Connect with us

Biznis

PRAG ZA PDV SE DIŽE NA 100.000KM: Neophodan zahtjev za izlazak iz sistema

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gotovo je izvjesno, usvojiće izmjene Zakona o PDV-u, tako da će prag za ulazak u PDV sistem biti podignut sa 50.000 na 100.000 KM, međutim to ne znači da će oni koji trenutno imaju prihod veći od 50.000 KM, a manji od 100.000 KM, po automatizmu biti van sistema PDV-a.

“Neće biti postupanja u smislu deregistracije postojećih obveznika. I sada neko se prijavi za PDV sistem jer ima promet preko 50.000 KM, a u sljedećoj godini mu se smanji promet na recimo 40.000, on se ne isključuje već mora podnijeti zahtjev za deregistraciju”, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

On objašnjava da se u slučajevima kada se podnese zahtjev za deregistraciju vrši sveobuhvatna kontrola i pitanje je koliko i kome se to isplati jer, ako neko ima robu na zalihama, mora obračunati i platiti sav PDV na tu robu u slučaju izlaska.

“Ako neko ima odbitak PDV-a na opremu, izgradnju objekta itd, u slučaju deregistracije moraće platiti i taj PDV i svako će vjerovatno cijeniti da li mu odgovora ili ne odgovara izlazak iz PDV sistema. Onaj ko se odluči na izlazak iz PDV-a moraće da plati popriličan iznos obaveza, posebno ako je imao investicije i koristio ulazni PDV”, naglasio je Kovačević.

Podsjećanja radi, na prijedlog poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darka Babalja i Mladena Bosića, Predstavnički dom usvojio je izmjene Zakona o PDV-u. Te izmjene zakona već sutra će se naći i na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i ukoliko dobiju podršku delegata stupiće na snagu, uz to da će Upravni odbor UIO u roku od 90 dana biti u obavezi da izmijeni pravilnike koji će omogućiti primjenu tako izmijenjenog zakona.

U UIO su nam rekli da neće biti prepreka za primjenu izmjena Zakona o PDV-u kojim se podiže prag za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM, te da se u njihovom radu neće mnogo toga promijeniti.

“Što se nas tiče, čim se zakon usvoji, stupi na snagu, on će se primjenjivati”, rekao je Kovačević.

Još ranije zahtjev za podizanje praga za ulazak u PDV sistem tražili su mali privrednici, koji su istakli da je inflacija dovela do toga da 50.000 KM više nije veliki iznos kao što je bio prije oko 15 godina te da je neophodno, u cilju smanjenja sive ekonomije, ali i opstanka pojedinih djelatnosti, taj prag podići na 100.000 KM.

“Podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a otvoriće prostor za nova zapošljavanja. Sada su posebno mali preduzetnici koji pružaju usluge to izbjegavali upravo zbog toga da ne uđu u sistem PDV-a i dobro je da se granica povećava”, rekla je Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

On kaže da će stupanjem na snagu zakona sasvim sigurno biti zahtjeva za izlazak iz PDV sistema, posebno u dijelu usluga.

“Oni koji pružaju uslugu nemaju ulazni PDV, dizali su cijene zbog ulaska u taj PDV sistem i oni će sasvim sigurno, ko bude imao mogućnost, izaći iz PDV-a, ali ne vjerujem da će doći do snižavanja cijena jer one su u uslugama rasle minimalno i posljednji smo podigli te cijene”, rekla je Arsićeva.

Related Topics:

Biznis

NE IDE IM PO PLANU! “Tesla” spušta cijene svojih modela

Američka kompanija za električne automobile “Tesla” spušta cijene pojedinih svojih modela u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, na Bliskom istoku i u Africi, saopštio je portparol kompanije.

Ovaj potez dolazi pošto je kompanija prethodno objavila smanjenje cijena u Kini i SAD.

U Njemačkoj je cijena “modela tri” sa pogonom na zadnjim točkovima spuštena na 40.990 evra sa 42.990 evra. Dosadašnja cijena bila je na snazi od februara.

Cijene više “Teslinih” modela u Americi snižene su za 2.000 dolara nakon što su isporuke u prvom kvartalu bile ispod očekivanja.

