Connect with us

Politika

POVEĆAVAJU CIJENE! CIK tjera lokalne zajednice u minus

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da naknada predsjedniku biračkog odbora bude 400 KM, a njegovom zamjeniku 200 KM, što će dovesti u probleme brojne opštine i gradove u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su te naknade planirali u znatno nižem iznosu.

Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

“CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem, motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima”, rekla je za “Nezavisne novine” Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

“To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans”, rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

“Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno