Connect with us

Društvo

POTROŠAČKA KORPA ZADEJE GLAVOBOLJE GRAĐANIMA! Porodice se odriču mnogih stvari prilikom kupovine

Hrana pojede kućne budžete.

Jedna prosječna porodica u Republici Srpskoj danas za potrošačku korpu treba da izdvoji 550 maraka više u odnosu na njenu vrijednost 2020. godine, u vrijeme prije izbijanja pandemije.

Može se ovo vidjeti ukoliko se analiziraju podaci koje svakog mjeseca objavljuje Savez sindikata Republike Srpske, a ono što posebno zabrinjava jeste što je najveće povećanje cijena zabilježeno u stavci prehrana, skoro 50 odsto.

Prema podacima Saveza sindikata, vrijednost potrošačke korpe, koja obuhvata one najosnovnije stvari za normalan život, polovinom 2020. iznosila je 1.922 marke, a četiri godine kasnije, u junu ove godine, čak 2.472 marke. Najveći godišnji rast zabilježen je u posljednjih 12 mjeseci i on iznosi 225 maraka.

Prehrana, koja čini oko 45 odsto potrošačke korpe, postaje sve veća glavobolja za porodice, koje sada moraju izdvojiti 390 maraka više novca u odnosu na period od prije četiri godine.

Ova stavka je sa 731 marke skočila na 1.118. Kao i u slučaju korpe, do najznačajnijeg rasta cijena u ovom odjeljku došlo je u posljednjih godinu dana.

Ukoliko ove cijene uporedimo s prosječnom platom, koja je u junu u Srpskoj iznosila 1.284 marke, postaje očigledno, s obzirom i na ostale komunalne i druge troškove jedne porodice, da pojedine životne namirnice postaju sve nepristupačnije za kupovinu.

Prema riječima sekretara Saveza sindikata Republike Srpske Gorana Stankovića, ovi podaci sigurno treba da zabrinu, jer ukazuju da cijene hrane sve više jedu kućne budžete porodica, zbog čega su mnoge od njih prisiljene da prave veliku selekciju prilikom kupovine, ali i da se odriču mnogih, prijeko potrebnih stvari.

– Kada neki kažu da je inflacija, recimo, desetak odsto, a radi se o zbirnoj stopi, oni zaboravljaju da pomenu da je hrana u posljednjih par godina poskupjela 30, 40, pa čak i 50 odsto. Nažalost, najveći rast bilježi se kod nekih od najosnovnijih životnih namirnica. Na taj način dobija se jedna pogrešna slika stvarnog stanja i troškova jedne porodice – kaže za Glas Srpske Stanković.

Kako je dodao, nije optimista ni kada je naredni period u pitanju, jer nove turbulencije na tržištu nafte, nepovoljne vremenske prilike i pojava afričke kuge, koja je desetkovala i prepolovila svinjski fond u Srpskoj, sigurno će uticati na ponovni rast cijena nekih od životnih namirnica, što će značiti novi udar na kućne budžete porodica.

– Bojim se da će ovaj negativni trend biti nastavljen, ali, isto tako, smatram da u ovoj priči ima i mnogo lova u mutnom kod trgovaca. Nije normalno da u pojedinim zapadnim zemljama, s visokim standardom, hrana bude jeftinija nego kod nas. Volio bih kada bi mi neko pojasnio kako to jedna kifla košta 60 feninga, pa i više, a kilogram pšenice duplo manje. Gdje je tu logika – zapitao se Stanković.

Inflacija
I pored usporavanja inflacije, kako u svijetu, tako i kod nas, cijene hrane i dalje uglavnom rastu, doduše ne dinamikom kao u nekom ranijem periodu.

Ilustracije radi, a gledano globalno, cijene hrane porasle su za 4,9 odsto između jula 2022. i jula 2023. godine.

Poređenja radi, u isto vrijeme 2022. one su porasle za 10,9 odsto u periodu od godinu dana, piše Glas Srpske.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčanije i toplije

U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti svježe, a oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar slab do umjeren i u skretanju na sjeverne smjerove. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od devet do 15 stepeni, u višim predjelima od pet, a dnevna od 24 do 29 stepeni, u višim predjelima od 20 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno vrijeme s kišom, koja će početi već od jutra na zapadu i širiće se ka većini krajeva.

Oko sredine dana doći će do djelimičnog razvedravanja i biće toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Novo jače naoblačenje donijeće kišu i pljuskove s grmljavinom, prvo na zapadu, koji će se izmiještati dalje ka sjeveru i istoku. Najmanje padavina očekuje se na jugoistoku, gdje će biti i najtoplije. U Hercegovini promjenljivo oblačno uz sunčane periode s prolaznom kišom i pljuskovima s grmljavinom.

Uveče prestanak padavina uz postepeno razvedravanje i sve hladnije u svim krajevima. Uveče se očekuje temperatura vazduha od 12 do 17, u višim predjelima od 10 Celzijusovih stepeni.

Vjetar slab do umjeren, na jugozapadu tokom jutra na udare i jak južnih smjerova. U nastavku dana vjetar će oslabiti u Krajini. Linker
Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, u višim predjelima od 12, a maksimalna od 22 na zapadu do 28 na jugoistoku, u višim predjelima od 18 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno