Connect with us

Društvo

DOBIO OTKAZ NA NEZAKONIT I NEOSNOVAN NAČIN! Univerzitet u Banjaluci mora Gaćanoviću da isplati zaostale plate

Pravda zna biti spora, ali nije nedostižna, i jedna je vrsta satisfakcije što imam dokaz da sam sa radnog mjesta, godinu dana pred penziju, dobio otkaz na neosnovan i nezakonit način, počinje svoju priču za “Nezavisne novine” Mićo Gaćanović, banjalučki profesor i pronalazač, dobitnik najprestižnijih nagrada iz nauke.

“Bio sam profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci od 1992. do 12. avgusta 2019. godine, kada sam dobio otkaz. Bio je to šok za moju porodicu i mene i nisam mogao da vjerujem šta me je snašlo godinu dana pred penziju. Dobio sam otkaz nenajavljeno, u vrijeme godišnjeg odmora, a tim činom su željeli da zgaze sve što sam ja ostvario i radio, i da me sa mojoj porodicom ostave na ulici. Da su moje tvrdnje tačne pokazalo se i dokazalo na sudu. Sve je to stidno i sramno. Ja sam uvijek na strani mladosti i budućnosti, a ovo što se meni dogodilo i što se događa generalno u našem društvu je katastrofa”, priča Gaćanović.

Ističe da se profesionalno ostvario na svakom polju, kao i da je 1990. godine na Svjetskom salonu “Eureka” u Briselu nominovan za “Oscara za nauku”, a 2001. godine okitio se najvišim priznanjem briselskog salona – Velikom lentom.

“O mom naučnom radu dovoljno govori i to da sam magistrirao i doktorirao na sopstvenom izumu – eliminatoru statičkog elektriciteta. Nakon sramnog otkaza koji sam dobio najviše sam se stidio svoje žene i djece, jer sam iz jednog svijeta gdje sam bio vrhunski i cijenjen došao do toga da u pošti saznam da sam dobio otkaz. To je bio takav šok da sam čak i pao sa stepenica i sad imam problema sa kičmom, moguće da to traje još od tada, ko zna”, kaže Gaćanović.

Napominje da Banjalučki univerzitet presudom Osnovnog suda u Banjaluci treba da mu isplati neisplaćene plate i nadoknadu troškova.

“Prošlo je više od mjesec dana i niko se ne javlja, ne pada im na pamet da plate, ali meni je najveće zadovoljstvo što sam dokazao da sam čestit i da sam pokazao porodici i drugima da nije do mene krivica za otkaz, jer ljudi počnu sumnjati u sve i svašta. Htjeli su da unište moj dignitet, ali nisu uspjeli, a sada kad treba da plate – to će platiti narod iz budžeta, a oni i dalje rade po svome. Žao mi je mladih ljudi, oni su najviše ugroženi u ovom društvu, a meni više niko ne može ništa. Pored novčanih sredstava koja mi duguju, dužni su mi i javno izvinjenje”, kaže Gaćanović.

Goran Marić, advokat profesora Gaćanovića, kaže za “Nezavisne” da se profesori Univerziteta biraju na period od šest godina, a profesor Gaćanović je imenovan 12. aprila 2012. u zvanje vanrednog profesora na period od šest godina.

“Kad je Univerzitet u Banjaluci raspisao konkurs za izbor nastavnika za užu naučnu oblast elektrotehnika 31. avgusta 2018. godine, na konkurs se prijavio profesor Gaćanović. Zakonom o visokom obrazovanju i Uputstvom Univerziteta propisano je da se imenuje komisija za pisanje izvještaja za izbor u nastavničko, odnosno naučno zvanje, koja je dužna da u roku od šest mjeseci dostavi izvještaj. Međutim, komisija je rasformirana pa je imenovana i druga komisija koja je rasformirana zbog ostavki članova. Zbog činjenice da u roku od šest mjeseci komisije nisu dostavile izvještaj, konkurs je proglašen neuspješnim, te je profesoru uručeno rješenje Univerziteta od 17. jula 2019. godine o otkazu ugovora o radu. Dakle, profesor Gaćanović dobija otkaz jer su dvije komisije Univerziteta rasformirane zbog ostavki članova komisije iako na njihov rad profesor nije mogao uticati, već samo nadležni u Univerzitetu”, kaže Marić.

Dodaje da je 13. oktobra 2022. godine Osnovni sud u Banjaluci presudom usvojio tužbeni zahtjev tužioca i utvrdio nezakonitost rješenja o otkazu te obavezao Univerzitet da profesoru isplati neisplaćene plate i nadoknadi troškove postupka.

