Svijet
POVEĆAVA SE RIZIK OD ESKALACIJE: Šta se desilo između Irana i Pakistana, reagovala i Kina
Pakistan i Iran su imali teške odnose u prošlosti, ali ovi napadi su najveći prekogranični incidenti posljednjih godina.
Poslije rata u Ukrajini, krvavog sukoba između Izraela i Hamasa i sve ozbiljnijih napada Huta na trgovačke brodove u Crvenom moru, otvorila se još jedna krizna tačka. Pakistan, nuklearno naoružana država, izvela je preko noći raketne udare na teritoriju Irana, druge velike islamske države, koja se smatra glavnim faktorom nestabilnosti na Bliskom istoku.
Pakistansko raketiranje ciljeva na iranskoj teritoriji došlo je kao odgovor na nedavni iranski napad na pakistansku teritoriju. Podsetimo, Iran je prekjuče saopštio da je gađao baze militanata u Pakistanu.
Pakistan i Iran su imali teške odnose u prošlosti, ali ovi napadi su najveći prekogranični incidenti poslednjih godina. Pakistan je većinski sunitska zemlja u kojoj dominira ekstremno konzervativna islamistička vlada, dok je Iran većinski šiitska zemlja kojom dominiraju podjednako konzervativni verski lideri. Šiiti i suniti širom svijeta nisu, najblaže rečeno, prijateljski raspoloženi jedni prema drugima.
Šta se desilo posljednjih dana?
Pakistan je sinoć izveo napade unutar Irana, ciljajući na separatističke militante, saopštilo je pakistansko ministarstvo spoljnih poslova, dva dana nakon što je Teheran saopštio da je napao baze militanata koji su povezani sa Izraelom na pakistanskoj teritoriji.
Iranski mediji javili su da je nekoliko projektila pogodilo lokaciju u provinciji Sistan i Beludžistan, koja se graniči sa Pakistanom, ubivši tri žene i četvoro dece, od kojih nijedno nije iranskog porijekla.
“Nekoliko terorista je ubijeno tokom ove operacije zasnovane na obavještajnim podacima“, navodi se u saopštenju pakistanskog ministarstva, opisujući je kao “seriju visoko koordinisanih i posebno ciljanih vojnih napada na teroristička skrovišta“.
“Pakistan u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Islamske Republike Iran“, dodaje Ministarstvo spoljnih poslova, objašnjavajući da je “jedini cilj današnjeg čina bio da se osigura bezbjednost i nacionalni interes Pakistana, koji je najvažniji i ne može biti kompromitovan”
Pakistansko ministarstvo spoljnih poslova je u saopštenju navelo da ta zemlja “nema interesa da eskalira ovu situaciju”, u pokušaju da smiri tenzije nakon udara, koji je očigledno izveden u znak odmazde za iranski napad.
Pakistan je opozvao ambasadora iz Irana
Pakistanski obavještajni izvor rekao je Rojtersu da su napadi izveli vojni avioni. “Naše snage su izvele napade na militante iz Beludžistana unutar Irana“, rekao je jedan obavještajni zvaničnik u pakistanskoj prestonici Islamabadu.
“Ciljani militanti pripadaju BLF-u“, dodao je on, misleći na Oslobodilački front Beludžistana, koji traži nezavisnost pakistanske provincije.
S druge strane, dva dana ranije, tvrdi Teheran, gađao je baze militanata povezanih sa Izraelom u Pakistanu. Pakistanske vlasti javljaju da su pogođeni civili i ubijeno dvoje djece, upozoravajući na posljedice za koje će biti odgovoran Teheran.
Islamabad je juče opozvao svog ambasadora iz Irana.
“Ovo povećava rizik od eskalacije, ali…”
Analitičari kažu da odgovor Pakistana nije iznenađujući i da odgovara iranskom jer je predstavljen kao specifičan napad na pobunjenike.
“Odmazda Pakistana zaista povećava rizik od eskalacije, ali pruža priliku da se odmakne od toga. Dvije strane su sada izjednačene”, rekao je Majkl Kugelman, direktor za Južnu Aziju u Vilson centru, za BBC.
“Islamabad ima snažan interes da obnovi taktiku odvraćanja, posebno u situaciji kada je Iran u ofanzivi u širem regionu, odnosno kada samostalno izvodi udare i koristi posrednike za napad na rivale. Da se Pakistan uzdržao, suočio se sa rizikom od novih iranskih udara“, dodao je on.
Kina, snažan saveznik obje nacije, pozvala je obe strane na uzdržanost i izbjegavanje eskalacije. Analitičari kažu da su iranski udari ove nedjelje takođe bili podstaknuti trenutnom turbulentnom dinamikom na Bliskom istoku.
Teheran je rekao da ne želi da se miješa u širi sukob, ali grupe koje podržava sve više napadaju Izrael i njegove saveznike u znak solidarnosti sa Palestincima.
Svijet
Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.
Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.
Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.
Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.
Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.
Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.
Svijet
PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.
Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.
U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.
Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.
U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.
Svijet
NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.
– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”
– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.
Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.
“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.
On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.
Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.
Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.
– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.
Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.
-
Politika2 dana agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
-
Zanimljivosti5 sati agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Politika2 dana agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Region3 dana agoACA LUKAS I NASER ORIĆ zajedno uživaju dok Šerif Konjević pjeva (VIDEO)
-
Banjaluka5 sati agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Banjaluka2 dana agoPOLICIJA NIJE REAGOVALA! Vandali noćas uznemirili stanare banjalučkog naselja
-
Region1 dan agoNakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”
-
Svijet4 sata agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
