Connect with us

Region

PRAVI HIT! Stranci se otimaju za biljku koja se gaji u samo u Srbiji

U toku je berba hmelja na plantaži “Petrovec” sa 12 hektara u Bačkom Petrovcu, jedinom mjestu u Srbiji gdje se još gaji.

Očekivanja su da će hmelj biti dobrog kvaliteta, a prinosi iznad prosjeka, veći od dvije i po tone po hektaru. Na plantaži je sedam sorti, četiri američke i tri domaće, od kojih se izdvaja autohtona sorta bačka, koja se u Bačkom Petorvcu gaji dva vijeka.

“U berbi smo tek drugu sedmicu pa još ne možemo sa sigurnošću da kažemo preciznije koliko će hmelja biti ove sezone i kakvog će kvaliteta biti, ali je vidljivo da je hmelj, za razliku od drugih poljoprivrednih kultura, dobro podneo sušu i visoke dnevne temperature”, kazao je komercijalista na plantaži Karol Maljah i dodao:

“Broj šišarica na stablima je zadovoljavajući, a kada se one otvore ima dosta zlatnog praha, što je pokazatelj da ima u sebi dobar sadržaj alfakiseline. Ali, podatak o procentu alfakiseline znaćemo kada se berba završi krajem meseca i urade analize u Češkoj”.

Po Maljahovim riječima, celokupan rod otići će u izvoz, Njemačku, Italiju, Poljsku, a u proteklih nekoliko godina ide i na tržište Ruske Federacije.

“Biće korišćen u pivarskoj i farmaceutskoj industriji i manji deo za čajeve u prehrambenoj industriji. Kilogram hmelja vredi od šest-sedam evra do 20 evra, u zavisnosti od količine koja se prodaje, načina pakovanja i prometa – da li se odvija na osnovu dugogodišnjeg sklopljenog ugovora ili se nudi u slobodnoj trgovini”, rekao je on.

U Bačkom Petrovcu hmelj se gajio na 2.000 hektara, a u Vojvodini ga je bilo na oko 8.000 hektara prije Drugog svjetskog rata, kazao je Karol Maljah.

“Planiramo da plantažu širimo na još 12 hektara. Imamo postavljene stubove, što je jedna od najvećih investicija u podizanju hmeljarnika, ali ne žurimo. Osluškujemo tržište i ne širimo hmeljarstvo po svaku cenu, već na osnovu potreba tržišta”, rekao je sagovornik.

Za podizanje hmeljarnika na hektar površine treba uložiti oko 30.000 evra. Samo za sadnice treba od 10.000 do 12.000 evra, pošto jedna košta dva evra, a po hektaru treba da ih bude 5.000 – 6.000.

Onaj ko se bavi hmljarstvom treba da ima i mehanizaciju, da bi rod skinuo, preradio i skladištio. To je osnovni razlog zašto se hmelj ponovo ne sadi na vojvođanskim poljima, premda je isplativ po koštanju, ali i po dužini trajanja hmeljarnika. Jer, hmelj kada se posadi, narednih 15 godina treba samo da se održava. Svake godine u martu-aprilu izdanci se orezuju i primjenjuje se agrotehnika kao i kod drugih biljnih kultura, naveo je Maljah.

Kakva je zarada?

Hmelj ne voli visoke terene, odgovora mu vlažna klima i vazduh, te najbolje uspijeva kada se sadi u blizini neke vode. Prosječan prinos hmelja je oko dvije tone po hektaru, a kilogram košta od četiri do 20 evra, u zavisnosti od toga da li se prodaje cvijet – šišarica ili kao pelet, koji je skuplji, jer predstavlja viši stepen obrade.

U prosjeku može da se zaradi bruto oko 15.000 evra, ali treba imati u vidu da i troškovi proizvodnje nisu mali, posebno što u hmeljarstvu treba puno ručnog rada, pa su sezonski radnici neizbježni. Za hmelj postoji sigurno inostrano tržište, dobra cijena i državni podsticaji. Nije berzanska roba, a kada se gleda zarada uzima se desetogodišnji prosjek.

S druge strane, ono što vjerovatno sputava ratare da pokrenu sopstveni uzgoj hmelja jesu velika ulaganja. U samom početku proizvodnje treba čak 30.000 do 35.000 evra po hektaru. Međutim poslije tog ulaganja nema novih, već samo svake godine treba da se održava novi korijen, prenosi Espreso.

Related Topics:

Region

“MORAMO VRATITI OTETU DRŽAVU!” Vučić pozvao građane u Beograd 12. aprila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je građane da dođu u Beograd 12. aprila, istakavši da se država mora vratiti u tokova uspjeha i pobjeda, a djeca u škole.

