Lijepo je kada sunce grije, ali očigledno je da od tog sunca neko i ozbiljno zarađuje. Ovim riječima počinje priča koja posljednjih dana privlači veliku pažnju javnosti, a koju u ime Pokreta Sigurna Srpska otvara Goran Bundalo, kandidat ove stranke za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz Laktaša.

Bundalo ističe da se pred građane Laktaša i cijele Republike Srpske postavlja niz gorućih pitanja na koja nadležni moraju dati hitne odgovore.

Kako je moguće da neko ko je zaposlen i prima redovnu platu, a u javnosti se predstavlja kao čovjek koji navodno „radi za narod“, raspolaže sa vrtoglavih 2.000.000 KM za izgradnju čak osam solarnih elektrana, upozorava Bundalo.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da ne žele da trče pred rudu niti da unaprijed iznose optužbe bez pokrića, ali insistiraju na potpunoj transparentnosti i dokumentima. Pred javnost stavljaju pet ključnih pitanja:

• Odakle novac za ovako skupocjenu investiciju?

• Ko se tačno krije iza uloge investitora?

• Ko su stvarni vlasnici solarnih elektrana i povezanih firmi?

• Kako su i pod kojim povlaštenim uslovima pribavljene sve neophodne dozvole?

• Postoji li direktna veza između obnašanja političke funkcije, javnog uticaja i privatnog bogaćenja?

Ne tvrdimo ništa unaprijed, ali tražimo odgovore, uvid u dokumente i čist račun pred građanima, naglašava Bundalo, najavljujući da će Pokret Sigurna Srpska uskoro izaći u javnost sa novim, detaljnijim saznanjima o ovoj aferi.

Sunce je resurs svih nas, a ključno pitanje na koje ćemo uskoro dobiti odgovor jeste ko od njega ima najviše koristi, poručuju iz PSS-a.

Što je strah veći, antikampanja je prljavija. A količina napada na Draška Stanivukovića koje ovih dana gledamo najbolje pokazuje koliko su se uplašili Pokreta Sigurna Srpska.

Ovih dana svjedočimo dobro poznatom modelu političke antikampanje: na portalima bez impresuma pojavljuju se neistinite i manipulativne konstrukcije o predsjedniku Pokreta Sigurna Srpska Drašku Stanivukoviću, a zatim se isti sadržaji prenose kroz druge medije bliske SNSD-u, kako bi se stvorio privid da je riječ o relevantnim informacijama.

Zato Pokret Sigurna Srpska javno pita Vladu Republike Srpske: gdje je Zakon o medijima koji je vlast najavljivala još 2023. godine i šta se dogodilo sa obećanjem da će biti uveden red u medijski prostor Republike Srpske?

Tadašnji premijer Radovan Višković najavljivao je zakonski okvir i uređenje ove oblasti, dok se istovremeno upozoravalo na problem takozvanih fantomskih portala.

Zato je pitanje – da li se od uređenja ove oblasti odustalo zato što nekome upravo ovakva medijska siva zona odgovara u izbornoj kampanji?

Posebno je indikativno što se ovaj mehanizam intenzivno primjenjuje upravo u trenutku kada Pokret Sigurna Srpska širom Republike Srpske pokazuje rast podrške naroda. Očigledno je da PSS politički duva za vrat SNSD-u, a kada im ponestane političkih odgovora, posežu za spinovima.

Jedan od primjera je ponovno recikliranje priče o Ginteru Felingeru i pokušaj da se njegovi lični stavovi pripišu Drašku Stanivukoviću ili Pokretu Sigurna Srpska.

Zato još jednom jasno kažemo: stavovi Gintera Felingera su isključivo njegovi i nemaju nikakve veze sa politikom PSS-a. Činjenica da je neko nosio kačket ili drugi predmet sa obilježjima Pokreta nije i ne može biti dokaz političke saradnje, saglasnosti sa njegovim stavovima ili bilo kakve povezanosti sa PSS-om.

Pokušaj da se na osnovu jedne fotografije tuđi politički stavovi prišiju Pokretu Sigurna Srpska nije novinarstvo, nego klasično političko spinovanje.

PSS nema problem sa kritikom. Svako ima pravo da kritikuje Draška Stanivukovića, Pokret i naše politike. Ali postoji ogromna razlika između kritike i organizovanog širenja neistina.

Izbori moraju biti takmičenje politika, programa i rezultata, a ne takmičenje u proizvodnji anonimnih tekstova, lažnih afera i medijskih konstrukcija.

Pokret Sigurna Srpska će na svaku laž odgovoriti činjenicama, a na svaku konstrukciju – jasnom politikom i rezultatima.

Do opštih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto više od 20 dana, a jedno od ključnih pitanja novog izbornog sistema i dalje nema jasan odgovor: šta će se dogoditi ako elektronsko i ručno brojanje glasova pokažu različite rezultate?

