Connect with us

Društvo

KO SU NAJVEĆI PORESKI DUŽNICI U BIH: Dug dostigao 352 miliona

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), na spisku dužnika za porez na dodatu vrijednost (PDV) nalaze se 1.484 kompanije, koje su ukupno dužne 351.599.750 KM.

Naime, na prva dva mjesta nalaze se kompanije iz BiH čiji je ukupan dug oko 50 miliona KM, a ubjedljivo najveći dužnik je kompanija KJKP “GRAS” iz Sarajeva, čiji dug iznosi 27.270.968 KM.

Na drugom mjestu je “Sarajevska pivara”, koja je za PDV dužna 22.341.084 KM.

Na trećem mjestu je RU Kreka iz Tuzle, čiji dug iznosi 18.916.484 KM, na četvrtom “Bosmal” iz Sarajeva sa dugom od 13.489.687 KM, dok je peti “Monter & Co” iz Bijeljine, koji je dužan 7.651.810 KM.

Šesti dužnik na ovom spisku je brčanska kompanija “Hisar Trade”, koja je dužna nešto više od sedam miliona KM, a odmah nakon nje, na sedmom mjestu, nalazi se Javni servis RTV Bosne i Hercegovine sa dugom od 6.813.674 KM.

Na osmom mjestu je “Extrablatt” iz Gradačca sa dugom od 5.633.840 KM, dok je deveta “Fly Bosnia”, kompanija koja je trebalo da bude zvanični avio-prevoznik BiH, a za PDV je dužna 3.019.546 KM.

Na desetom mjestu se nalazi kompanija “Gulf Real Estate”, koja je izgradila “Prvi arapski grad u BiH”, a dužna je za PDV 2.756.126 KM.

Kako navode iz UIO BiH, prinudna naplata indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi u nadležnosti je organizacione jedinice Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a sprovodi se na način i pod uslovima propisanim zakonom.

“Grupe za prinudnu naplatu u regionalnim centrima UIO postupak prinudne naplate pokreću i vrše po službenoj dužnost (za dugovanja koja proizlaze iz razreza koji je izvršio UIO period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za dobrovoljno plaćanje, tj. do petnaestog u mjesecu nakon isteka mjeseca u kojem je izvršen razrez, a kad je u pitanju prijava samooporezivanja, početak perioda prinudne naplate počinje teći narednog dana od dana isteka roka za podnošenje poreske prijave). Postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu, te ukoliko dužnik ne plati iznos koji je naveden u nalogu za prinudnu naplatu u ostavljenom roku, UIO nastavlja da plijeni dužnikovu imovinu”, navode iz UIO BiH.

Kako dodaju, zapljena imovine regulisana je odredbama Zakona o postupku prinudne naplate, gdje je propisan i redoslijed namirenja, te je po redu prvenstva određena pljenidba gotovine ili sredstava na računima otvorenim kod banaka ili drugih finansijskih institucija.

“Dalje mjere prinudne naplate nad glavnim dužnikom su pljenidba novca deponovanog u finansijskim institucijama, prenos sredstava sa blokiranih računa kod banaka ili drugih finansijskih institucija, pljenidba dužnikovih nenaplaćenih potraživanja i prava dužnika, pljenidba plata, naknada, zarada i penzija, pljenidba zakupnina, posebna šema dužnika – naplaćeni dug, prodaja oduzete imovine – aukcija, prodaja oduzete imovine – direktna prodaja, prodaja HOV putem ovlaštenog berzanskog posrednika, naplaćena potraživanja u postupku restrukturiranja, stečajnom postupku i likvidacionom postupku i naplaćeni iznos u sudskom izvršnom postupku”, navode iz UIO BiH.

Kako dodaju, nakon što se iscrpe sve mjere prinudne naplate, postupak prinudne naplate indirektnih poreza se pokreće i za odgovorna lica, odnosno osnivače u pravnom licu, donoseći prijedlog odgovornosti, pojedinačne i solidarne odgovornosti, te u konačnici i donošenje rješenja o proglašenju pojedinačne i solidarne odgovornosti kojim se odgovorna lica, odnosno osnivači u pravnom licu terete za dug glavnog dužnika.

Igor Gavran, ekonomista, za “Nezavisne novine” ističe da vlasti na svim nivoima nonšalantno dozvoljavaju nelegalno poslovanje.

“Vidjeli smo sada u slučaju kamenoloma u Jablanici kako vlasti na svim nivoima nonšalantno dozvoljavaju nelegalno poslovanje i kada to može ugroziti živote, pa me nimalo ne čudi da se toleriše i neplaćanje poreza. Primjer ‘vodeće’ kompanije na listi takođe pokazuje i kako su priče o preporodu gradskog prevoza u Sarajevu tek djelomično tačne, ali suštinske promjene još nema. Naime, zaista imamo sve više vrhunskih novih vozila, ali gradski prijevoz kao kompanija i sistem i dalje nisu reformirani i ustrojeni kako treba. S javnim preduzećima zaista ne bi smjelo biti nikakvog strpljenja, jer za njihovo poslovanje je direktno odgovorna politika i nedopustivo je da duguju i jednu marku”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju proizvodne firme poput “Sarajevske pivare”, potrebno je razmotriti opcije reprograma dugova i pokušati očuvati radna mjesta i proizvodnju, ali takođe ne beskonačno i ne smije se diskriminisati ostatak privrede.

“Ima sigurno i prostora za smanjenje poreza i drugih opterećenja, što bi pomoglo svima, ali na kraju se mora poslovati legalno i izmiriti sve obaveze. Sramotno je da vlasti ne tragaju posebno u slučajevima kada su u pitanju porezi koje grad, kao i potrošači uredno plaćaju i ne mogu izbjeći, a onda neko taj nas novac zadržava za sebe”, zaključuje Gavran.

Društvo

ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.

Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.

Vremenska prognoza i narodno tumačenje

Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.

Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.

Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.

Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama

Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

Običaji sa vodom i biljem

Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

– djeca – da budu zdrava kao dren,

– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,

– stariji – da ih služi zdravlje

– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Ljubavni običaji i vjerovanja mladih

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Zaštita doma i simbolika drveća

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.

 

Nastavi čitati

Društvo

HEROJ CIJELOG REGIONA: Vatrogasac Srđan bez razmišljanja skočio u nabujalu rijeku i spasio dječaka

Heroj cijelog regiona – Primjer čojstva, junak, heroj – samo su neke od riječi kojima je ovih dana opisan Srđan Radanović, vatrogasac, koji je nedavno spasio jedanaestogodišnjeg d‌ječaka iz nabujale Cijevne u Crnoj Gori.

U trenucima kada sekunde odlučuju o životu i smrti, nije se dvoumio ni sekund već je reagovao onako kako reaguju pravi heroji.

Dok su porodica i komšije u panici tragali za dječakom, borba sa nabujalom rijekom već je bila u toku. Upravo tada, na pravom mjestu i u pravom trenutku, našao se vatrogasac iz Budve, koji je bez oklijevanja ušao u vodu i učinio ono što mnogi ne bi smjeli – spasio jedan mladi život.

“Nisam oklijevao, morao sam da uđem”

“Naišao sam u pravi momenat, u pravi čas, na to mjesto gd‌je je dijete skočilo u vodu i, naravno, spasio sam taj ljudski život. Nisam oklijevao u tom momentu da li da uđem ili da ne uđem, znači moralo se ući u vodu i to je to, da se izvadi dijete iz vode”, priča Srđan.

Koliko je situacija bila opasna, najbolje zna otac spašenog dečaka, Braho Žarić.

“Skočio je i izvukao nam je dijete”

“Supruga je primijetila da nam d‌ječaka nema i munjevito je krenula da ga traži. Takođe su se uključile i komšije i ta situacija je već bila jako napeta. Dok je stigla da dođe, već je d‌ječak ulazio bukvalno u vodu. U tom momentu i ona ulazi za njim u vodu i da ga uhvati, ali već su oboje u velikoj dubini. Dok u tom momentu stiže i naš Srđan, vatrogasac koji je bio tu, desilo se tako i hvala Bogu što je tako, uspio je, skočio je i izvukao nam je dijete”, priča zahvalni otac.

“Nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život”

Srđan s druge strane ne vidi svoj čin kao nešto posebno – kaže da bi bez razmišljanja ponovo uradio isto, jer to smatra ljudskom obavezom, piše RTCG.

“Svaki normalni građanin Crne Gore treba da uradi kad vidi takvu situaciju”, dodaje on.

“Stvarno nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život. On je meni kao brat, znači čovjek je učinio veliko d‌jelo. Ja nemam riječi šta da kažem. Vid‌jeli smo se, bili smo zajedno, razgovarali smo i sve najbolje mogu da kažem. Malo je, nažalost, takvih slučajeva, ali ipak postoje heroji među nama i žele da budu tihi i da ih nema, jednostavno samo da završe svoj posao i da nastave svojim životom. Hvala mu”, zaključio je na kraju otac spasenog dečaka.

Nastavi čitati

Društvo

TRUD, ZNANJE I LJUBAV PREMA RODNOM KRAJU: Odbio otići iz BiH, dao otkaz i izgradio posao sa 150.000 sadnica

U vremenu kada sve više mladih iz Hercegovine svoju budućnost traži u inostranstvu, priča iz Tihaljine kod Gruda donosi potpuno drugačiji primjer.

Novinar Mario Brkić u novoj reportaži za Glas Hercegovine donosi inspirativnu priču o Ranku Kordiću Rokiju, mladom preduzetniku koji je odlučio dati otkaz, ali ostati i uspjeti na svojoj zemlji.

Iako je, kako sam kaže, imao više prilika za odlazak u inostranstvo, Roki je donio drugačiju odluku.

– Imao sam više prilika otići, ali nisam mogao zamisliti kako mi neko sutra uslovljava kada mogu doći u svoju Hercegovinu – istakao je, dodajući kako ne može zamisliti ljeto bez ljepota Hercegovine i rijeke u Tihaljini.

Ovaj otac dvoje djece dolazi iz brojne porodice sa šestoro djece, a upravo je on odmalena pokazivao najveći interes za poljoprivredu i sadnice. Danas proizvodi čak 150.000 sadnica, pokazujući kako se i na domaćem tlu može izgraditi uspješan posao.

Zanimljiv nadimak

Na samom početku razgovora otkrio je i zanimljivu priču o svom nadimku. Kako kaže, “ime Roki dobio sam po filmu Rocky, odnosno Rocky Balboa”, dodajući kroz šalu kako se kao dijete volio tući, ali kako je to ostalo u prošlosti.

U poslu mu najviše pomaže šurjak, dok ostatak porodice uskače kada im obaveze to dopuštaju. Porodična tradicija uzgoja sadnica traje više od 40 godina, a krenulo je od djeda i bake, preko roditelja, pa sve do njega, koji je prošle godine dao otkaz u firmi kako bi se u potpunosti posvetio rasadniku.

U plastenicima uzgaja razne kulture: paprike, krastavce, tikvice, lubenice i paradajz, ali i komorač, bosiljak, mini lubenice te bamiju. Ističe kako paze da sadnice ne prerastu, već sedmično sade onoliko koliko i prodaju kako bi kupcima uvijek ponudili kvalitetan proizvod.

Dan kreće u 5 sati

Radni dan mu počinje vrlo rano.

– Dan kreće nekad od 5, nekad od 6 sati ujutro, kako bih zalio biljke prije sunca – kaže Roki, objašnjavajući kako na taj način sprečava pojavu bolesti.

Nakon jutarnjih obaveza slijedi planiranje dana, a posao često traje do kasnih večernjih sati, ponekad i do ponoći.

Osim povrća, bavi se i uzgojem cvijeća, posebno za potrebe uređenja grobnih mjesta. Svoje proizvode prodaje na pijacama u Tomislavgradu, Livnu, Posušju i Grudama, gdje je stekao stalne kupce koji prepoznaju kvalitet njegovih sadnica.

Ipak, izazova ne nedostaje. Najveći problemi su zimi dugi i vlažni dani, dok ljeti poteškoće stvaraju nametnici. Uprkos tome, Roki ne odustaje, a njegova predanost i ljubav prema zemlji jasno su vidljivi u svakom segmentu posla.

Ljudi ne vjeruju da ovo sve radi mlada osoba

Kako sam priznaje, najviše ga pogađa kada ljudi s nevjericom gledaju količinu sadnica i sumnjaju kako ih je uzgojio neko mlad. Ipak, upravo svojim radom svakodnevno dokazuje suprotno.

Na pitanje o razlici između domaćih i kupovnih proizvoda, Roki je jasan.

– Neuporedivo je uopšte pričati o domaćim proizvodima i kupovnim – kaže on.

Priča iz Tihaljine još je jedan dokaz kako se uz trud, znanje i ljubav prema rodnom kraju može uspjeti i bez odlaska iz Hercegovine. Šta je sve Roki ispričao, pogledajte u reportaži Maria Brkića na kanalu Glas Hercegovine.

Nastavi čitati

Aktuelno