Moramo da vratimo otetu državu. Ti odlučuješ u kakvoj zemlji želiš da živiš. Ti se pitaš. I da, već sutra može biti kasno. Pobijediće Srbija! Vidimo se u Beogradu 12. aprila u 19.00 časova istakao je Vučić.

Vučić je naveo da već nekoliko mjeseci traje pokušaj rušenja Srbije organizovan spolja i iznutra, te da je mnogo novca potrošeno da bi se ti ciljevi ostvarili.

– U početku su nam govorili da su protiv nasilja. A onda su promijenili ploču. Nasilje je svuda oko nas, u institucijama, na ulicama. Teror je bukvalno zavladao Srbijom – rekao je Vučić u video-objavi na Tiktoku.

On je dodao da su govorili da na skupovima postoje samo srpske zastave, a onda su se vidjele sve tuđe i uništavanje srpske trobojke, te da je strah zavladao svim poštenim domovima u Srbiji.

Naglasio je da se mora vratiti crveno-plavo-bijelu trobojku na jarbol slobode.

Vučić je ranije najavio da će na skupu u Beogradu biti predstavljen pokret za narod i državu.

Nastavi čitati

Region

HRVATI UPUTILI U PROCEDURU NOVI ZAKON! Traže ukidanje srpskih spomenika

Vlada Hrvatske uputila je danas u parlamentarnu proceduru novi zakon o grobljima kojim se predviđa uklanjanje srpskih spomenika postavljenih poslije 30. maja 1990. godine.

Prema zakonu, predviđeno je uklanjanje spomenika u roku od 30 dana od stupanja na snagu.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske Branko Bačić rekao je da je jedan od razloga koji ih je podstakao na donošenje novog zakona taj da su poslije posljednjeg rata ostali grobovi na čijim su spomenicima i spomen-pločama bili upisani, kako je naveo, neprimjereni nazivi protivni ustavnopravnom poretku Hrvatske.
Kako navode dalje, “sporne” nadgrobne spomenike može prijaviti bilo ko, a predviđeno je uvođenje komisija na nivou županija i ona bi, ukoliko je potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti, prenose hrvatski mediji.

Ukoliko vlasnici ne uklone takav spomenik, prijeti im kazna od 1.000 do 5.000 evra.

Nastavi čitati

Region

HOĆE LI BITI PENZIJA U SRBIJI: Oglasila se NBS nakon navoda da je PIO u blokadi

Narodna banka Srbije saopštila je da je, povodom objave da je račun Fonda PIO bio dva dana u blokadi, a imajući u vidu značaj informacije, važno istaći da račun sa kojeg se isplaćuju penzije pripada grupi računa izuzetih od prinudne naplate i funkcioniše bez prekida.

“Račun koji je bio privremeno blokiran koristi se za ostale transakcije Fonda, a moguća kratkotrajna neusaglašenost u preusmjeravanju sredstava ili dostavljanju elektronskih poruka od strane Uprave za trezor ne utiče na redovnu isplatu penzija. Sve finansijske obaveze Fonda izvršavaju se u skladu sa zakonskim propisima, uz potpuno očuvanje stabilnosti sistema isplate penzija”, navodi se iz NBS.

Dodaje se da Narodna banka Srbije, Sektor za prinudnu naplatu, nakon evidentiranja rješenja o izvršenju primljenih od javnih izvršitelja, šalje Upravi za trezor elektronsku poruku o blokadi svih računa dužnika na kojima se vode sredstva koja podležu prinudnom izvršenju.

“Na osnovu navedene poruke Uprava za trezor je dužna da blokira račune dužnika i da Narodnoj banci Srbije odmah dostavi, propisanom elektronskom porukom, informaciju o stanju sredstava na blokiranim računima, kako bi Narodna banka Srbije na osnovu iste dostavila Upravi za trezor na izvršenje naloge za prinudnu naplatu koji su evidentirani u blokadi računa dužnika. Ukoliko ne primi informaciju o stanju sredstava na blokiranom računu, Narodna banka Srbije nije u mogućnosti da Upravi za trezor proslijedi na izvršenje naloge za prinudnu naplatu”, navodi se u saopštenju.

Nakon poruke o blokadi računa dužnika Fonda PIO, koja je Upravi za trezor proslijeđena 1. aprila 2025. godine u 11.46 časova, informacija o stanju sredstava na računu dužnika primljena je 3. aprila 2025. godine, nakon čega je sprovedeno izvršenje prinudne naplate i deblokada računa dužnika, dodaju iz NBS, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno