama.

Poslanici su u prijepodnevnom dijelu zasjedanja jedni druge častili epitetima poput “izdajnik”, “psihopata”, “topli prijatelj”, “falange”, “horde” i drugo, dok su se povremeno doticali i tačaka dnevnog reda koje su se odnosile na unapređenje srednjoškolskog obrazovanja, te izvršenja krivičnih sankcija, posebno kada je u pitanju kazna doživotnog zatvora. Na ovoj tački dnevnog reda bilo je nekoliko diskusija, koje su se odnosile na dopunjavanje prethodnih izmjena ovog zakona kojima je doživotni zatvor uveden, dok je veći dio vremena protekao u raspravama o nadležnostima države i entiteta, i ko je nosilac suvereniteta prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Predstavljajući izmjene i dopune Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, Miloš Bukejlović, ministar pravde RS, je kao predlagač naveo da zatvorenik koji izdržava kaznu doživotnog zatvora može nakon pet godina izdržane kazne podnijeti Ministarstvu molbu za premještaj u drugu ustanovu, koja ima odjeljenje sa posebnim režimom izvršenja kazne zatvora.

“Zatvoreniku se ne može odobriti prekid izdržavanja kazne, a postoji i nemogućnost upućivanja takvih zatvorenika na radilišta izvan ustanove, te im se ne mogu odobravati pogodnosti koje se koriste van kruga ustanove”, pojasnio je Bukejlović.

Nacrt zakona o očuvanju kulturnoistorijskog nasljeđa Svetog manastira Hilandar, koji je u skupštinsku proceduru uputio Milorad Dodik, predsjednik RS, predstavila je Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika RS.

Kako je objasnila, manastir predstavlja neprocjenjivu vrijednost za srpsko kulturno i istorijsko nasljeđe, te da bi trebalo donijeti zakon koji bi omogućio RS da ga preko svojih institucija podrži. Naglasila je da se radi o objektu koji je pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske kulturne i istorijske baštine, te da bi se na ovaj način omogućila stalna finansijska podrška.

Nakon ove tačke dnevnog reda predviđena je rasprava o sprečavanju sukoba interesa u organima RS, a dan za glasanje predviđen je za danas oko podne.

NEZAVISNE

BiH

IZNAD BOSNE I HERCEGOVINE KRUŽI AMERIČKI AVION: “Artemis” može da prikupi informacije i iz Srbije?!

Američki špijunski avion “Bombardier Challenger 650”, poznat kao “Artemis”, kruži iznad Bosne i Hercegovine.

Trenutno iznad Bosne i Hercegovine već duži vremenski period kruži avion “Bombardier Challenger 650” poznat kao “Artemis” koji američka vojska koristi za prikupljanje podataka. Avion je u privatnom vlasništvu, ali ga vojska iznajmljuje za svoje potrebe. Avion je poletio iz rumunske Constante koja se nalazi na obali Crnog mora, i gdje je smješten zbog agresije na Ukrajinu. Od početka ruskog napada avion je obavio na stotine letova u blizini zaraćenog područja.

“Ovi avioni mogu vidjeti jako daleko kada lete na oko 12 kilometara”, rekao je Majk Čagnon, zamjenik predsednika “Leidos Defence Group”. Koncept iza ovog špijunskog aviona veoma se razlikuje od slušanja neprijateljskog brbljanja na bojnom polju i umjesto toga omogućava vojsci da prati sofisticirane komunikacije iz neprijateljskih nacionalnih država sa bezbijedne udaljenosti, piše Robbreport.com.

Avioni učestvuju u Sistemu visoke preciznosti otkrivanja i iskorišćavanja (HADES) američke vojske, strategiji za prikupljanje visokoletećih obavještajnih podataka. Ideja je da se sadašnji turbopropeleri, koji su korišćeni u sukobima u Afganistanu i Iraku u potrazi za bombama pored puteva i pobunjenicima, zamijene sa naprednijom, manje ranjivom avionskom tehnologijom.

Nije poznato zašto avion trenutno leti, ali ranije su izviđački letovi vezani za potrebe misije EUFOR Althea, a zabilježen je let aviona italijanskog i rumunskog ratnog vazduhoplovstva. EUFOR za misije iznad Bosne i Hercegovine nije neophodno da dobije bilo kakvu dozvolu organa Bosne i Hercegovine. Ipak sposobnosti Bombardiera su takve da njegov let iznad Bosne i Hercegovine teoretski može služiti za prikupljanje informacija iz Srbije.

Podsjećamo, isti avion letio je iznad BiH i u februaru ove godine.

Nastavi čitati

BiH

“SA HELEZOVIM RIJEČIMA TREBA BITI OPREZAN”: Da li je BiH spremna za proizvodnju dronova samoubica?

Tvrdnja ministra odbrane BiH Zukana Heleza, koji je najavio da će za 15 dana početi proizvodnja dronova samoubica koje će BiH izvoziti, naišla je, prije svega zbog roka koji je naveo, na skepticizam među stručnjacima, koji se pitaju koja bi to domaća fabrika mogla raditi na ovom revolucionarnom projektu i kako o tome još ništa nisu čuli.

Tim povodom, naime, juče smo razgovarali sa više sagovornika iz ove branše i jedan od njih nam je, primjera radi, rekao da sa Helezovim riječima treba biti oprezan, jer je “ishitren” i brzo kaže nešto što nije realno, a drugi je rekao da se za dvije sedmice ne može početi ni proizvodnja ni sklapanje dječjih dronova, odnosno igračaka, a kamoli letjelica za vojne tj. borbene svrhe.

“Ovo je mala sredina i čuje se sve što se radi. Nema šanse. Evo, kada bi neko sada naručio sve dijelove iz Kine, opet je nemoguće za 15 dana sve to početi raditi, odnosno sklapati. To je apsurd”, rekao je jedan od sagovornika “Nezavisnih novina”, čime je iskazao skepticizam prema Helezovim riječima.

Inače, Helez je, gostujući na FTV-u, između ostalog, govorio o naoružavanju BiH, a potom spomenuo i dronove samoubice.

“Mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regionu. Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH. Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije”, tvrdi Helez.

Međutim, Ðuro Kozar, vojno-politički analitičar, ističe da u holdingu vojne industrije u FBiH postoji osam firmi, a koliko mu je poznato, nijedna od njih nije osposobljena za proizvodnju besposadne letjelice koja bi bila naoružana i imala velike efekte u borbenim dejstvima.

“Takva proizvodnja ovdje jednostavno nije moguća. U susjedstvu samo Srbija proizvodi dvije vrste takvih dronova, a za ostale države ne znam da li to rade”, rekao je Kozar za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, on je zatečen izjavom koju je dao Helez, a kada bi se tako nešto obistinilo, bila bi to revolucija u domaćoj namjenskoj industriji.

“To je sada veoma traženo u svijetu i to bi značilo stvarno jednu revoluciju”, naveo je Kozar za “Nezavisne novine”.

Ni Almin Mališević, sekretar Grupacije namjenske industrije Privredne komore FBiH, nema informaciju da će proizvodnja ovakvih dronova početi uskoro u FBiH.

“Ja sam tu vijest pročitao u medijima. Nemam takvu informaciju”, rekao je Mališević za “Nezavisne novine”.

Slavenko Ristić, vlasnik “Tehničkog remonta Bratunac”, potvrdio nam je da ni oni nisu firma o kojoj govori Helez.

“Mi definitivno nismo ta firma”, naveo je Ristić za “Nezavisne novine”.

Helezovu izjavu nismo uspjeli dobiti, uprkos našim brojnim pozivima i poruci koju smo mu poslali i koju je vidio, tako da nam, bar za sada, jedino preostaje da čekamo kraj ovog mjeseca, do kada bi njegova najava trebalo da se obistini.

Nastavi čitati

BiH

ČETIRI DECENIJE OD OTVARANJA ZOI U SARAJEVU: Na Jahorini otvorena olimpijska izložba

U polaznoj stanici gondole “Poljice” na Jahorini danas je otvorena izložba u čast 40 godina od održavanja ZOI u Sarajevu koju čine unikatni rekviziti iz tog vremena.

Na današnji dan, prije tačno 40 godina, svečano su otvorene Zimske olimpijske igre u Sarajevu, najveći sportski događaj u BiH ikad.

Planirane su brojne manifestacije u godini jubileja, pa je tako u polaznoj stanici gondole “Poljice” na Jahorini danas je otvorena izložba u čast 40 godina od održavanje Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu koju čine unikatni rekviziti, skijaška odijela iz vremena olimpijade, autentična baklja, najstarija mapa Jahorine i mnogi drugi antikviteti.

Izložbu su posjetili i olimpijci iz Sarajevsko-romanijske regije, dok je od 16.15 časova planirana parada ratraka Poljice sa Vučkom, te demo spust ski-škole sa bakljama na stazi Poljice.

Direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić rekao je da su pripremili bogat kulturni, zabavni i društveni program kako bi oživjeli duh zajedništva.

“Treba da nastavimo da radimo tim putem u zajednici, da primovišemo ljubav, pomirenje, poštovanje. Jahorina je jedina planina u regionu koja spaja sve ljude, tako da danas skijaju ljudi iz Splita, Ljubljane, Beograda i svi su ovdje dobrodošli. Ovdje živi narod koji je najbolji domaćin na svijetu i to daje posebnu energiju Jahorini”, rekao je Ljevnaić na konferenciji za novinare povodom otvaranja izložbe.

Ljevnajić je podsjetio da su juče u Sarajevu otvorili izložbu umjetnice Aleksandre Kokotović povodom Olimpijade, te zahvalio i olimpijcima jer su doprinijeli razvoju i promociji skijanja, planinskog sporta, kao i Đorđu Kardumu, Tomi Lopatiću, porodici Stevanović i kustosu muzeja Mariji Nišić za prikupljene eksponate.

“Ideja je da se svaki gost koji dođe na planinu podsjeti kako je to izgledalo 1984. godine i da eksponate koje su prikupili sa ponosom istaknu na Jahorini”, rekao je Ljevnaić.

Prema njegovim riječima, Jahorina ima dvije gondole, tri nova šestosjeda, četiri nova lifta kapaciteta 32.000 skijaša na sat, a zahvaljujući sistemu za vještačko osnježavanje čime je spasena sezona, skijaši 75 dan skijaju.

Art menadžer Olimpijskog centra Jahorina i organizator olimpijske izložbe Marija Nišić zahvalila je svima koji su donirali stvari za izložbu, te pozvala ljude da je u što većem broju posjete.

Umjetnik Aleksandra Kokotović izrazila je zadovoljstvo što je dio proslave 40 godina od održavanje ZOI u Sarajevu i zahvalila Olimpijskom centru Jahorina što su bili partneri u održavanju i organizovanju njene izložbe.

Podsjetila je da je Sarajevo tada doživjelo zlatno doba i mapirano na svjetskoj karti, kao i okolne olimpijske planine.

Pratite sve sportske vijesti na jednom mjestu, budite dio Mondo sportske zajednice na Viberu!

(mondo.ba/SRNA)

Nastavi čitati

Aktuelno