Connect with us

Region

PRAVI HIT! Stranci se otimaju za biljku koja se gaji u samo u Srbiji

U toku je berba hmelja na plantaži “Petrovec” sa 12 hektara u Bačkom Petrovcu, jedinom mjestu u Srbiji gdje se još gaji.

Očekivanja su da će hmelj biti dobrog kvaliteta, a prinosi iznad prosjeka, veći od dvije i po tone po hektaru. Na plantaži je sedam sorti, četiri američke i tri domaće, od kojih se izdvaja autohtona sorta bačka, koja se u Bačkom Petorvcu gaji dva vijeka.

“U berbi smo tek drugu sedmicu pa još ne možemo sa sigurnošću da kažemo preciznije koliko će hmelja biti ove sezone i kakvog će kvaliteta biti, ali je vidljivo da je hmelj, za razliku od drugih poljoprivrednih kultura, dobro podneo sušu i visoke dnevne temperature”, kazao je komercijalista na plantaži Karol Maljah i dodao:

“Broj šišarica na stablima je zadovoljavajući, a kada se one otvore ima dosta zlatnog praha, što je pokazatelj da ima u sebi dobar sadržaj alfakiseline. Ali, podatak o procentu alfakiseline znaćemo kada se berba završi krajem meseca i urade analize u Češkoj”.

Po Maljahovim riječima, celokupan rod otići će u izvoz, Njemačku, Italiju, Poljsku, a u proteklih nekoliko godina ide i na tržište Ruske Federacije.

“Biće korišćen u pivarskoj i farmaceutskoj industriji i manji deo za čajeve u prehrambenoj industriji. Kilogram hmelja vredi od šest-sedam evra do 20 evra, u zavisnosti od količine koja se prodaje, načina pakovanja i prometa – da li se odvija na osnovu dugogodišnjeg sklopljenog ugovora ili se nudi u slobodnoj trgovini”, rekao je on.

U Bačkom Petrovcu hmelj se gajio na 2.000 hektara, a u Vojvodini ga je bilo na oko 8.000 hektara prije Drugog svjetskog rata, kazao je Karol Maljah.

“Planiramo da plantažu širimo na još 12 hektara. Imamo postavljene stubove, što je jedna od najvećih investicija u podizanju hmeljarnika, ali ne žurimo. Osluškujemo tržište i ne širimo hmeljarstvo po svaku cenu, već na osnovu potreba tržišta”, rekao je sagovornik.

Za podizanje hmeljarnika na hektar površine treba uložiti oko 30.000 evra. Samo za sadnice treba od 10.000 do 12.000 evra, pošto jedna košta dva evra, a po hektaru treba da ih bude 5.000 – 6.000.

Onaj ko se bavi hmljarstvom treba da ima i mehanizaciju, da bi rod skinuo, preradio i skladištio. To je osnovni razlog zašto se hmelj ponovo ne sadi na vojvođanskim poljima, premda je isplativ po koštanju, ali i po dužini trajanja hmeljarnika. Jer, hmelj kada se posadi, narednih 15 godina treba samo da se održava. Svake godine u martu-aprilu izdanci se orezuju i primjenjuje se agrotehnika kao i kod drugih biljnih kultura, naveo je Maljah.

Kakva je zarada?

Hmelj ne voli visoke terene, odgovora mu vlažna klima i vazduh, te najbolje uspijeva kada se sadi u blizini neke vode. Prosječan prinos hmelja je oko dvije tone po hektaru, a kilogram košta od četiri do 20 evra, u zavisnosti od toga da li se prodaje cvijet – šišarica ili kao pelet, koji je skuplji, jer predstavlja viši stepen obrade.

U prosjeku može da se zaradi bruto oko 15.000 evra, ali treba imati u vidu da i troškovi proizvodnje nisu mali, posebno što u hmeljarstvu treba puno ručnog rada, pa su sezonski radnici neizbježni. Za hmelj postoji sigurno inostrano tržište, dobra cijena i državni podsticaji. Nije berzanska roba, a kada se gleda zarada uzima se desetogodišnji prosjek.

S druge strane, ono što vjerovatno sputava ratare da pokrenu sopstveni uzgoj hmelja jesu velika ulaganja. U samom početku proizvodnje treba čak 30.000 do 35.000 evra po hektaru. Međutim poslije tog ulaganja nema novih, već samo svake godine treba da se održava novi korijen, prenosi Espreso.