Na izborima 4. oktobra birači će prvi put glasove evidentirati pomoću skenera, koji će automatski očitati i zabilježiti svaki glasački listić. Istovremeno, nakon zatvaranja biračkih mjesta, glasovi će se brojati i ručno.

Upravo tu otvara se pitanje koje bi u izbornoj noći moglo postati jedno od najvažnijih: šta ako skener utvrdi jedan rezultat, a ručno brojanje drugi?

Šta predviđa Izborni zakon BiH?

Izborni zakon BiH predviđa proceduru u slučaju neslaganja elektronskih i ručnih rezultata, ali ne daje potpun odgovor na pitanje šta se događa ako razlika ostane i nakon ponovljenog brojanja.

“Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog prebrojavanja, Centralna izborna komisija BiH izvršiće ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultata glasanja na biračkom mjestu.”

Dakle, ukoliko se rezultati ne podudare, slijedi novo ručno i novo elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu.

Problem je, međutim, u tome što zakon ne propisuje izričito šta se događa ako ni nakon tog postupka rezultati nisu identični.

Drugim riječima, zakon propisuje šta treba uraditi kada postoji neslaganje, ali ne daje preciznu formulu za konačno rješenje situacije u kojoj neslaganje i dalje postoji.

Hoće li biti važnije ručno ili elektronsko brojanje?

Upravo ovo pitanje posebno je važno jer će na izborima biti korištena nova izborna tehnologija.

Iz Centralne izborne komisije BiH ranije je saopštavano da bi se u slučaju neslaganja postupalo u skladu sa zakonom i pravilima CIK-a, odnosno da bi Komisija u konkretnim situacijama donosila odluke.

To znači da, u slučaju spora, neće postojati jednostavna formula tipa “skener je uvijek u pravu” ili “ručno brojanje je uvijek konačno”.

Prema informacijama koje su ranije dolazile iz izbornog procesa, kod manjih odstupanja posebno će biti važno ručno brojanje, dok će elektronski sistem istovremeno omogućiti dodatnu kontrolu jer će svaki listić biti skeniran i evidentiran.

To bi trebalo omogućiti i naknadnu provjeru listića u slučaju sumnje na nepravilnosti.

Šta ako razlika bude velika?

Mnogo ozbiljnija situacija nastala bi ukoliko između dva načina brojanja postoji veća razlika, posebno ako bi ona mogla uticati na raspodjelu mandata ili redoslijed kandidata.

U takvom slučaju CIK BiH ima zakonsku mogućnost da poništi izbore na biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici.

Član 2.10 Izbornog zakona BiH propisuje da će CIK poništiti izbore ukoliko utvrdi da je tokom glasanja, ručnog i/ili elektronskog brojanja došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na raspodjelu mandata, konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili na drugi način uticati na rezultate izbora.

Dakle, samo postojanje razlike između elektronskog i ručnog rezultata ne znači automatski poništavanje izbora.

Ključno je pitanje može li utvrđena nepravilnost uticati na konačan izborni rezultat.

CIK će imati posljednju riječ

U konačnici, ukoliko se pojavi situacija koju zakon nije precizno uredio, odluku će morati donijeti Centralna izborna komisija BiH.

To otvara prostor za različita tumačenja, posebno u slučaju tijesnih izbornih rezultata.

Zamislimo situaciju u kojoj dva kandidata imaju razliku od nekoliko desetina glasova, dok skener i ručno brojanje daju različite rezultate. U takvom slučaju svaka razlika može biti presudna za osvajanje mandata ili ulazak kandidata u parlament.

Ukoliko se, s druge strane, radi o razlici koja ne može uticati na raspodjelu mandata ili konačan plasman kandidata, posljedice bi mogle biti znatno manje.

Novi sistem donosi i novu vrstu izbornih sporova

Uvođenje skenera trebalo bi ubrzati proces obrade glasova i smanjiti mogućnost određenih vrsta ljudskih grešaka. Istovremeno, činjenica da će svaki listić biti evidentiran na dva načina znači da će postojati i nova mogućnost provjere.

Ali upravo zbog toga može nastati i nova vrsta izbornih sporova.

Šta je relevantnije – ono što je prepoznao uređaj ili ono što su utvrdili članovi biračkog odbora?

Šta ako oba postupka nakon ponovnog brojanja daju različite rezultate?

I ko će snositi odgovornost ako razlika odlučuje o jednom poslaničkom mandatu?

Izborni zakon BiH na ova pitanja ne daje potpuno precizan odgovor.

Za sada je jasno samo jedno: ukoliko elektronsko i ručno brojanje ne budu usklađeni, slučaj će završiti pred CIK-om, koji će morati utvrditi konačan rezultat i procijeniti da li eventualne nepravilnosti mogu uticati na ishod izbora.

Zbog toga će upravo način rješavanja prvih ozbiljnijih neslaganja između skenera i ručnog brojanja biti jedan od najvažnijih testova novog izbornog sistema BiH.