Connect with us

Društvo

POTPUNO NEREALNO! Uvozni građevinci plaćeniji od DOMAĆIH RADNIKA

Neimari iz Turske i drugih azijskih zemalja koji na gradilištima u BiH mahom obavljaju jednostavne fizičke poslove poslodavce koštaju mnogo više od domaće radne snage, a prema riječima upućenih i njihove plate znatno premašuju zaradu lokalaca.

Broj upražnjenih radnih mjesta u BiH svakodnevno se povećava, a da bi koliko-toliko nadomjestili nedostatak radne snage, koja je trajno ili privremeno migrirala u zapadne zemlje, mnoga preduzeća sve češće angažuju kadar iz Azije. Najviše iz Turske, Indije, Bangladeša, Nepala pa čak i dalekih Filipina.

Građevinci iz Republike Srpske s kojima je “Glas Srpske” razgovarao navode da se na gradilištima sve glasnije šapuće o dnevnicama stranaca, koje su, kako tvrde, značajno veće od njihovih.

Prema njihovim riječima, domaći kadar koji obavlja prostije fizičke poslove u prosjeku zarađuje oko šest maraka po satu, dok je satnica Turaka gotovo duplo veća. Smatraju da je nefer i to što njihovi poslodavci strancima plaćaju smještaj i tri obroka, što automatski znači da su troškovi angažmana stranaca veći.

Sekretar Udruženja građevinarstva pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da su i radnici sa stranih tržišta angažovani u Republici Srpskoj, kao i domaća radna snaga, plaćeni prema zakonskoj osnovi, odnosno prema broju radnih sati na gradilištu, kako je i definisano Zakonom o platama.

– Ono što se može okarakterisati kao veća zarada stranaca je to što u principu inostrani radnici rade duže u toku radnog dana te im je obezbijeđen smještaj koji plaća poslodavac. Kada se sve na kraju sabere, dođe se do većih brojeva, ali isto tako i do većeg broja radnih sati radnika koji su došli iz drugih zemalja – rekao je Petrović za “Glas”.

Ekonomski analitičar i investitor iz Banjaluke Zoran Pavlović kaže da je situacija takva da strani radnici koji iz Turske dolaze preko posrednika u Srpskoj uglavnom imaju džeparac, plaćen smještaj i hranu, dok glavnina njihove zarade bude poslata u matičnu zemlju.

– I to na način da naši poslodavci novac uplaćuju agenciji u Turskoj, koja ih je i angažovala i koja plaća njihovoj državi sve dažbine koje treba, a ostatak novca šalje porodici radnika. Ti radnici BiH ništa ne doprinose, jer i zdravstveno osiguranje imaju preko osiguravajućih kompanija. Kada bi dnevnice koje isplaćuju strancima imali domaći radnici, vjerovatno bi naši ljudi željeli da ostanu, a ne da idu u inostranstvo – smatra Pavlović, koji pojašnjava da su problem opterećenja koje poslodavci u BiH moraju plaćati.

Pavlović kaže da su obaveze prema državi prevelike za niskoprofitabilnu radnu snagu.

– Kada plaćamo našeg radnika moramo platiti i obaveze prema fondovima. Propisana poreska opterećenja u Srpskoj iznose 64 odsto zarade i zbog toga je domaćim radnicima nemoguće isplatiti te dnevnice koje imaju Turci. Više puta sam govorio da moraju biti smanjena opterećenja da bi bile izbjegnute famozne koverte, zbog kojih mnogi radnici nisu kreditno sposobni da kupe stan ili kuću pa odlaze u inostranstvo – pojašnjava Pavlović za “Glas”.

On navodi da bi poslodavci, kada bi poreska opterećenja iznosila 50 odsto, povećali plate, iz čega bi automatski bio povećan i priliv u republičke fondove.

– Još u rimskom pravu je napisano da porez treba biti takav da ga svako rado plati, a kazne tako drakonske da nikome ne pada na pamet da porez ne plati. I tada se u stvari najviše novaca prikupi, ali u BiH se to ne može objasniti. Kod nas je politika takva da se od poslodavca treba uzeti što više novca, a problem se preliva na račun radnika – dodaje Pavlović.

Da su troškovi poslodavca veći za stranca nego za domaći kadar potvrđuje i direktor građevinskog preduzeća “Jokić invest” Ivo Jokić, koji zapošljava radnike iz Bangladeša.

– Činjenica je da strani radnici nas poslodavce koštaju više nego domaći, jer im moramo obezbijediti smještaj i tri obroka za vrijeme boravka i rada ovdje, dok domaćim radnicima obezbjeđujemo jedan obrok. Kada je u pitanju plata, tu je tretman isti za sve radnike. Mi bismo rado primili domaću radnu snagu da je ima – priča Jokić i dodaje da je radnike u Bangladešu lično angažovala njegova kompanija, bez posrednika.

Vlasnik i direktor građevinske firme “Falkon” iz Teslića Momir Smiljanić kaže da zapošljavaju isključivo domaću radnu snagu.

– Ne znam kako i koliko moje kolege plaćaju strance. To je poslovna tajna svake kompanije, nisam se ni raspitivao o tome – naveo je Smiljanić.

U sindikatu tvrde da nemaju zvaničnih saznanja o tome da je satnica inostranih građevinaca veća od domaće, ali da se to naslućuje.

– Slušajući izjave stranaca u medijima gdje oni sami govore o visini zarada te da imaju plaćene kompletne obroke i smještaj, tako da kada se sve to zbroji izađe da zarađuju više nego domaći radnici u istoj branši na našim prostorima. I potpuno sam bez komentara na to. Ne može se reći da su strani radnici bolji, vredniji od naših, niti da znaju bolje posao, jer ti ljudi uglavnom rade na prostim poslovima, nisu majstori, odnosno zidari, tesari i slično – priča za “Glas” predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić.

Ona ističe da joj je nejasno šta je krajnji cilj takvih postupaka.

– Da li je krajnji cilj da se masovno ode s ovih prostora, da se promijeni demografska struktura. Ne znam šta je u pitanju, ali očigledno da nešto debelo ne štima – zaključuje Vrabičićeva.

Kvote

Kolika je potreba za uvozom radnika pokazuje podatak da BiH iz godine u godinu povećava godišnje kvote za zapošljavanje stranaca. Ukupna kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u ovoj godini iznosi 6.073 i značajno je veća u odnosu na lani, kada je iznosila 3.995 radnih dozvola.

Od ukupnog broja na Republiku Srpsku se odnosi 1.400 dozvola, s tim da je 800 predviđeno za zapošljavanje u građevinarstvu.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno