I pored stotina institucija na svim nivoima vlasti u BiH, te armije radnika koji su u njima zaposleni, niko vam, zvanično, ne može reći tačan broj građana koji su napustili zemlju i preselili se u Austriju, Sloveniju, Njemačku i druge zemlje.

Istina, postoji procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH. Dakle, riječ je o procjeni i taj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile BiH i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema.
Demograf Aleksandar Čavić kaže da je dijaspora svugdje u svijetu vrlo diskutabilan pojam, jer se metodološki stručnjaci teško mogu potpuno usaglasiti šta to ona predstavlja.

Naveo je niz primjera za to. Recimo, da li su to ljudi koji su otišli iz BiH sa namjerom da se vrate, da li tu ubrajamo one koji su rođeni u BiH pa se odrekli državljanstva, da li dijasporu čine potomci čija su samo oba roditelja iz BiH (a ne, recimo, jedan roditelj iz BiH, drugi iz Srbije ili Hrvatske) itd.

– Samim tim što mi uopšte ne bilježimo obim spoljnih migracija, mi ne znamo brojno stanje dijaspore, a još manje znamo strukturu, pa se zato uvijek barata procjenama, pri čemu treba biti jako oprezan, jer postoje metodološke smetnje koje sam spomenuo.

Ali, mi i kad bismo “iščistili” metodologiju, imali bismo problem jer naša zvanična statistika ne bilježi obim spoljnih migracija, pa samim tim ne znamo koliko je naših ljudi otišlo – naveo je Čavić za “Nezavisne novine”.

Međutim, kako dodaje, naš mnogo veći problem je to što mi danas ne znamo sa preciznošću ni koliko nas ima u BiH. Prilično precizno mjerimo, dodao je, prirodno kretanje kao razliku između broja umrlih i rođenih, gdje smo u debelom u minusu, ali je veći problem obim spoljnih migracija, koji je nama veća dinamička komponenta u pogledu gubitka stanovništva.

– Mi smo, na primjer, između 2013. i danas izgubili više od 100.000 stanovnika po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, ali smo bar 2,5 do tri puta toliko izgubili po osnovu negativnog migracionog salda u pogledu spoljnih migracija – kaže Čavić.

Govoreći o značaju toga da znamo koliko ljudi imamo u dijaspori, on kaže da je to vrlo snažan alat za jednu zemlju koja nema mnogo stanovnika.

Obrazložio je to podacima da troškovi javnog sektora za školovanje lica sa trećim stepenom stručne spreme iznose nekoliko desetina hiljada maraka, sa četvrtim stepenom 50.000 i više, a sa fakultetima od 70.000 do 600.000 KM.

– To govorim kako bismo znali koliko smo mi zapravo izgubili odlaskom tih ljudi i zbog čega je bitno da ih “mapiramo”, te da pokušamo, na neki način, da kroz uspostavljanje saradnje sa njima iskoristimo to što smo uložili u njih.

Ako kažemo da mi, u popisnom periodu, od 2013. naovamo, u prosjeku nismo gubili manje od 25.000 ljudi, te to pomnožimo sa prosječnom cifrom od 100.000 KM, doći ćemo do računice da smo godišnje izgubili 2,5 milijardi KM. Dakle, svake godine izgubite nešto u čije ste obrazovanje uložili 2,5 milijardi KM.

Ili, u postpopisnom periodu, za 12 godina, mi smo, govorim čisto zbog metrike, a moglo bi se i precizno izračunati, izgubili oko 30 milijardi maraka – pojašnjava Čavić.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da se ničemu ne može nadati zemlja koja ne zna koliko ima građana u iseljeništvu.

– Ključan resurs u svakom savremenom društvu je čovjek. Institucije BiH ne raspolažu konkretnim brojem koliko nas ima u BiH, a zamislite tek koliko nemaju informacije koliko nas nema, odnosno koliko nas je van granica BiH. Mi imamo demografske pokazatelje koji su zapravo ekvivalentni lošoj politici u BiH. Zato ne iznenađuje zašto nemamo precizne podatke – ističe Vasić za “Nezavisne novine“.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da ne zna da ijedna institucija u BiH evidentira koliko je naših državljana u inostranstvu.

– Neće niko da se petlja u svoj posao, vjerujte mi. Mislim, glupo je da mi iz nevladinog sektora radimo posao koji bi oni trebali. Mi imamo ljude koji se odriču državljanstva i to je evidentirano. To mi jedino možemo znati. To im se naplaćuje, to je prihod od odricanja od državljanstva BiH – rekla je Zukićeva.

Ona ističe da ljudi različitim putevima odlaze vani, te dodaje da je kod nas prisutan problem koji je trebalo davno riješiti, a odnosi se na lokalne vlasti.

– Tu treba da se uvede red. Mi smo imali problema sa lokalnim vlastima. Pitaju otkud vi znate kako je kod nas. Mi kažemo – pa eto, vidjećete, naveče je ugašeno svjetlo, nema nikog – ističe Zukićeva za “Nezavisne novine“.

Nezavisne novine

U Bosni i Hercegovini će biti suvo, na istoku i dalje oblačno, a u ostalim predjelima se očekuje djelimično razvedravanje uz sunčane periode.

Ujutro i prije podne biće oblačno, na istoku ponegdje slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu će tokom većeg dijela dana preovladavati sunčano i malo toplije. Jutarnja temperatura vazduha od šest do 12, u višim predjelima od jedan, a dnevna od 15 do 20, na jugu do 23 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu umjeren.

Fudbalski klub Sarajevo zvanično je uputio molbu Opštini Centar da podrži inicijativu da se zapadna tribina stadiona “Asim Ferhatović Hase” nazove po preminulom Halidu Bešliću.

„Našem Halidu, prijatelju i vjernom navijaču. U ime svih navijača Fudbalskog kluba Sarajevo, zaposlenih i igrača, te Upravnog odbora izražavamo ti duboku zahvalnost za sve što si dao našoj domovini, ovom gradu i našem klubu, ne samo kroz pjesmu, već kroz svoj život, karakter i ljubav koju si godinama delio sa svima nama.

Zato, od danas, Zapadna tribina nosi tvoje ime, da se zna i pamti, da svaka pjesma i svaki povik sa nje bude i tvoj glas.

Hvala ti, Halide, što si bio naš. Ova tribina, ovaj klub i ovaj grad će te vječno pamtiti. Nek’ ti je rahmet duši. ‘Sarajevo, srećo moja…’ Tvoj klub, FK Sarajevo”, naveo je klub u objavi na društvenim mrežama.

Tribina koja bi nosila ime Halida Bešlića bila bi znak zahvalnosti čovjeku koji je decenijama bio prijatelj kluba i čest gost na stadionu “Asim Ferhatović Hase”.