Svaka od 900 odluka visokih predstavnika umanjila je suverenitet BiH, a politička i institucionalna kriza od početka godine prvenstveno je posljedica odluka Kristijana Šmita, piše današnji zagrebački “Večernji list” izdanje za BiH.

U komentaru glavni urednik lista Јozo Pavković je naveo da niko, osim najvećih pesimista 1995. godine, nije mogao pretpostaviti da će institucija visokog predstavnika biti aktivna do danas, te konstatuje da je, što se globalnih okolnosti tiče, očito da Šmit ne uživa povjerenje najmanje dvije velike svjetske sile – Kine i Rusije, a da je nepoznanica i stav aktuelne američke administracije o njemu.

– Sve je više onih koji propituju opravdanost i svrsishodnost nastavka egzistiranja OHR-a u sadašnjem obliku – piše Pavković.

Uz ocjenu da je vrijeme za drastične promjene kada je riječ o postojanju OHR-a, u tekstu je naveo da je i najgore domaće rješenje bolje od nametnutog.

Savjet ministara BiH ponovo na dnevni red nije stavio imenovanje zamjenika direktora SIPA.

Kao i ranije, protiv je bio Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, a na ranijim sjednicama ovoj tački dnegnog reda protivio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Inače, imenovanje zamjednika direktora SIPA već nekoliko puta planira se kao tačka dnevnog reda Savjeta ministara BiH, međutim neposredno pred samu sjednicu, bošnjački ministri se tome usprotive i ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda.

Podsjećanja radi, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH još ranije je okončao konkursnu proceduru za zamjenika direktora SIPA i rezultate dostavio Ministarstvu bezbjednosti BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.

U skladu sa procedurom Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH Savjetu ministara BiH dostavio je prijedlog o imenovanju Dragana Andrića, za zamjenika direktora SIPA međutim nekoliko puta do sada to je skidano sa dnevnog reda.

Kada je riječ o SIPA, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, poslanici Predstavničkog doma Parlametnarne skupštine BiH podnijeli su krivične prijave protiv Darka Ćuluma, direktora SIPA i Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

U prijavi protiv Ćuluma, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

Emrić i Mehmedović su naveli da je Ćulum zloupotrijebio svoju poziciju direktora SIPA i odbio izvršiti nalog Suda BIH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim po nalugu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske podnio neopozicu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik.

Naveli su da je Ćulum nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA iako mu je “po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine”.

Inače, Ćulum se nakon što je podnio stavku vratio na mjesto direktora SIPA i normalno obavlja svoje zadatke. Njegovu ostakvu koju je podnio Savjet ministara BiH nije ni razmatrao, a nakon nekog vrema Ćulum se najnormalnije vratio na mjesto direktora.

Kada je riječ o krivičnoj prijavi protiv Krišto, i nju terete za zloupotrebu službenog položaja jer je bila upoznata sa postupcima Ćuluma, a nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora.

Narodna skupština Republike Srpske je zgažena nakon odluke najviših zvaničnika Republike Srpske da u tajnosti odu u Sud BiH i istrguju ukidanje pritvora. Neustavne institucije, kako su ih nazivali i donijeli zakone kojima se zabranjuje njihov rad u RS, su na taj način priznate, a narod prevaren, rekao je u rubrici “Bez uvijanja”, Jutarnjeg programa BN TV Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke.

Umjetnost je u životu ići i ne sudariti se sa samim sobom, a ponašanje najviših zvaničnika Srpske pred Sudom BiH, bio je lančani sudar u političkom smislu, kaže Stanivuković i dodaje:

“Višković sa Dodikom, Dodik sa Dodikom, Dodik sa Stevandićem, Stevandić sa Stevandićem i opet sa Viškovićem. To je nacionalno poniženje, to je jedno lično poniženje svakog od njih. To je prevara srpskog naroda”.

Njihov cilj je, kaže Stanivuković. lična sloboda, do koje se dolazi tako što se atmosfera zagrije do usijanja, a onda pregovarate izdajom i gaženjem sopstvenog naroda.

Stanivuković je komentarisao i najnovije Šmitovo nametanje o “Vijaduktu” i skenerima.

“`Vijadukt` je nepoštovanje ugovornih obaveza. Ostavili su nas bez 50, 60 škola. Vidjeli ste galamu Dodika, ali nijednom nije rekao nećemo poštovati”, kaže Stanivuković.

On kaže i da ga raduje da izbori budu fer i pošteni i da građani počnu vjerovati da je njihov glas zaista njihov. Istakao je i da, u slučaju osuđujuće drugostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku, nije za prijevremene izbore, te da je o tome obavijestio opozicione kolege.

“Ja sam rekao ovako, ovo je naš stav. Mi ga branimo, mi smo sigurni da je ispravan. Ako vi smatrate drugačije, da mi niko ne bi prišio kako radim za nečiji interes, mi ćemo vas podržati u tome, ali PDP nije zainteresovan ni da daje kandidate ni da ide u tom pravcu. Hiljade razloga, zamislite sada , birate predsjednika na pet mjeseci, idu opet izbori, dva izborna ciklusa, krize, ovi hoće po ovom izbornom zakonu, ovi po onom. I šta se opet dešava, u devet mjeseci društvo je zatočeno samo politikom”, kaže Stanivuković.

Otkriva i da se vode razgovori o ideji udruživanja PDP-a sa drugim političkim subjektima i pokretima, ali da još nije vrijeme da priča o detaljima.

“Ambicija našeg ukrupnjavanja, da taj naš neću reći pokret, nije to ta odluka, ali buduća politička platforma, po broju mandata i svemu, može biti ona koja će biti vodeća i sutra praviti nove većine i sastavljati nove vlade koje će ovoj zemlji donijeti reforme”.
Stanivuković odbacuje sve kritike o izboru hrvatske firme za posao javne rasvjete u Banjaluci težak 35 miliona maraka, ističući da je proveden međunarodni tender i izabran najpovoljniji ponuđač. Ističe da će se u narednih 15 godina za struju izdvajati 10 miliona manje, te da se taj novac može usmjeriti u druge projekte važne za građane Banjaluke.