“Priuštivost je ključna za našu misiju”, saopštila je na mreži “Iks” kompanija u vlasništvu Ilona Maska.

Vrijednost “Teslinih” akcija opala je ispod 150 dolara, što je eliminisalo sve dobitke ostvarene tokom prošle godine. Cena akcija kompanije iz Ostina od početka godine umanjena je za oko 40 odsto usljed pada prodaje i veće konkurencije.

Nastavi čitati

Biznis

EKONOMIJA BIH ĆE RASTI, ali nema napretka bez dubokih reformi

Ekonomija Bosne i Hercegovine će i ove godine rasti, ali ozbiljno napredovanje nije moguće bez dubokih reformi.

Ovo se navodi u najnovijem izvještaju Svjetske banke u kojem piše da Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, bilježi rast ekonomije, ali dugoročno jačanje nije moguće bez dubokih reformi.

“Uključuje to povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju”, navodi se u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.

U izvještaju analitičara ove institucije piše da će realni rast BDP-a u BiH u ovoj godini biti 2,6 odsto, a 3,3 odsto u narednoj godini.

“Ovaj rast je podržan većim izvozom koji je olakšan ojačanom inostranom tražnjom i porastom privatne potrošnje podržanim jačim realnim prihodima kako inflacija dalje usporava na niske jednocifrene brojeve”, piše u izvještaju.

Kako su naveli, predviđa se da će se do 2026. godine rast ubrzati na četiri odsto, te će biti podstaknut izvozom i privatnom potrošnjom koji proizlaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u EU i zaoštravanja

tržišta rada u BiH.

“Uprkos uzletu u izvozu robe i usluga, od 2024. do 2026. očekuje se da će se CAB pogoršati na preko pet odsto BDP-a zbog većeg uvoza robe široke potrošnje u skladu sa snažnim rastom privatne potrošnje”, stoji u izvještaju.

Ekonomista Igor Gavran, kazao je za “Nezavisne novine” da su ove vijesti jedino pozitivne u smislu da ne predviđaju pad i recesiju.

“Prognozirano je da je rast zaista minimalan i apsolutno nedovoljan za BiH. Iako pozitivan, on znači jedva malo više od stagnacije. Reforme su definitivno potrebne, ali jako upitne u okolnostima izborne godine i stalnih problema u funkcionisanju vlasti. Eventualno u onim oblastima gdje je EU obećala novac u okviru programa rasta za zapadni Balkan”, objašnjava Gavran.

Dodaje da se rast izvoza očekuje zbog očekivanog rasta na našim izvoznim tržištima, ali nažalost, ne zbog otvaranja novih tržišta.

“Ovako i dalje ostajemo izloženi rizicima kretanja ekonomije EU”, naglasio je Gavran.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić istakao je da je ovaj izvještaj optimističan, posebno u vezi s rastom ekonomije.

“Dosta realnije je da se krećemo u tom domenu od dva do tri odsto, što je uobičajeno za Bosnu i Hercegovinu. Kada je riječ o nekim strukturnim, dubinskim reformama, činjenica je da nemamo niti jedan reformski program, ne samo u implementaciji, nego ga nemamo ni u najavi. Zbog toga sam pesimističan u pogledu navedenog”, kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, on se slaže sa autorima da bi reforme omogućile veći ekonomski rast.

“Ipak, za sada nemamo takve naznake da se bilo šta radi u tom pravcu, izuzev dobrih privatnih inicijativa i strateških dokumenata, ali nemamo ništa konkretno. Pesimista sam, ali ne toliki da očekujem ekonomski pad ili nešto slično. Treba uzeti u obzir i dešavanja u Evropskoj uniji, i to će biti interesantno pratiti iz naše perspektive”, rekao je Čavalić.

Ekonomista Bojan Lučić naveo je da je realno očekivati rast ekonomije.

