Hrana pojede kućne budžete.

Jedna prosječna porodica u Republici Srpskoj danas za potrošačku korpu treba da izdvoji 550 maraka više u odnosu na njenu vrijednost 2020. godine, u vrijeme prije izbijanja pandemije.

Može se ovo vidjeti ukoliko se analiziraju podaci koje svakog mjeseca objavljuje Savez sindikata Republike Srpske, a ono što posebno zabrinjava jeste što je najveće povećanje cijena zabilježeno u stavci prehrana, skoro 50 odsto.

Prema podacima Saveza sindikata, vrijednost potrošačke korpe, koja obuhvata one najosnovnije stvari za normalan život, polovinom 2020. iznosila je 1.922 marke, a četiri godine kasnije, u junu ove godine, čak 2.472 marke. Najveći godišnji rast zabilježen je u posljednjih 12 mjeseci i on iznosi 225 maraka.

Prehrana, koja čini oko 45 odsto potrošačke korpe, postaje sve veća glavobolja za porodice, koje sada moraju izdvojiti 390 maraka više novca u odnosu na period od prije četiri godine.

Ova stavka je sa 731 marke skočila na 1.118. Kao i u slučaju korpe, do najznačajnijeg rasta cijena u ovom odjeljku došlo je u posljednjih godinu dana.

Ukoliko ove cijene uporedimo s prosječnom platom, koja je u junu u Srpskoj iznosila 1.284 marke, postaje očigledno, s obzirom i na ostale komunalne i druge troškove jedne porodice, da pojedine životne namirnice postaju sve nepristupačnije za kupovinu.

Prema riječima sekretara Saveza sindikata Republike Srpske Gorana Stankovića, ovi podaci sigurno treba da zabrinu, jer ukazuju da cijene hrane sve više jedu kućne budžete porodica, zbog čega su mnoge od njih prisiljene da prave veliku selekciju prilikom kupovine, ali i da se odriču mnogih, prijeko potrebnih stvari.

– Kada neki kažu da je inflacija, recimo, desetak odsto, a radi se o zbirnoj stopi, oni zaboravljaju da pomenu da je hrana u posljednjih par godina poskupjela 30, 40, pa čak i 50 odsto. Nažalost, najveći rast bilježi se kod nekih od najosnovnijih životnih namirnica. Na taj način dobija se jedna pogrešna slika stvarnog stanja i troškova jedne porodice – kaže za Glas Srpske Stanković.

Kako je dodao, nije optimista ni kada je naredni period u pitanju, jer nove turbulencije na tržištu nafte, nepovoljne vremenske prilike i pojava afričke kuge, koja je desetkovala i prepolovila svinjski fond u Srpskoj, sigurno će uticati na ponovni rast cijena nekih od životnih namirnica, što će značiti novi udar na kućne budžete porodica.

– Bojim se da će ovaj negativni trend biti nastavljen, ali, isto tako, smatram da u ovoj priči ima i mnogo lova u mutnom kod trgovaca. Nije normalno da u pojedinim zapadnim zemljama, s visokim standardom, hrana bude jeftinija nego kod nas. Volio bih kada bi mi neko pojasnio kako to jedna kifla košta 60 feninga, pa i više, a kilogram pšenice duplo manje. Gdje je tu logika – zapitao se Stanković.

Inflacija
I pored usporavanja inflacije, kako u svijetu, tako i kod nas, cijene hrane i dalje uglavnom rastu, doduše ne dinamikom kao u nekom ranijem periodu.

Ilustracije radi, a gledano globalno, cijene hrane porasle su za 4,9 odsto između jula 2022. i jula 2023. godine.

Poređenja radi, u isto vrijeme 2022. one su porasle za 10,9 odsto u periodu od godinu dana, piše Glas Srpske.