“Prvostepenu presudu je potvrdio Okružni sud u Banjaluci 16. maja 2023. godine i to je sada završen pravni proces. Međutim, dok su sudski procesi trajali, profesor Gaćanović ispunio je uslove za penziju i nije dočekao satisfakciju da se vrati studentima i bude ispraćen sa fakulteta uz priznanja i zahvalnice. Profesor Gaćanović je ipak zadovoljan što je pred pravosuđem u Republici Srpskoj dobio pravnu zaštitu i satisfakciju jer je dokazao da su nadležni na Univerzitetu u Banjaluci prema njemu postupili nezakonito. Međutim, ni poslije presude Okružnog suda u Banjaluci od 16. maja 2023. godine nije dobio izvinjenje sa Univerziteta od onih koji su ga nezakonito uklonili s Univerziteta i nanijeli mu ogromnu duševnu bol”, kazao je Marić.

S Univerziteta u Banjaluci su za “Nezavisne novine” kratko prokomentarisali da je Mićo Gaćanović bio angažovan kao vanredni nastavnik na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

“Po isteku izbornog perioda nije reizabran u isto ili više zvanje i doneseno je rješenje o prestanku ugovora o radu. Univerzitet u Banjaluci ne komentariše sudske postupke koji su u toku”, kazali su iz Univerziteta.

Related Topics:

Društvo

SVI GA KORISTIMO! Da li znate koliko vas košta minus na tekućem računu?

Minusi po tekućem računu se odobravaju na osnovu redovnih mjesečnih primanja, najčešće zavise od visine mjesečne zarade.

Zavisno od paketa koje nude banke, moguće su i varijante dozvoljenog prekoračenja u visini dvije, tri, pa i šest plata.

Ovo je definitivno najskuplji vid kreditiranja građana, te je neophodno da ako ga koristite, činite to sa velikom opreznošću i sa dobrim poznavanjem troškova ovakvog načina kreditiranja.

Većina banaka odobrava minuse po tekućem računu “po automatizmu”, nakon prve primljene plate, a ne naplaćuju jednokratnu naknadu za odobrenje dozvoljenog prekoračenja. Ovo je jedna od stavki na koje je potrebno obratiti pažnju, posebno na njenu cijenu, ako je banka primjenjuje.

Prvo pitanje koje treba postaviti službenicima banke je da li se plaća naknada za odobravanje dozvoljenog minusa.

Dozvoljeni minus se obično odobrava u vremenskom periodu od maksimalno 12 mjeseci. Nakon isteka odobrenog minusa u tom vremenskom periodu, klijent banke je dužan da obezbijedi pozitivan saldo na računu bar jedan dan, kako bi ostvario pravo na obnovu ovog vida kreditiranja u istom vremenskom periodu.

Takođe, detaljno se raspitajte u svojoj banci o efektivnoj kamatnoj stopi na korišćenje minusa po tekućem računu i ne ustručavajte se da promijenite banku ukoliko je efektivna kamatna stopa za korišćenje minusa niža u drugim bankama.

Imajte u vidu da se kamata na korišćeni dozvoljeni minus obračunava na dnevnom nivou i da vam je u interesu da što kraće koristite minus. Svaki svoj prihod koristite za pokrivanje iskorišćenog dozvoljenog minusa, jer ćete značajno smanjiti troškove kamate.

Trudite se da nikada ne koristite maksimalno odobreni iznos dozvoljenog minusa. Vrlo lako se može desiti da pri mjesečnom obračunu kamate nemate dovoljno sredstava da bar djelimično pokrijete iskorišćeni minus. U tom slučaju ulazite u takozvani “nedozvoljeni minus”, koji sa sobom vuče efektivne kamatne stope i preko 100 odsto na godišnjem nivou. Ako uđete u zonu nedozvoljenog minusa, može se desiti da vam banka u trenutku kada treba obnoviti pravo na dozvoljeni minus, isti ne odobri.

Kada i kako koristiti dozvoljeni minus?

Dozvoljeni minus po tekućem računu koristite samo kada vam je to zaista neophodno. Nikada dozvoljeni minus nemojte koristiti kao dugoročni vid kreditiranja. On služi premošćavanju kratkotrajnom nedostatku novca (nekoliko dana). U tom smislu, vrlo je koristan u slučajevima kada kasni isplata zarade, kod vanrednih troškova koji se moraju odmah platiti i sl.

Vrlo je bitno da obratite pažnju i na sledeće: često će vam službenici banke reći ili ekran bankomata prikazati „raspoloživo stanje na računu”. Ovo stanje predstavlja zbir vašeg pozitivnog stanja na računu i dozvoljenog minusa. Zbog toga vodite računa da ne uđete u dozvoljeni minus misleći da samo trošite pozitivan saldo vašeg računa.

Nikako ne zaboravite, kada god ste u mogućnosti, da svojim prihodima podmirite djelimično ili u potpunosti iskorišćeni dozvoljeni minus, kako biste plaćali što nižu kamatu za korišćenje istog. Kamata se obračunava dnevno.

