Connect with us

Politika

“POVRIJEĐENO PRAVO NA SLOBODNE IZBORE”! Sporni listić za Dom naroda ponovo u Sudu BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine djelimično je usvojio apeliciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobode izbore, a sve u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Naime, PDP se žalio jer nije mogao učestvovati u postupku u kojem se pobijala odluka kojom je odlučeno da je jedan listić prilikom glasanja za Dom naroda nevažeći.

Podsjećanja radi, prilikom biranja delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, lista PDP-a zvanično, po odluci Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske dobila je 11 glasova, međutim jedan listić bio je sporan. Taj listić od devet članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske proglasio je nevažećim, ali, kasnije, na žalbu PDP-a Centralna izborna komisija BiH odlučila je da se nedvosmisleno može utvrditi za koga je glasano na tom listiću, i taj listić je prihvatila kao validan. U tom slučaju PDP-ova lista za Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH imala bi 12 glasova, isto kao i lista SNSD-a i u tom slučaju žrijeb je trebao odlučiti o delegatu u Domu naroda Parlametnrane skupštine BiH.

Ipak, na odlukcu CIK-a žalio se SNSD i Sud BiH, tačnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH na kraju je dalo konačnu riječ i reklo da je sporni listić sporan i naložilo CIK-u da preinači svoju odlku, tako da je na kraju mandata delegata u Domu naroda pripao SNSD-ovoj listi koja je imala 12 glasova.

Suština, nove presude Ustavnog suda BiH je u tome da PDP-u kao učesniku u cijelom postupku nije bilo dozvoljno da kao stranka učestvuju pred Sudom BiH.

– Ustavni sud smatra, da sama činjenica da apelant nije mogao učestvovati u postupku u kojem se pobijala odluka kojom je odlučeno (i) o njegovim izbornim pravima, ukazuje da on nije uživao čak ni teorijsku, a kamoli praktičnu zaštitu svog prava na slobodne izbore. Stoga, Ustavni sud smatra da je, u okolnostima konkretnog slučaja, apelantu trebalo omogućiti da učestvuje u postupku pred sudom kao zainteresovano lice. U takvom slučaju i apelant bi morao poštovati stroge rokove koji su određeni relevantnim zakonima, a svako eventualno odugovlačenje izbornog procesa išlo bi na njegovu štetu. Ovo dalje znači da Ustavni sud ne može prihvatiti da je potreba da se osigura efikasnost izbornog procesa, dovoljan razlog da se apelantu onemogući učešće u postupku koji se tiče njegovih izbornih prava, bez ikakvih objektivnih znakova da će apelant taj proces zaista odugovlačiti – navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.

Nenad Vuković, zamjenik predsjednika PDP-a, a čija lista je i bila “sporna” rekao je za Nezavisne da  je Ustavni sud BiH potvrdio da je PDP bio u pravu te da je rješenje Suda BiH poništeno.

– Ponovo će se odlučivati o samom meritumu i našoj primjedbi za izbor za Dom naroda iz Republike Srpske. To je dobra vijest za PDP i potvrđuje da su naši navodi bili ozbiljni – rekao je Vuković dodajući da veliki problem predstavlja dinamika kojim rade Sud BiH i Ustavni sud BiH jer mandat traje, i postavlja se pitanje smislenosti odluke na kraju svega toga.

Inače, u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ima pet delegata. Trenutno u njemu je četiri SNSD-ova i jedan SDS-ov, i praktično SNSD ima apsolutnu kontrolu zakonodavnog procesa u Parlamentarnoj skupštini BIH s obzirom da sa četiri delegata može oboriti bilo koju odluku. Takođe, u slučaju da neko pokuša da smjeni aktuelni Savjet ministara BiH to nije moguće bez SNSD-a niti je moguće usvojiti bilo koji zakon ili odluku koja dođe pred Dom naroda jer da bi nešto bilo usvojeno mora imati pored opšte većine i najmanje po dva glasa iz svakog kluba naroda.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

DODIK TVRDI DA JE RIJEČ O POLITIČKOJ MONTAŽI! “Čak je i Interpol rekao da sam meta progona!”

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, izjavio je da za svakog ko je razuman dovoljno govori to što je Interpol rekao da se protiv njega vodi politički progon.
Uobraćanju novinarima u Banjaluci, Dodik je komentarisao saopštenje za javnost bošnjačke “Trojke” u kome se osvrću na predstojeću drugostepenu presudu Suda BiH u predmetu koji se vodi protiv njega.

Predsjednik Srpske naveo da je to saopštenje nije ni pročitao jer je to za njega “inostranstvo”.

– Advokati su smatrali da treba da uđu u proceduru žalbe da bi se došlo do Evropskog suda i evropskih institucija i tamo poništio taj sramni politički proces, kad se nema povjerenja u ono što bi bilo objektivnost suda. Sama činjenica da je Interpol rekao da je riječ o političkim progonima dovoljno govori za svakog razumnog, ali, šta da radimo. Tamo imate kakve imate – izjavio je Dodik.
Podsjećamo, Generalni sekretarijat Interpola početkom aprila odbio je zahtjev da raspiše crvenu potjernicu za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjedavajućim Narodne skupštine Republike Srpske, Nenadom Stevandićem.

Prvostepenom presudom Suda BiH, predsjednik Srpske osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS.

Nastavi čitati

Politika

POSLANICI UZ NAROD: Roditelji-njegovatelji NE POSUSTAJU, borba za pravdu se širi!

Roditelji-njegovatelji ne odustaju od borbe za svoja prava, a mi smo im se pridružili.

Poručili su ovo narodni poslanici Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević nakon sastanka sa predstavnicima udruženja MNRL Laktaši, Glas istine i još nekoliko roditelja-njegovatelja.

– Na sastanku smo dogovorili predaju inicijative za izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske koji trenutno proizvodi nepravdu i diskriminaciju. Ukoliko Vlada Republike Srpske ne bude imala sluha, spremni smo da idemo dalje i prikupimo dovoljan broj potpisa kako bismo obezbijedili da se ovaj zakon usvoji – rekli su Vukomanović i Kresojević, te dodali da su roditelji-njegovatelji ljudi koji svakog dana vode najtežu borbu, a sistem im, umjesto podrške, okreće leđa.

– Ta nepravda mora biti ispravljena. Očekujemo jasne i hitne odgovore nadležnih institucija i poručujemo da nećemo stati – ističu.
Dodaju da ovoj inicijativi punu podršku daju i drugi poslanici opozicije, a u prvom redu svojim radom doprinose Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.

blink

Nastavi čitati

Politika

“DERU NAS DO KOSTI!” Mital traži 400 miliona od BiH – NOVA ARBITRAŽNA BOMBA nad građanima!

Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).
Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.
Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Aktuelno