Connect with us

Svijet

POVEĆAVA SE RIZIK OD ESKALACIJE: Šta se desilo između Irana i Pakistana, reagovala i Kina

Pakistan i Iran su imali teške odnose u prošlosti, ali ovi napadi su najveći prekogranični incidenti posljednjih godina.

Poslije rata u Ukrajini, krvavog sukoba između Izraela i Hamasa i sve ozbiljnijih napada Huta na trgovačke brodove u Crvenom moru, otvorila se još jedna krizna tačka. Pakistan, nuklearno naoružana država, izvela je preko noći raketne udare na teritoriju Irana, druge velike islamske države, koja se smatra glavnim faktorom nestabilnosti na Bliskom istoku.

Pakistansko raketiranje ciljeva na iranskoj teritoriji došlo je kao odgovor na nedavni iranski napad na pakistansku teritoriju. Podsetimo, Iran je prekjuče saopštio da je gađao baze militanata u Pakistanu.

Pakistan i Iran su imali teške odnose u prošlosti, ali ovi napadi su najveći prekogranični incidenti poslednjih godina. Pakistan je većinski sunitska zemlja u kojoj dominira ekstremno konzervativna islamistička vlada, dok je Iran većinski šiitska zemlja kojom dominiraju podjednako konzervativni verski lideri. Šiiti i suniti širom svijeta nisu, najblaže rečeno, prijateljski raspoloženi jedni prema drugima.

Šta se desilo posljednjih dana?
Pakistan je sinoć izveo napade unutar Irana, ciljajući na separatističke militante, saopštilo je pakistansko ministarstvo spoljnih poslova, dva dana nakon što je Teheran saopštio da je napao baze militanata koji su povezani sa Izraelom na pakistanskoj teritoriji.

Iranski mediji javili su da je nekoliko projektila pogodilo lokaciju u provinciji Sistan i Beludžistan, koja se graniči sa Pakistanom, ubivši tri žene i četvoro dece, od kojih nijedno nije iranskog porijekla.

“Nekoliko terorista je ubijeno tokom ove operacije zasnovane na obavještajnim podacima“, navodi se u saopštenju pakistanskog ministarstva, opisujući je kao “seriju visoko koordinisanih i posebno ciljanih vojnih napada na teroristička skrovišta“.

“Pakistan u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Islamske Republike Iran“, dodaje Ministarstvo spoljnih poslova, objašnjavajući da je “jedini cilj današnjeg čina bio da se osigura bezbjednost i nacionalni interes Pakistana, koji je najvažniji i ne može biti kompromitovan”

Pakistansko ministarstvo spoljnih poslova je u saopštenju navelo da ta zemlja “nema interesa da eskalira ovu situaciju”, u pokušaju da smiri tenzije nakon udara, koji je očigledno izveden u znak odmazde za iranski napad.

Pakistan je opozvao ambasadora iz Irana
Pakistanski obavještajni izvor rekao je Rojtersu da su napadi izveli vojni avioni. “Naše snage su izvele napade na militante iz Beludžistana unutar Irana“, rekao je jedan obavještajni zvaničnik u pakistanskoj prestonici Islamabadu.

“Ciljani militanti pripadaju BLF-u“, dodao je on, misleći na Oslobodilački front Beludžistana, koji traži nezavisnost pakistanske provincije.

S druge strane, dva dana ranije, tvrdi Teheran, gađao je baze militanata povezanih sa Izraelom u Pakistanu. Pakistanske vlasti javljaju da su pogođeni civili i ubijeno dvoje djece, upozoravajući na posljedice za koje će biti odgovoran Teheran.

Islamabad je juče opozvao svog ambasadora iz Irana.

“Ovo povećava rizik od eskalacije, ali…”
Analitičari kažu da odgovor Pakistana nije iznenađujući i da odgovara iranskom jer je predstavljen kao specifičan napad na pobunjenike.

“Odmazda Pakistana zaista povećava rizik od eskalacije, ali pruža priliku da se odmakne od toga. Dvije strane su sada izjednačene”, rekao je Majkl Kugelman, direktor za Južnu Aziju u Vilson centru, za BBC.

“Islamabad ima snažan interes da obnovi taktiku odvraćanja, posebno u situaciji kada je Iran u ofanzivi u širem regionu, odnosno kada samostalno izvodi udare i koristi posrednike za napad na rivale. Da se ​​Pakistan uzdržao, suočio se sa rizikom od novih iranskih udara“, dodao je on.

Kina, snažan saveznik obje nacije, pozvala je obe strane na uzdržanost i izbjegavanje eskalacije. Analitičari kažu da su iranski udari ove nedjelje takođe bili podstaknuti trenutnom turbulentnom dinamikom na Bliskom istoku.

Teheran je rekao da ne želi da se miješa u širi sukob, ali grupe koje podržava sve više napadaju Izrael i njegove saveznike u znak solidarnosti sa Palestincima.

Uncategorized

VELIKE POPLAVE U GRČKOJ, zatvoreni putevi i škole

Oluja Bajron, koja je pogodila Grčku, izazvala je zatvaranje velikog broja škola, poplave drumova i zatvaranje autoputa Atina-Korint.

Rano jutros, nacionalni auto-put Atina-Korint bio je zatvoren u jednom svom dijelu zbog klizišta i nagomilane vode, prenio je Katimerini.

Obilne padavine dovele su i do poplava drugih puteva, dok je u nekoliko oblasti palo drveće.

U zoru je putem broja 112 poslata poruka stanovnicima Megare i Mandre da se presele iz podruma i prizemlja zgrada na više spratove zbog razvoja poplava.

Kako je navedeno, u stanju pripravnosti su vatrogasna služba, oružane i bezbednosne snage, šumska služba i Mehanizam civilne zaštite regiona.

Nadležne službe Ministarstava zdravlja, infrastrukture i saobraćaja, životne sredine i energetike, rada i socijalnog osiguranja, kulture, kao i ruralnog razvoja i hrane takođe su stavljene u stanje pojačane pripravnosti.

Zbog oluje Bajron koja je pogodila istočne i južne dijelove Grčke, sve škole u regionu Atika, kao i na ostrvu Rodos, danas neće raditi, saopštili su grčki zvaničnici.

“Bezbjednost naše djece je prioritet o kojem se ne može pregovarati. Odlučujemo na osnovu naučnih podataka i ne rizikujemo”, rekao je regionalni guverner Atike Nikos Hardalijas.

On je dodao da je odluka o zatvaranju svih javnih i privatnih, osnovnih i srednjih škola donijeta nakon konsultacija sa civilnom zaštitom i Ministarstvom prosvete.

Odlukom gradonačelnika Rodosa, Aleksandrosa Kolijadisa i na tom ostrvu danas škole neće raditi.

Nastavi čitati

Svijet

“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da evropske zemlje, zatvaranjem nuklearnih elektrana i termoelektrana na ugalj u okviru “zelene agende”, sada moraju da ih ponovo otvore zbog nedostatka jeftinog ruskog gasa.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će bez jeftinog ruskog gasa evropske zemlje biti primorane da ponovo otvore svoje nuklearne i elektrane na ugalj, koje su zatvorene u okviru politike “zelene agende”.

“Zapravo, oni (na Zapadu) sami sebi stvaraju probleme. Zatvaraju nuklearne elektrane, zatvaraju proizvodnju struje na ugalj, u osnovi, zatvaraju sve… A sada ponovo sve otvaraju jer nema jeftinog ruskog gasa i sve se ponovo otvara, sva proizvodnja”, naveo je Putin, objavljeno je u u saopštenju na sajtu Kremlja.

Prema njegovim riječima, proizvodnja energije iz uglja u Evropi raste, tako da “nema smisla kritikovati druge zemlje zbog korišćenja uglja”.

Ruski lider je napomenuo da zemlje sa nedovoljnim ekonomskim razvojem nemaju kapacitet za ulaganje u nove izvore energije. U međuvremenu, Zapad im uvodi restriktivne mjere, što je, prema rečima ruskog predsjednika, “novi oblik neokolonijalizma”.

On je prethodno u razgovoru za indijske medije tokom posjete toj zemlji primetio da zapadne zemlje optužuju Rusiju za agresivnost, iako, kako je naveo, same rješavaju svoja pitanja pritiskom.

“Oni nas decenijama stalno optužuju za neku vrstu agresivnosti. Na kraju krajeva, zapadne zemlje pokušavaju da reše svako pitanje nekom vrstom pritiska”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je ocijenio da energetska saradnja između Rusije i Indije ostaje nepromjenjena uprkos trenutnim okolnostima i “prolaznim političkim fluktuacijama”.

Nastavi čitati

Svijet

Putin postavio logično pitanje! AKO AMERIKA KUPUJE NAŠE GORIVO, ZAŠTO NE BI MOGLA INDIJA?

– Sjedinjene Američke Države i dalje kupuju gorivo od Rusije za svoje nuklearne elektrane, ali smatraju da Indija nema pravo da kupuje ruske energetske resurse, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da, ako SAD imaju pravo da kupuju rusko gorivo, zašto to ne bi mogla i Indija. Ruski predsednik je intervjuu za televizijski kanal India tudej rekao da je Moskva spremna da razgovara o kupovini ruskog goriva od strane Indije, uključujući i sa predsednikom SAD Donaldom Trampom.

On je ocenio da ovo pitanje zaslužuje pažljivo razmatranje. U avgustu su SAD uvele dodatnih 25 odsto carine na indijske proizvode, pruski Komersant.

Vašington je ovaj potez objasnio kao pokušaj da se Nju Delhi spreči da kupuje rusku naftu i naftne derivate.

Komentarišući nedavne razgovore u Moskvi sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom, Putin je rekao da je moglo detaljno da se razgovara o svim odredbama američkog plana za ukrajinsko rešenje.

“Bio je to konkretan, detaljan razgovor. U nekim slučajevima smo rekli ‘Da, o tome se može razgovarati’, ali o drugim tačkama se ne možemo složiti”, rekao je u intervjuu za Indija tudej, preneo je Komersant

Putin je takođe naglasio da je prerano komentarisati napredak pregovaračkog procesa.

Ruski predsednik je napomenuo da, po njegovom mišljenju, predsednik SAD Donald Tramp iskreno želi da reši sukob.

Ranije ove nedelje, Putin se u Moskvi sastao sa Vitkofom i zetom Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom, preneo je Interfaks.
Rusija i Sjedinjene Države su se složile da ne otkrivaju suštinu razgovora.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno