Connect with us

Društvo

POVEĆANA POTROŠNJA ANTIBIOTIKA! Nestašica lijekova u BiH, NEKIH NEĆE BITI DO KRAJA GODINE!

Na tržištu BiH krajem prošle i početkom ove godine prijavljena je nestašica više lijekova, dok nekih neće biti do kraja godine, neki su trajno obustavljeni.

Razlozi nestašice su, među ostalim, kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.

U decembru 2024. godine i tokom ove godine prijavljen je privremeni ili trajni prekid u prometu 33 lijeka, a iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu kako za veći broj lijekova postoje takozvane generičke paralele, tako da u slučaju da nedostaje lijek jednog proizvođača, dostupan je lijek sa istom aktivnom supstancom, iste jačine i farmaceutskog oblika od drugog proizvođača.

Prijavljena je nestašica Klavocina bid, Ventolina, Levemira, Carboplasina.

Takođe, nestašica je pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog pritiska, kao i onih koje koriste onkološki pacijenti.

Proizvođači su u obavezi da u slučaju prekida u snabdijevanju tržišta lijekom obavijeste Agenciju, a prekidi mogu biti privremeni i trajni.

U slučaju privremenih prekida, neophodno je navesti očekivani datum ponovne pojave lijeka na tržištu. Proizvođači su takođe u obavezi da navedu razloge prekida u snabdijevanju tržišta lijekom.

Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Privremeni prekidi događaju se zbog problema u samom proizvodnom procesu, zatim izmjena u proizvodnom procesu, reorganizacije proizvodnje, problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

“Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s proizvođačima. U prošloj smo godini nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, efikasnih i sigurnih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane naše agencije”, pojašnjavaju dodatno iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Kažu i da još uvijek za jedan dio nestašica saznaju od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine, nakon čega kontaktiraju proizvođače da provjere dostupnost lijekova i vide koji su načini za prevazilaženje nedostupnosti lijeka pacijentima.

Inače, Agencija od 2018. godine raspolaže informacionim sistemom koji omogućuje da su javno dostupne sve nestašice koje su proizvođači prijavili.

Povećana potrošnja antibiotika
Sa druge strane, u BiH nastavlja se trend rasta potrošnje antibiotika, a raste i ukupni promet lijekova.

” Potrošnja antibiotika u BiH je u 2023. godini bila 24,7 dnevnih definisanih doza/1000 stanovnika po danu (DDD/1000 stanovnika/dan) – jedinice u kojima se izražavana potrošnja lijekova”, ističu iz Agencije i dodaju da je u poređenju s godinom ranije, potrošnja antibiotika u BiH veća te raste iz godine u godinu.

Istovremeno, povećan je i ukupan promet lijekova koji je u 2023. godini iznosio 961.070.902,21 KM, dok je u 2022. godini taj iznos bio 890.880.527,10 KM.

U posmatranom periodu, tj. podacima za 2023. godinu građani su na bezreceptne lijekove potrošili 130.610.636,90 KM.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Hladno i oblačno uz SLAB SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje oblačno, hladno i uglavnom suvo vrijeme, uz temperaturu vazduha do 10 stepeni Celzijusovih.

Ujutru oblačno uz slabu susnježicu i snijeg, a na jugu slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U Semberiji će biti sunčanije i malo toplije.

Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjeveroistočni, a uveče u Semberiji umjeren do jak sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do jedan, na jugu do šest, a dnevna od tri do osam, na jugu do 10, i višim predjelima oko nula stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

PA DOKLE VIŠE? Cijene hljeba opet rastu, pekarima poskupljenje “NIJE NIŠTA STRAŠNO”

Cijene hljeba, jednog od najvažnijih prehrambenih proizvoda, ponovo su u porastu.

Idok za pekare „poskupljenje nije ništa strašno“, za običnog građanina, koji ionako jedva sastavlja kraj s krajem, ovo je samo još jedan udar na džep.

Inflacija, nesigurnost na tržištu i rastući troškovi proizvodnje čine svakodnevni život još težim, a bez mogućnosti kompenzacije, plate građana ne mogu pratiti ovaj trend.

Pekari iz Semberije najavili su povećanje cijena hljeba za 10 do 15 odsto, što je izazvalo zabrinutost među potrošačima. Tačan iznos poskupljenja već je poznat.

– Mi smo formirali te cijene – vekna bijelog hljeba od 500 grama je bila 1,70 KM, a sad će biti 1,80 KM. To je minimalno poskupljenje koje je samo trend da nadoknadi troškove koji su nastali – rekao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Cijena samo jedne kifle od 20 grama dostigla je iznos jednak cijeni 3 kilograma pšenice – upozoravaju proizvođači, koji novi udar na džepove građana smatraju krajnje neopravdanim.

– Nafta nije poskupjela, struja je neznatno – taj pekarski sektor najviše spekuliše u svemu tome. Jedan čovjek, da bi poslao dijete u školu i dao mu da kupi kiflu, mora mu dati 3 kilograma pšenice. To su neki parametri gdje ljudi neće moći opstati na ovakav način – upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice

Ekonomski analitičar Aleksa Milojević ističe šta stalno doživljavamo – da poskupljenje cijena nema svoju materijalnu osnovu: “Nije poskupjelo brašno, a poskupio je hljeb. Ili kad smo imali da su cijene nafte pale, a kod nas su ostale iste ili porasle, a Vlada vara narod kad kaže – mi ćemo to inspekcijama riješiti. Jednostavno, ne može se inspekcijama riješiti nedostatak robe – rekao je on.

U međuvremenu, entiteti najavljuju mjere koje bi, barem na papiru, trebale stabilizovati tržište. U Federaciji BiH očekuje se zaključavanje cijena 50 proizvoda, u Republici Srpskoj biće nula posto marže na određene domaće proizvode.

Kako je rekao ministar trgovine i turizma Republike Srpske, Denis Šulić, ti proizvodi će biti široke potrošnje, u narednih nekoliko sedmica će definisati koji su to.

– Ovo su sve kratkoročne mjere, dugoročne mjere bile bi porast broja zaposlenih i porast plata – rekao je ministar trgovine FBiH Amir Hasičević.

Iako se vlasti pozivaju na “potrebne” mjere, čini se da nijedna od njih ne stiže dovoljno brzo, niti na pravi način. I dok se argumenti i opravdanja za svakodnevna poskupljenja smjenjuju, građani ostaju na istom: visoke cijene, stagnirajuće plate i osjećaj da su opet izigrani, prenosi Federalna.ba.

Nastavi čitati

Društvo

TAMNA STRANA ISELJAVANJA IZ BIH! Rad na crno, kriminal i prevareni radnici!

Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine dostiglo je zabrinjavajuće razmjere, a podaci pokazuju da se veliki broj građana odlučuje za trajni odlazak iz zemlje.

Zbog sve većeg odlaska radne snage, posebno mladih i kvalifikovanih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura, piše Večernji list BiH.

Građani BiH ne biraju ni posao ni način kako otići iz zemlje. Iako je dobiti radnu dozvolu negdje na Zapadu danas kudikamo lakše nego prije, i danas je prisutan odlazak na rad “na crno”. To potvrđuju i posljednji slučajevi gdje se i kao poslodavci i kao radnici pojavljuju državljani BiH. U okviru istrage, koja je u toku u Javnom tužilaštvu u Ingloštatu, službenici Kancelarije za finansijsku kontrolu rada “na crno” u Ingloštatu pretresli su u četvrtak, 5. februara 2025. godine, imovinu bosansko-njemačkog para u okrugu Ajhštet. Supružnici se sumnjiče da nemaju prijavljene radnike u građevinskoj industriji za socijalno osiguranje.

Tokom istrage utvrđeno je da zaposleni ili uopšte nisu prijavljeni ili imaju preniske plate. U prosjeku, od 30 do 60 časova rada mjesečno plaćeno je “ispod stola”.

Na licu mjesta pronađen je građevinski radnik iz BiH koji je neko vrijeme ilegalno boravio u Njemačkoj i radio za taj par. Zbog toga se sada sprovodi dodatna istraga zbog sumnje da je potpomagao i podržavao nezakonit boravak. Kako se ne bi uticalo na istrage koje su u toku, za sada se ne mogu dati dodatne informacije o ovom pitanju.

Samo nekoliko dana ranije, dva istražna tima, okupljena pod kodnim nazivom “Honeypot”, dovela su do tri hapšenja u Njemačkoj u ranim jutarnjim satima 29. januara. U Kaselu su uhapšena i izvedena pred sudiju dva državljanina BiH i Nijemac starosti između 55 i 66 godina. Više od 300 policajaca pretražilo je istovremeno 21 stambeni i poslovni prostor u Hesenu, Bavarskoj i Bremenu. U Sloveniji su tamošnje vlasti takođe pretražile računovodstvenu kancelariju, kao i stambene i poslovne prostore tamošnjih nalogodavaca nakon zahtjeva za pravnu pomoć kancelarije državnog advokata.

Mjeru je koordinirala Agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju u krivičnim postupcima u Hagu. Optuženi su za grupne i trgovačke prevare, milionske utaje poreza i doprinosa, te krijumčarenje stranaca.

Navodi se da su svoje građevinske radnike, uglavnom državljanstva BiH, lažno prijavljivali na slovenske tzv. Briefkastenfirma, odnosno firme koje se mogu kupiti za nekoliko stotina evra i imaju samo poštansku adresu. Iz Slovenije su ih s dobijenim dokumentima za rad slali na gradilišta u Njemačku. Tako su prikriveni stvarni poslodavački odnosi i izbjegnuta plaćanja socijalnih doprinosa u Njemačkoj.

Istovremeno, navodno su preko takozvanih uslužnih firmi u zemlji i inostranstvu tokom godina dobijali fiktivne račune za milionske ugovore i unosili ih u računovodstveni sistem. U radničkom smještaju zatečeno je devet građevinskih radnika koji su ilegalno boravili u Njemačkoj s radnim vizama koje su navodno dobili prevarom. Radnici su predani imigracijskim vlastima, piše Fenix.

Nastavi čitati

Aktuelno