Društvo

DRŽAVA I ENTITETI PROFITIRAJU: Građanima sve tanji novčanici i viši računi

Prihodi Uprave za indirektno oporezivanje BiH za devet mjeseci ove godine su nikada veći, dok je inflacija navodno trenutno na zadovoljavajućem nivou i pada.

Postavlja se pitanje kako je moguće da su prihodi UIO BiH nikad veći. Znamo da se skoro na sve proizvode plaća PDV, a ako je prihod ove državne finansijske institucije nikada veći, onda to znači da su cijene skoro svih proizvoda povećane u odnosu na isti period prošle godine.

Idemo redom. Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci ove godine iznosili su 8,493 milijarde maraka i veći su za 629 miliona KM ili osam odsto u odnosu na isti period 2023. godine, kada su iznosili 7,864 milijarde maraka.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, samo u septembru ove godine prikupljeno je 989 miliona KM indirektnih poreza, što je za 57 miliona KM više u odnosu na septembar 2023. godine.

“UIO je u periodu januar-septembar 2024. godine privredi vratio jednu milijardu i 521 milion KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-septembar 2024. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su šest milijardi i 972 miliona KM i veći su za 721 milion KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine”, navodi se u saopštenju.

Kako su dodali, za finansiranje državnih institucija u periodu januar-septembar 2024. godine raspoređen je iznos od 762 miliona KM.

“Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila tri milijarde i 815 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 137 miliona KM i Brčko distrikt 214 miliona KM”, navode iz UIO BiH.

Ekonomista Igor Gavran smatra da inflacija, nažalost, praktično nigdje nije pobijeđena jer se cijene većine proizvoda i usluga ne vraćaju na prethodni nivo.

“Ipak, tačno je da je u mnogim zemljama sada inflacija svedena na neki minimalan nivo, koji je podnošljiviji uz adekvatan rast primanja. U BiH, međutim, ni to još nije slučaj, jer inflacija je i dalje prisutna, posebno u najvažnijim oblastima, kao što su esencijalni proizvodi i usluge, a rast primanja, čak i gdje se dogodio, nema jednake efekte kao u zemljama s višom stopom zaposlenosti jer u BiH preveliki broj građana nema nikakva, a kamoli prosječna primanja. I sama prosječna plata ne oslikava stvarnost zbog malog broja visokih i velikog broja niskih plata”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, ni pojeftinjenje goriva nema adekvatne efekte jer one cijene koje su povećavane uz izgovor poskupljenja goriva se sada ne spuštaju kada dođe do pojeftinjenja.

“Ukratko, stanje u BiH i dalje opterećuje i inflacija (pored ostalih ekonomskih problema), a rekordni prihodi budžeta su, osim potvrde njenog prisustva, i najbolje objašnjenje zašto vlasti nisu ništa učinile da barem umanje rast cijena”, naglasio je Gavran.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, istakao je da su najbolji pokazatelj stvarnog rasta cijena u BiH podaci o prikupljenom indirektnom porezu.

“Rast prihoda po osnovu indirektnih poreza u odnosu na prethodnu godinu znači i realan pokazatelj inflacije koju zaista osjećaju potrošači. Agencija za statistiku obrađuje različite podatke o cijenama koji se uvrštavaju prilikom obračuna i inflacije, ali često kretanje cijena tih proizvoda i usluga nije pravo mjerilo inflacije. Ako se više kupuju pekarski proizvodi, kojima je cijena, nažalost, porasla, od odjeće i obuće, čije su cijene zahvaljujući nekontrolisanom uvozu već neko vrijeme u padu i koji se kupuju samo periodično, onda se postavlja stvarno pitanje – da li je sad život samo 2% skuplji u odnosu na prethodnu godinu. Nažalost, od rasta ukupnog iznosa prikupljenih poreza imaju koristi samo entitetske i državne vlasti i korisnici njihovih budžeta, dok potrošači i građani taj rast osjete samo na sve tanjim i tanjim novčanicima i sve višim računima”, naglasio je Arnautović.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i mogućim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, uz mogućnost lokalnih padavina u drugom dijelu dana.

Prema prognozama, na zapadu i jugozapadu biće nešto više oblačnosti, dok su poslije podne i uveče mogući kiša i kratkotrajni pljuskovi.

Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, koji će tokom dana povremeno jačati uz jake udare, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 13 stepeni, a u višim predjelima oko dva stepena, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni, a u višim predjelima oko 18 stepenin Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.

Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.

Vremenska prognoza i narodno tumačenje

Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.

Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.

Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.

Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama

Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

Običaji sa vodom i biljem

Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

– djeca – da budu zdrava kao dren,

– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,

– stariji – da ih služi zdravlje

– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Ljubavni običaji i vjerovanja mladih

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Zaštita doma i simbolika drveća

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.

Nastavi čitati

Društvo

HEROJ CIJELOG REGIONA: Vatrogasac Srđan bez razmišljanja skočio u nabujalu rijeku i spasio dječaka

Heroj cijelog regiona – Primjer čojstva, junak, heroj – samo su neke od riječi kojima je ovih dana opisan Srđan Radanović, vatrogasac, koji je nedavno spasio jedanaestogodišnjeg d‌ječaka iz nabujale Cijevne u Crnoj Gori.

U trenucima kada sekunde odlučuju o životu i smrti, nije se dvoumio ni sekund već je reagovao onako kako reaguju pravi heroji.

Dok su porodica i komšije u panici tragali za dječakom, borba sa nabujalom rijekom već je bila u toku. Upravo tada, na pravom mjestu i u pravom trenutku, našao se vatrogasac iz Budve, koji je bez oklijevanja ušao u vodu i učinio ono što mnogi ne bi smjeli – spasio jedan mladi život.

“Nisam oklijevao, morao sam da uđem”

“Naišao sam u pravi momenat, u pravi čas, na to mjesto gd‌je je dijete skočilo u vodu i, naravno, spasio sam taj ljudski život. Nisam oklijevao u tom momentu da li da uđem ili da ne uđem, znači moralo se ući u vodu i to je to, da se izvadi dijete iz vode”, priča Srđan.

Koliko je situacija bila opasna, najbolje zna otac spašenog dečaka, Braho Žarić.

“Skočio je i izvukao nam je dijete”

“Supruga je primijetila da nam d‌ječaka nema i munjevito je krenula da ga traži. Takođe su se uključile i komšije i ta situacija je već bila jako napeta. Dok je stigla da dođe, već je d‌ječak ulazio bukvalno u vodu. U tom momentu i ona ulazi za njim u vodu i da ga uhvati, ali već su oboje u velikoj dubini. Dok u tom momentu stiže i naš Srđan, vatrogasac koji je bio tu, desilo se tako i hvala Bogu što je tako, uspio je, skočio je i izvukao nam je dijete”, priča zahvalni otac.

“Nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život”

Srđan s druge strane ne vidi svoj čin kao nešto posebno – kaže da bi bez razmišljanja ponovo uradio isto, jer to smatra ljudskom obavezom, piše RTCG.

“Svaki normalni građanin Crne Gore treba da uradi kad vidi takvu situaciju”, dodaje on.

“Stvarno nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život. On je meni kao brat, znači čovjek je učinio veliko d‌jelo. Ja nemam riječi šta da kažem. Vid‌jeli smo se, bili smo zajedno, razgovarali smo i sve najbolje mogu da kažem. Malo je, nažalost, takvih slučajeva, ali ipak postoje heroji među nama i žele da budu tihi i da ih nema, jednostavno samo da završe svoj posao i da nastave svojim životom. Hvala mu”, zaključio je na kraju otac spasenog dečaka.

Nastavi čitati