Prednosti dozvoljenog minusa nad ostalim vrstama kreditiranja

Za razliku od klasičnih kredita, ovo je dinamični model kreditiranja. On je uvijek raspoloživ i uvijek ga je moguće podmiriti, bez naknada prijevremenih otplata i posebnih procedura odobravanja.

U odnosu na kreditne i platne kartice, minus po tekućem računu vas ne obavezuje da svakog mjeseca isplatite dio duga, ali vas i ne ograničava da ne možete podmiriti veći dio duga od pripadajućeg za taj mjesec.

Kod većine banaka, minus po tekućem računu sem kamate nema dodatnih troškova (kao što su članarina, izrada i sl. kod kartica). U odnosu na sve ostale vidove kreditiranja, uključujući klasične kredite i kartice, minus po tekućem računu zahtijeva najmanju administrativnu proceduru kako kod aktiviranja, tako i kod ukidanja.

Opasnosti kod korišćenja minusa po tekućem računu

Vrlo je bitno da se raspitate kod nekoliko banaka o cijeni korišćenja minusa po tekućem računu i o pratećim naknadama banke. Razlike između pojedinih banaka mogu biti velike, tako da treba izabrati najbolju opciju za vas, bez prenagljivanja i žurbe.

Prije izbora banke u kojoj ćete koristiti dozvoljeno prekoračenje, dobro uporedite troškove koje ćete imati. Jedna od najvećih opasnosti kod korišćenja dozvoljenog prekoračenja je “konstantno korišćenje minusa”.

Najvažnije je da znate da je ovo vid kreditiranja koji se koristi samo u kratkom periodu. Svako duže korišćenje minusa vas može puno koštati.

Nikada ne ulazite u dozvoljeni minus do gornje granice. Ovdje leži opasnost da uđete u zonu nedozvoljenog minusa i plaćate duplo veće kamate.

Ako niste u mogućnosti da izmirite obaveze po dozvoljenom minusu, razmislite o uzimanju kredita za refinansiranje ovakve vrste dugova. Kamate kod ovakvih kredita su drastično niže i ponekad mogu predstavljati najbolje rješenje, prenosi Bankar.me sa portala Mondo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne pripremite kišobrane

U većem dijelu Republike Srpske i Federacije BiH će biti malo do umjerno oblačno vrijeme sa kišom poslije podne i temperaturom od 23 do 31 stepen Celzijusov.
Ujutro će biti pretežno sunčano u većini krajeva, a tokom prijepodneva će doći do postepenog naoblačenje sa zapada, prvo u Krajini, koje lokalno u ovim krajevima može usloviti prolaznu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Od sredine dana oblačnost će se premještati dalje ka istoku i usloviti prolaznu kišu ili pljusak sa grmljavinom.

U nastavku dana jugo će biti u jačanju, naročito na jugu Krajine i u Hercegovini, gđe se očekuju jaki do olujni udari juga.

Naveče i u noći na petak oblačno uz nove padavine i hladnije.

Nastavi čitati

Društvo

EVROPI SLIJEDI POTOP? Nezapamćene kiše stižu na Balkan

Meteorolozi u Njemačkoj najavili su pad temperature za 20 stepeni i očekuju da bi u nekim regionima mogle da padnu rekordne količine kiše.

-Moglo bi doći do velikih poplava u jugoistočnoj Njemačkoj i susjednoj Austriji i Češkoj. Ako bi se trenutni proračuni materijalizirali sve bi bilo pod vodom u velikim delovima južne Bavarske – upozorio je meteorolog Ronald Porsške u izjavi za portal Wetter.net.

Meteorolog Alban Burster takođe je zabrinut zbog proračuna koje su meteorolozi izrađivali u ponedjeljak.

-Nadajmo se da se neće ostvariti aktuelna predviđanja. U suprotnom više nećemo govoriti o dolini Ar nego o jugoistočnom milenijskom potopu – rekao je Burster.

Još jedan meteorolog predviđa mogućnost katastrofe.

-Nad sjevernom Italijom se stvara olujni superćelijski oblak koji će se tokom vikenda pomaći prema Balkanu i pridružiti drugoj ćeliji iznad istočne Evrope. Doslovno upija vodu i proizvodi ernormne količine kiše. U dijelovima istočne Austrije, Češke, Slovačke i Poljske mogu se očekivati poplave, koje se lokalno mogu pretvoriti i katastrofu – rekao je meteorolog Aleksander Kenig.

Meteorolog Dominik Jung izjavio je da bi u Alpima moglo pasti dva do tri metra snijega, prenose Nezavisne.

-Očekuje nas izuzetno nasilna promjena vremena kakva se rijetko viđa. Do vikenda bi u Alpima moglo pasti dva do tri metra svježeg snijega. Dijelovima Evrope prijeti velika opasnost od poplava – upozorio je n,emački Jung za Merkur.de.

Nastavi čitati

Aktuelno