Svijet

POVRATAK OSPICA: Najveća epidemija u zadnjih 30 gdina!

Evropa je prošle godine imala najveću epidemiju ospica od 1997. Prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u 2024. zabilježeno je 127.350 potvrđenih slučajeva bolesti, što je otprilike dvostruko više nego 2023.

Takođe je zabilježeno 38 smrtnih slučajeva.

“Ospice su se vratile i to je poziv na buđenje”, rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO za Europu.

“Bez visokih stopa cijepljenja, nema sigurnosti za zdravlje”, dodao je.

Epidemija ospica trenutno se širi i u SAD-u

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u toj je zemlji samo u 2025. zabilježen 301 potvrđeni slučaj s dva smrtna ishoda. Udio hospitalizovanih bio je najveći među djecom do pet godina – 27 odsto. Oko 95 odsto oboljelih nije bilo vakcinisano.

Ospice se vraćaju i u Hrvatsku

Jedina prava zaštita od ospica je vakcinacija, i to s dvije doze, koje pružaju 97 odsto zaštite od zaraze i drastično ublažavaju simptome kod onih koji se zaraze uprkos vakcinaciji.

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je prije uvođenja cijepljenja 1968. godišnje prijavljivano do 20.000 oboljelih i do 180 umrlih.

Zadnjih godina obuhvat vakcinom MMR na nacionalnoj razini kreće se oko 90 odsto, no razlike među županijama kreću se od slabih 79.6 odsto u nekim južnim dijelovima Hrvatske do 97 odsto u sjevernim. Budući da su ospice vrlo zarazne, za postizanje kolektivne zaštite koja može zaštititi i nevakcinisane potrebno je dostići oko 95 odsto. U HZJZ-u upozoravaju da su tzv. džepovi niske vakcinacije podloga za izbijanje ponovnih epidemija. Zadnji smrtni slučaj od ospica u RH prijavljen je 2004.

Žarišta u Evropi

Evropska filijala SZO istakla je nekoliko primjera područja na kojima postoji nedovoljan obuhvat vakcinacijom. U BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji stope vakcinacije u posljednjih pet ili više godina bile su oko ili čak ispod 50 odsto. Na primjer, 2023. godine BiH je prijavila stopu pokrivenosti od 55 odsto, a Crna Gora 24 odsto za prvu dozu, što su kritično niske razine. Rumunija je imala najviše slučajeva ospica u Evropi 2024., odnosno 30.692. U susjednoj BiH u 2024. prijavljeno je 7.477 slučajeva, a epidemija se nastavlja i u 2025. pa je izgubila status zemlje bez endemskog širenja bolesti.

Nakon pada vakcinacije u 2021. i 2020. u RH se u 2023. bilježi blagi porast, no obuhvati su i dalje niži nego u 2019., prije pandemije. Ako se ovaj negativni trend nastavi, ponovno bi nam se mogle dogoditi epidemije, upozorava HZJZ.

Vakcine ne uzrokuju ospice

Neki protivnici vakcinacije tvrde da oslabljeni virusi ospica u vakcini mogu uzrokovati bolest, no ta tvrdnja nije naučno potvrđena. Prema HZJZ-u, vakcinalni soj iz modernih vakcina ne uzrokuje širenje bolesti, a slučajevi u Hrvatskoj zadnjih su godina svi bili izazvani divljim sojem.

Infektolog Goran Tešović kaže da su vakcine protiv ospica u kontinuiranoj upotrebi posljednjih 60 godina.

“Imaju odličan sigurnosni profil koji je pokazan već u prelicencijskim studijama, koje su se sukladno tadašnjoj praksi provodile na, za suvremene kriterije, malom broju dobrovoljaca. Dugogodišnji nadzor nad nuspojavama nakon milijuna primijenjenih doza potvrdio je povoljne rezultate i danas možemo s apsolutnom sigurnošću tvrditi da su sva cjepiva protiv ospica koja se koriste u nacionalnim imunizacijskim programima visokog sigurnosnog profila. U vrlo malog broja, najčešće nakon prve doze, pojavit će se 7 do 10 dana nakon cijepljenja blaga vrućica i rijedak osip. Spomenuta nuspojava, koju nazivamo postvakcinalnim ospicama, nestaje za dva dana ne ostavljajući nikakve posljedice, a virus se ne širi na okolinu”, tumači Tešović.

Što su ospice?

Ospice su visoko zarazna bolest uzrokovana virusom koji pripada porodici paramiksovirusa. Infekcija se prenosi respiratornim kapljicama i aerosolom – kihanjem, kašljem i govorom.

Tešović kaže da bolest počinje simptomima prehlade, konjunktivitisom i temperaturom, da bi se nakon tri dana razvio osip koji se širi iduća tri dana, nakon čega počinje blijedjeti, a bolesnik postaje afebrilan.

“Obično se nastavlja promukli kašalj koji traje danima. Kod malog broja bolesnika, jednog na stotinu ili tisuću, javljaju se tzv. primarne komplikacije, u koje spadaju upala mozga i upala pluća. Trajne posljedice ospica mogu uključivati oštećenje vida, slušne smetnje, neurološke poremećaje i smanjenje mentalnih sposobnosti”, pojašnjava.

Umiru samo nevakcinisani?

Hospitalizacije i smrti prisutne su gotovo isključivo među nevakcinisanima, a stopa smrtnosti u razvijenim zemljama kreće se od jedan na 1.000 do 5.000 slučajeva obolijevanja. Iako to ne izgleda kao visok mortalitet, ospice zbog velike zaraznosti mogu uzrokovati veliki broj hospitalizacija, trajnih posljedica i smrti.

Naime, ospice su, uz hripavac, najzaraznija poznata bolest. Svaki zaraženi prenosi virus na 12 do 18 neimunih. Na primjer, osoba s vrlo zaraznom varijantom covida-19 omikron zarazi u prosjeku osmoro ljudi.

Ospice mogu dobiti sve starosne dobi, no najopasnije su za djecu, a posebno za mlađu od pet godina. Prema SZO, prije nego što je uvedeno masovno vakcinisanje, one su bile uzrok miliona smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine.

Iako je globalna smrtnost od ospica znatno smanjena programima vakcinacije, i dalje postoje regije s niskim stopama vakcinacije u kojima bolest može izbiti u epidemijama.

Uzroci epidemija ospica

Glavni uzrok recentnih epidemija u Europi je smanjenje stope cijepljenja cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR), posebno u istočnim dijelovima Evrope. Zdravstveni stručnjaci ističu da je jedan od razloga pada vakcinacije bila pandemija covida-19, koja je otežala dostupnost medicinskih usluga.

No drugi, još važniji je antivakcinalna retorika, koja se proširila na društvenim mrežama, a pojačana je tijekom pandemije covida-19. Mnogi ljudi su zbog novih zdravstvenih politika i epidemioloških mjera te hitnog kreiranja vakcine postali skeptični prema preporukama javnih zdravstvenih institucija, prenosi Index.hr.

Svijet

NOVI SASTANAK TRAMPA I ZELENSKOG zakazan za srijedu

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednika SAD Donalda Trampa zakazan je za sredu na marginama samita NATO-a u Hagu, izjavio je danas za ukrajinske medije neimenovani visoki ukrajinski zvaničnik.

On je potvrdio da će u fokusu razgovora biti kontinuirani pritisak Zapada na Rusiju, uključujući sankcije i snižavanje prodajne cijene ruske nafte koja je ključni izvor prihoda za Moskvu i izvor iz kojeg Moskva finansira rat sa Ukrajinom, prenosi Ukrinform.

Na dnevnom redu razgovora Zelenskog i Trampa biće i kupovina američkog naoružanja, uključujući i američke PVO sisteme Patriot neophodne za efikasnu odbranu ukrajinskih gradova od ruskih vazdušnih udara.

Od dolaska Donalda Trampa u Belu kuću SAD nisu pružile gotovo nikakvu novu vojnu pomoć Ukrajini, podsetio je neimenovani ukrajinski zvaničnik.

Nastavi čitati

Svijet

Blumberg izračunao koliko bi SVIJET PLATIO RAT RUSIJE I NATO?

Ruski rat protiv NATO-a, čak i u početnim fazama, rezultirao bi mnogim smrtnim slučajevima i vjerovatno izazvao priliv izbjeglica. Takođe bi prouzrokovao značajnu ekonomsku štetu, objavio je danas Blumberg.

Direktni gubici od razaranja u ratnoj zoni, rast cijena energije zbog prekida isporuke iz Rusije i kolaps na finansijskim tržištima mogli bi da dovedu do smanjenja globalne proizvodnje za 1,3 odsto (ili 1,5 biliona dolara) u prvoj godini, procijenila je američka agencija.

Napominje se da je ovo gotovo jednako posljedicama potpune ruske invazije na Ukrajinu, a da bi gubici bili mnogo veći ako bi se sukob proširio na druge evropske zemlje.

Da bi procijenio troškove prve godine rata, Blumberg je koristio skup modela za procjenu uticaja izgubljene proizvodnje u zoni sukoba, posljedica po evropske lance snabdijevanja, smanjenja ruskog izvoza nafte i gasa, proširenja kreditnih raspona na evropskim tržištima, povećanja evropskih izdataka za odbranu i rastuće globalne neizvesnosti.

Samo u baltičkim državama, ekonomija bi pretrpjela pad od 43 odsto tokom prve godine sukoba, što bi se podudaralo sa padom proizvodnje na teritorijama Ukrajine koje je aneksirala Rusija.

Druge evropske zemlje koje bi mogle da uđu u sukob, uključujući Finsku, Švedsku, Poljsku i Nemačku, pretrpjele bi manji, ali i dalje značajan udarac od raketnih napada, piše novinska agencija.

Za Evropsku uniju u cjelini, izdaci za odbranu će donekle ublažiti udarac od rasta cijena energije, tržišnih previranja i uništavanja infrastrukture, ali će se BDP ipak smanjiti za 1,2 odsto, a dug će krenuti strmijom uzlaznom putanjom, navodi Blumberg.

Ruska ekonomija trpi gubitak od jedan odsto, što je relativno mali udarac, jer su sankcije izolovale zemlju od spoljnih pritisaka, a veća potrošnja na odbranu stvara iluziju ekonomskog zdravlja.

Velika Britanija koja troši više na odbranu, trpi pad BDP-a od samo 0,2 odsto. Tržišna previranja smanjuju BDP Sjedinjenih Američkih Država za oko 0,7 odsto, dok stroži finansijski uslovi i više cene energije smanjuju BDP Kine za oko 0,9 odsto.

Blumberg navodi da bi Rusija mogla da pokrene invaziju insceniranim incidentom ili hibridnim napadom, a jedna od ranjivih tačaka je željeznička pruga Moskva-Kalinjingrad, koja prolazi kroz Viljnus bez zaustavljanja.

Danska je saopštila da bi Rusija mogla da pokrene lokalni rat sa susjednom zemljom u roku od šest mjeseci i da predstavlja realnu prijetnju jednoj ili više zemalja NATO-a u roku od dve godine.

U takvom scenariju, navodi agencija, Estonija, Letonija i Litvanija na severoistočnom krilu Alijanse postale bi najverovatnije “žarište”. Tri baltičke zemlje čine mali udeo evropske ekonomije, ali su ključno važne sa strateške tačke gledišta.

Napominje se da bi bez trenutnog odgovora SAD, rat mogao da ekskalira, jer bi Rusija odgovorila na raketne napade napadima na evropske gradove i usmjerila više resursa u borbu, povećavajući vjerovatnoću širenja rata van baltičkog regiona.

Blumberg piše da se evropski zvaničnici koji prate jačanje vojske ruskog predsjednika Vladimira Putina bore sa prijetnjom koja bi prije nekoliko godina bila jedva vjerovatna: ratom sa Rusijom.

Rusija proizvodi artiljerijske granate, dronove i rakete brzinom koja će uskoro premašiti potrebe njenih trupa u Ukrajini.

Napad SAD i Izraela na Iran, saveznika Kremlja, zadao je još jedan udarac globalnoj stabilnosti, čak i kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio privremeni prekid vatre.

Dok se lideri saveznika okupljaju na samitu u Hagu koji je počeo danas, očekuje se da će Tramp potvrditi posvećenost SAD klauzuli o uzajamnoj odbrani NATO-a, barem prema nacrtu saopštenja saveznika NATO-a pre sastanka.

Zvaničnici Trampove administracije su takođe više puta rekli da će braniti svaki centimetar njene teritorije.

Ali bez obzira na to šta Tramp kaže, evropski lideri nisu uvjereni da mogu da računaju na njegove obaveze, budući da je predsjednik SAD na samitu Grupe sedam u Kanadi ovog meseca, pitao zašto Rusija ne prisustvuje.

Rat na teritoriji NATO-a ostaje malo vjerovatan, ne samo zato što Rusija, za sada, nema kapacitete i vjerovatno ne bi željela rat na dva fronta. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nagovijestio je da bi Rusija mogla da bude u poziciji da razmotri takav napad na alijansu u roku od pet godina, ponavljajući procjene njemačkog kancelara Fridriha Merca i nekoliko evropskih obaveštajnih agencija.

Upozorenja dolaze u trenutku kada NATO, pod pritiskom Trampa, podstiče članice da povećaju vojne izdatke na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija.

Nastavi čitati

Svijet

Oglasio se iranski predsjednik “Poštovaćemo PRIMIRJE ako isto učini i IZRAEL”

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da će ta zemlja poštovati primirje koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, pod uslovom da se i Izrael pridržava njegovih uslova.
Ako cionistički režim ne prekrši primirje, ni Iran ga neće prekršiti – rekao je Pezeškijan tokom telefonskog razgovora sa malezijskim premijerom Anvarom Ibrahimom, navodi se u saopštenju iranskog predsjedništva, prenosi portal Al Arabija.
Tramp je danas saopštio da je primirje između Izraela i Irana od sada na snazi i zamolio obje zemlje da ga ne krše.
Srpskainfo

Nastavi čitati