“Njihove prognoze su čak i bojažljive, što će reći da očekujem i veći rast ekonomije od navedenog. Javni prihodi konstantno rastu. S obzirom da se javni prihodi prikupljaju oporezivanjem ekonomske aktivnosti, potrošnje, profita, rada i da poreske stope nisu mijenjane, zaključak je da je rast na osnovu višeg nivoa ekonomske aktivnosti. Mislim da će ekonomija da bude u porastu i da na nama ostaje kako ćemo da iskoristimo potencijale i izazove koji će se naći ispred nas”, zaključio je Lučić.

Nastavi čitati

Biznis

EU “OTKLJUČAVA” 750 miliona evra za mala preduzeća

Evropski investicioni fond (EIF), koji je dio grupacije Evropske investicione banke (EIB), potpisao je garantne ugovore sa 11 banaka i finansijskih posrednika na Zapadnom Balkanu, koji će omogućiti lokalnim bankama i finansijskim institucijama da izgrade portfolio kredita za mala i srednja preduzeća (MSP), u ukupnom iznosu većem od 750 miliona evra, zajedno sa dodatnim ugovorima za koje se očekuje da će biti potpisani u prvoj polovini 2024. godine.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, cilj ovih finansijskih sredstava je da se poveća pristup finansijama među malim preduzećima i poboljša njihova otpornost na stalne ekonomske izazove, uz stvaranje uslova za širenje poslovanja, zapošljavanja i inovacija.

Dodaje se da su ovi ugovori finansirani u okviru Fonda Evropske unije za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan, pod nazivom ”Garancija otpornosti MSP”.

Očekuje se da na Zapadnom Balkanu ovaj fond omogućiti davanje koncesionih kredita u vrijednosti od preko 750 miliona evra za oko 13.000 malih preduzeća, uz zadržavanje oko 180.000 radnih mjesta.

Dodaje se da početak primjene ”Garancije otpornosti MSP” Fonda EU za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan otvara put za potpisivanje preostalih 20 garancija kao dijela Garancijskog fonda za Zapadni Balkan i pokazuje ”kako ovi inovativni instrumenti privlače privatne investicije kako bi podržali primjenu Ekonomskog i investicionog plana i njegovanje konkurentnog i otpornog privatnog sektora”.

”Drago nam je da smo partneri sa EIF-om (Evropskim investicionim fondom), kako bismo poboljšali pristup pristupačnim finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu kao dio našeg Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan od 30 milijardi evra”, rekao je evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji.

On je dodao da će, zahvaljujući garanciji od 60 miliona evra, lokalna preduzeća imati koristi od kredita po povoljnim uslovima, kao što su niže kamatne stope, smanjeni kolateralni zahtjevi i duži rok dospijeća, u vremenima kada je potreba za kreditima velika.

“Međutim, finansijski uslovi su teški. Stoga očekujemo da će ova sredstva doprinijeti potencijalnom korišćenju kredita u vrijednosti od preko 750 miliona evra. Zapadnom Balkanu je potrebna stvarna ekonomska konvergencija sa EU, koja bi pružila dalje mogućnosti za zapošljavanje i podstakla preduzetništvo u korist građana i lokalnih ekonomija”, dodao je Varhelji, prenosi Glas Srpske.

Izvršna direktorka Evropskog investicionog fonda Marjut Falkstedt rekla je da će podržavanjem malih preduzeća na Zapadnom Balkanu ova obimna finansijska sredstva poboljšati kapacitet preduzeća za inovacije i rast, dok će u isto vrijeme doprinijeti daljoj integraciji u okviru ekonomije EU.

“Na taj način, ova značajna sredstva će pružiti dodatni podsticaj za razvoj čvrstih i konkurentnih regionalnih ekonomija, kao i njihov napredak u okviru globalnih lanaca vrijednosti”, navela je ona.

Evropski investicioni fond (EIF) je dio grupacije Evropske investicione banke, a njegova glavna misija je da podrži evropska mikro, mala i srednja preduzeća (MSP) tako što im pomaže da pristupe finansijama.

Investicioni okvir za zapadni Balkan predstavlja platformu za saradnju koja ima za cilj unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

Investicioni okvir za zapadni Balkan ima osnovnu ulogu u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU od 30 milijardi evra za zapadni Balkan.

Nastavi čitati

Aktuelno