Connect with us

Društvo

DOBIO OTKAZ NA NEZAKONIT I NEOSNOVAN NAČIN! Univerzitet u Banjaluci mora Gaćanoviću da isplati zaostale plate

Pravda zna biti spora, ali nije nedostižna, i jedna je vrsta satisfakcije što imam dokaz da sam sa radnog mjesta, godinu dana pred penziju, dobio otkaz na neosnovan i nezakonit način, počinje svoju priču za “Nezavisne novine” Mićo Gaćanović, banjalučki profesor i pronalazač, dobitnik najprestižnijih nagrada iz nauke.

“Bio sam profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci od 1992. do 12. avgusta 2019. godine, kada sam dobio otkaz. Bio je to šok za moju porodicu i mene i nisam mogao da vjerujem šta me je snašlo godinu dana pred penziju. Dobio sam otkaz nenajavljeno, u vrijeme godišnjeg odmora, a tim činom su željeli da zgaze sve što sam ja ostvario i radio, i da me sa mojoj porodicom ostave na ulici. Da su moje tvrdnje tačne pokazalo se i dokazalo na sudu. Sve je to stidno i sramno. Ja sam uvijek na strani mladosti i budućnosti, a ovo što se meni dogodilo i što se događa generalno u našem društvu je katastrofa”, priča Gaćanović.

Ističe da se profesionalno ostvario na svakom polju, kao i da je 1990. godine na Svjetskom salonu “Eureka” u Briselu nominovan za “Oscara za nauku”, a 2001. godine okitio se najvišim priznanjem briselskog salona – Velikom lentom.

“O mom naučnom radu dovoljno govori i to da sam magistrirao i doktorirao na sopstvenom izumu – eliminatoru statičkog elektriciteta. Nakon sramnog otkaza koji sam dobio najviše sam se stidio svoje žene i djece, jer sam iz jednog svijeta gdje sam bio vrhunski i cijenjen došao do toga da u pošti saznam da sam dobio otkaz. To je bio takav šok da sam čak i pao sa stepenica i sad imam problema sa kičmom, moguće da to traje još od tada, ko zna”, kaže Gaćanović.

Napominje da Banjalučki univerzitet presudom Osnovnog suda u Banjaluci treba da mu isplati neisplaćene plate i nadoknadu troškova.

“Prošlo je više od mjesec dana i niko se ne javlja, ne pada im na pamet da plate, ali meni je najveće zadovoljstvo što sam dokazao da sam čestit i da sam pokazao porodici i drugima da nije do mene krivica za otkaz, jer ljudi počnu sumnjati u sve i svašta. Htjeli su da unište moj dignitet, ali nisu uspjeli, a sada kad treba da plate – to će platiti narod iz budžeta, a oni i dalje rade po svome. Žao mi je mladih ljudi, oni su najviše ugroženi u ovom društvu, a meni više niko ne može ništa. Pored novčanih sredstava koja mi duguju, dužni su mi i javno izvinjenje”, kaže Gaćanović.

Goran Marić, advokat profesora Gaćanovića, kaže za “Nezavisne” da se profesori Univerziteta biraju na period od šest godina, a profesor Gaćanović je imenovan 12. aprila 2012. u zvanje vanrednog profesora na period od šest godina.

“Kad je Univerzitet u Banjaluci raspisao konkurs za izbor nastavnika za užu naučnu oblast elektrotehnika 31. avgusta 2018. godine, na konkurs se prijavio profesor Gaćanović. Zakonom o visokom obrazovanju i Uputstvom Univerziteta propisano je da se imenuje komisija za pisanje izvještaja za izbor u nastavničko, odnosno naučno zvanje, koja je dužna da u roku od šest mjeseci dostavi izvještaj. Međutim, komisija je rasformirana pa je imenovana i druga komisija koja je rasformirana zbog ostavki članova. Zbog činjenice da u roku od šest mjeseci komisije nisu dostavile izvještaj, konkurs je proglašen neuspješnim, te je profesoru uručeno rješenje Univerziteta od 17. jula 2019. godine o otkazu ugovora o radu. Dakle, profesor Gaćanović dobija otkaz jer su dvije komisije Univerziteta rasformirane zbog ostavki članova komisije iako na njihov rad profesor nije mogao uticati, već samo nadležni u Univerzitetu”, kaže Marić.

Dodaje da je 13. oktobra 2022. godine Osnovni sud u Banjaluci presudom usvojio tužbeni zahtjev tužioca i utvrdio nezakonitost rješenja o otkazu te obavezao Univerzitet da profesoru isplati neisplaćene plate i nadoknadi troškove postupka.

“Prvostepenu presudu je potvrdio Okružni sud u Banjaluci 16. maja 2023. godine i to je sada završen pravni proces. Međutim, dok su sudski procesi trajali, profesor Gaćanović ispunio je uslove za penziju i nije dočekao satisfakciju da se vrati studentima i bude ispraćen sa fakulteta uz priznanja i zahvalnice. Profesor Gaćanović je ipak zadovoljan što je pred pravosuđem u Republici Srpskoj dobio pravnu zaštitu i satisfakciju jer je dokazao da su nadležni na Univerzitetu u Banjaluci prema njemu postupili nezakonito. Međutim, ni poslije presude Okružnog suda u Banjaluci od 16. maja 2023. godine nije dobio izvinjenje sa Univerziteta od onih koji su ga nezakonito uklonili s Univerziteta i nanijeli mu ogromnu duševnu bol”, kazao je Marić.