Related Topics:

Region

SNAŽNO NEVRIJEME U HRVATSKOJ! Dijelovi Dalmacije pod vodom (VIDEO)

Trećeg dana otkako nad Balkanom djeluje sredozemni ciklon, najnestabilnije vremenske prilike zahvatile su i područje Dalmacije, a najjači udar zabilježen je južno od Makarske.

Iako su tokom dana u mnogim dijelovima regije padali obilni grmljavinski pljuskovi, a ponegdje i grad, područje Podgore pretrpilo je najveću štetu.

Nakon 15 sati Podgoru je pogodilo snažno nevrijeme u kojem je u samo nešto više od sat vremena palo čak 140 litara kiše po metru kvadratnom. Kiša i dalje ne prestaje, javlja Dalmacija Danas, a sve raspoložive vatrogasne snage su na terenu. Bujice su preplavile ulice i šetališta, dvorišta i podrume.

Na video snimku vidi se kako bujica divlja i nemilosrdno nosi sve pred sobom. Gigantski talasi mulja kolaju ulicama i donose katastrofalne prizore.

Nastavi čitati

Region

RASTU VODOSTAJU RIJEKA U HRVATSKOJ! Vanredne mjere na području Kupe i Korane

Zbog obilnih kiša u Hrvatskoj rastu vodostaji rijeka, mnoge kuće i objekti u Ogulinu su pod vodom, kao i područje Karlovca, a za područje rijeka Kupe i Korane na snazi je vanredno stanje.

Vodostaj Dobre opada, a Save i Odre raste, prenosi HRT.

Na području Karlovca proglašene su vanredne mjere zbog vodostaja Kupe, a zbog Korane i vanredno stanje.

Neki putevi su poplavljeni pa se stanovnici jedva probijaju do svojih domova.

U Ogulinu je Dobra poplavila desetak kuća i privrednih objekata, a neka naselja su odsječena.

Poplavljeno je naselje Brodarci uz reku Kupu, gdje su stanovnici morali da spasavaju domaće životinje.

Vozači se upozoravaju da su zbog vode na putu zatvoreni državni putni pravci Kalovac – Blatnica Pokupska – Koritinja – Šišljavić – Rožan Breg, Gradec Pokupski – Lijevo Sredičko, putevi u Ogulinu i putevi Ozalj – Karlovac u mjestu Mahićno i Jurovski Brod – Donji Bukovac.

Zatvoren je i regionalni put Gornji Kosinj – Bakovac, kao i mnoge lokalne saobraćajnice na tim područjima.

Zbog poplavljenih puteva na području Ozlja i Karlovca, organizatori međunarodne biciklističke trke CRO Race morali su da skrate subotnju petu etapu.

Nastavi čitati

Region

TEMPERATURA NAGLO PALA: U Sloveniji palo 35 cm snijega, ovo su ekstremni vremenski uslovi

Slovenija se bori sa ektremnim vremenskim uslovima.

Sloveniju su zahvatile vremenske neprilike, sa snažnom burom i obilnim padavinama na primorju, dok planinski dijelovi bilježe snijeg na visinama iznad 1.200 metara. Očekuje se nastavak padavina, a meteorolozi i saobraćajne službe upozoravaju na probleme.

Slovenija se suočava sa ozbiljnim vremenskim izazovima koji utiču na svakodnevni život građana, saobraćaj i bezbjednost. Upozorenja agencija za zaštitu životne sredine i meteorologa ukazuju na potrebu za oprezom i pripremom za ekstremne vremenske uslove.

Primorska oblast se bori sa snažnom burom koja stvara velike probleme, a meteorolog Blaž Šter je putem društvene mreže Iks izvijestio o situaciji, navodeći da je “na mnogim mestima u Centralnim Alpima pada sneg”.

Planinski dijelovi Slovenije su prekriveni jakim snježnim padavinama, sa 35 centimetara snega na Kredarici i 10 centimetara na Vršiču, što je posebno izazovno za saobraćaj.

Najavljena je temperatura od dva do 13 stepeni Celzijusa, a u noći između petka i subote očekuje se pojačani vetar u primorskoj oblasti sa brzinom preko 120 kilometara na sat, posebno u Vipavskoj dolini. Padavine će se nastaviti do petka ujutru, a najviše kiše se očekuje u zapadnoj, južnoj i centralnoj Sloveniji.

Nastavi čitati

Aktuelno