S Univerziteta u Banjaluci su za “Nezavisne novine” kratko prokomentarisali da je Mićo Gaćanović bio angažovan kao vanredni nastavnik na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

“Po isteku izbornog perioda nije reizabran u isto ili više zvanje i doneseno je rješenje o prestanku ugovora o radu. Univerzitet u Banjaluci ne komentariše sudske postupke koji su u toku”, kazali su iz Univerziteta.

Related Topics:

Društvo

BUDITE NA OPREZU! Toplo vrijeme izmamilo zmije

Topla i blaga zima pogodovala je da zmije ranije izađu iz svojih skrovišta, pa su primijećene čak i u februaru.

Sa višim temperaturama ovi gmizavci su aktivniji.

Iako seruma protiv zmijskog otrova ima dovoljno, ipak, dok boravite u prirodi, posebno u neuređenim predjelima, budite oprezni.

Na području Republike Srpske ima 13 vrsta zmija. Najveći diverzitet je u okolini Trebinja gdje ih je 11, dok u okolini Banjaluci ima samo pet vrsta.

Najčešći ujedi zmija su na selima, neuređenim travnatim predjelim i kamenjarima. Najopasniji su ako je ujed za glavu, vrat i jagodice prstiju. Zato oprez!

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

PRIBLIŽAVA SE SNAŽAN CIKLON, nebo bi ponovo moglo biti “zamućeno”

Početkom ove sedmice snažan ciklon sa sjevera Afrike premještao se preko Grčke i našeg područja i donio ogromne koncentracije pijeska iz Sahare.

Ogromne količine pijeska prekrile su u i Atinu i sve je bilo obojeno narandžastom bojom. Ogromne količine pijeska i prašine nepovoljno su djelovale i po zdravlje ljudi.

Potom je snažno sjeverozapadno visinsko strujanje pročistilo atmosferu od pijeska, a i vazduh je postao znatno čistiji.

Narednih dana nad centralnim i zapadnim predjelima Mediterana nalaziće se ciklon, koji će u svom prednjem dijelu usloviti veoma izražena južna strujanja. Upravo će ova strujanja usloviti da sa sjevera Afrike preko Italije do Alpa, juga Njemačke i zapada Austrije stignu ogromne količine pustinjskog pijeska i prašine iz Sahare.

Saharska prašina prigušuje sunčeve zrake i čini da nebo izgleda zamućeno. Prašina često stimuliše i stvaranje oblaka.

Nebo može postati žuto i proizvesti fascinantne zalaske sunca. Ne očekuje se loš kvalitet vazduha kakav je nedavno zabilježen u Atini.

U početku u svim predjelima biće vedro i bez oblaka i padavine, ali će od utorka biti oblačnosti sa pljuskovima i grmljavinom.

Kiša uzrokuje da se prašina taloži u obliku tamnih kapi – takođe poznatih kao krvava kiša – na biljkama i automobilima. Nakon sušenja ostavlja jasne tragove.

U višim predelima Alpa i dalje ima puno snega, tako ne treba čuditi da ako snijeg u tim predjelima poprimi boje pijeska iz pustinje u Sahari.

Iako se narednih dana izražena južna strujanja očekuju i iznad našeg područja, glavnina pijeska i prašine iz Sahare ovog puta premještaće se zapadnije od našeg područja.

Nastavi čitati

Društvo

DANASU SU CVIJETI, veliki hrišćanski praznik, a EVO KOJA SU VJEROVANJA!

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Ulazak Hristov u Jerusalim – Cvijeti slavi se dan po vaskrsenju Lazarevom, odnosno Lazarevoj suboti i Vrbici, šeste nedjelje Velikog posta i nedjelju dana pred Vaskrs. Cvijeti su pokretni praznik.

Hristos je ušao u Jerusalim jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.

Glas da dolazi Spasitelj, onaj koji je vaskrsao Lazara, brzo se raširio i mnoštvo naroda mu se pridružilo. Jedni su ga dočekivali sa palminim grančicama u ruci, drugi su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.

Kada je Isus Hristos izašao na Maslinsku goru, oni koji ga pratiše povikaše: “Osana, Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!”.

Ali Isus Hristos je cijelim putem bio žalostan, i kad silazaše niz goru, on baci pogled na Jerusalim u dolini, zaplaka se i reče: “O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju, ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i djecu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vrijeme u koje si pohođen”.

Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi se zapitaše: “Ko je to?”, a iz gomile naroda odgovoriše: “Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog”.

Potom Hristos uđe u hram, gdje su bili bolesni i sakati, smilova se na njih i sve ih iscjeli. Među narodom i djecom zavlada veliko oduševljenje, te su mu klicali: “Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!”

Slušajući to, Isusu Hristosu priđoše neki fariseji, pa mu rekoše: “Čuješ li to što ovi govore?”, a on im odgovori: “Zar niste nikada čitali: iz usta male djece i odojčadi, načinio si sebi hvalu”.

Cijelog dana Isus Hristos držao je propovijedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitaniju.

Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim na ikoni se predstavlja kako Hristos jaše na magaretu, a prate ga učenici, dok narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Ovim praznikom obilježava se posljednja nedjelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.

Narodno vjerovanje

Naime, prema narodnom vjerovanju, oni koji na ovaj praznik započnu posao kojim žele sa uspjehom da se bave, uspjeće u svom naumu. Zato nikako nemojte zaboraviti da se odvažite i započnete šta god želite da radite uspješno do kraja godine.

Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće. Vjernici koji poste cijeli post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Takođe, na praznik Blagovijesti i Cvijeti, može da se jede riba.

Od praznika Cvijeti ostaje još sedam dana do Vaskrsa.

Nastavi čitati

Aktuelno