Connect with us

Politika

Pravom protiv neprava

Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je Srni da Kristijan Šmit nema ovlašćenje da nameće bilo koji akt u BiH i da, prema Ustavu BiH, imovina pripada entitetu na čijoj se teritoriji nalazi.

Blagojević je ukazao na činjenicu da Šmit nije visoki predstavnik u BiH i da njegova tvrdnja da će uskoro “nešto uraditi sa državnom imovinom što će se odnositi na Srpsku” – nema osnova ni u međunarodnom pravu niti u unutrašnjem pravu BiH.

Prema njegovim riječima, takav osnov nemaju ni zahtjevi lidera SDA Bakira Izetbegovića upućeni Šmitu da “osigura identična rješenja u FBiH i Srpskoj u pogledu nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske, te entitetskih predsjednika i potpredsjednika”.

Blagojevićev tekst pod nazivom “Pravom protiv neprava” Srna prenosi u cijelosti:

Sinhronizovano ili ne, činjenica je da su u prvoj polovini oktobra 2022. godine gotovo u istom danu Kristijan Šmit i Bakir Izetbegović iznijeli tvrdnju, odnosno zahtjeve prema Republici Srpskoj. Šmit je izrekao tvrdnju da će uskoro “nešto uraditi sa državnom imovinom što će se odnositi na Srpsku”, dok je Izetbegović uputio zahtjev Šmitu da “osigura identična rješenja u FBiH i Srpskoj u pogledu nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske te entitetskih predsjednika i potpredsjednika”, pri čemu Izetbegović iznosi kako “trenutna rješenja dodatno diskriminišu Bošnjake i Hrvate u Srpskoj”. Kako Šmitova tvrdnja, tako i Izetbegovićevi zahtjevi nemaju osnova ni u međunarodnom pravu ni u unutrašnjem pravu BiH, iz razloga na koje kroz svojevrsne odgovore ukazujem u nastavku.

1. Kristijan Šmit, sve i da je imenovan za visokog predstavnika odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, ne bi imao pravo da u BiH bilo šta nameće u pogledu bilo kojih pitanja, pa i pitanja državne imovine. To pitanje je naša unutrašnja stvar i prema Ustavu BiH ta imovina pripada entitetu na čijoj se teritoriji nalazi.

Ovo stoga što Ustav BiH nijednom svojom odredbom i nijednom svojom riječju ne propisuje da BiH ima svoju imovinu, da je recimo neka šuma, rijeka, građevinsko ili poljoprivredno zemljište imovina BiH. Ne, nijednom riječju Ustav BiH to nije propisao.

Nasuprot tome, preambula Ustava BiH jasno govori, pozivajući se na Ženevske principe iz septembra 1995. godine, da Republika Srpska ima 49 odsto teritorije, a FBiH 51 odsto, što govori da je Republika Srpska u BiH unijela svoju teritoriju, pa su njene i nepokretnosti koje se nalaze na toj teritoriji.

Najzad, Ustav BiH nijednom odredbom nije propisao da BiH ima bilo kakvu nadležnost da donosi zakon o pitanju imovine, već je ta nadležnost istim Ustavom data entitetima, svakom na njegovoj teritoriji. Prema tome, sasvim je jasno da nijedan organ sa nivoa BiH nema nadležnosti za pitanja imovine, a kamoli pojedinac zvani Kristijan Šmit, jer niti je on visoki predstavnik niti, sve i da to jeste, on prema unutrašnjem pravu BiH, a ni prema međunarodnom pravu, može imati ovlašćenje da nameće bilo koji akt u BiH.

2. Što se tiče zahtjeva Bakira Izetbegovića, tu se mora znati da Ustav BiH spada u red onih ustava država federalnog tipa u svijetu koji ni na koji način ne određuje svojim entitetima kako treba da bude uređen bilo koji entitetski organ i koje nadležnosti će imati ili neće imati. U tom pogledu Ustav BiH daje, kako se to naziva u nauci ustavnog prava, potpunu organizacionu ustavnu autonomiju entitetima da slobodno urede sistem
organizacije sopstvene državne vlasti na svojoj teritoriji.

Upravo zbog toga nijedan organ sa nivoa BiH, uključujući i Ustavni sud BiH, nema ustavno pravo da nameće Republici Srpskoj kakve će nadležnosti imati njeno Vijeće naaroda te predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske. Stoga i ni bilo koji pojedinac, uključujući stranca Kristijana Šmita, nema niti može imati pravo da on nameće šta će biti nadležnosti bilo kog organa Republike Srpske, jer se time na najgori mogući način flagrantno krši vladavina prava, kao ustavni princip propisan u članu 1. Ustava BiH, kojim je propisano
da BiH počiva na tom principu, a to znači da svaki organ može raditi samo ono što mu je Ustavom dozvoljeno i ništa više od toga.

3. Zato bih, završavajući ove odgovore, podsjetio na pravnu mogućnost koja stoji na raspolaganju srpskom članu Predsjedništva BiH još od 1997. godine. Naime, kada se u decembru te 1997. godine u Bonu sastao skup čije postojanje nije propisano, tačnije rečeno nije dozvoljeno nijednim izvorom međunarodnog prava, a koji je sebe samovoljno nazvao savjetom za primjenu mira u BiH, i kada je taj skup u jednom od tzv. bonskih zaključaka rekao da on ovlašćuje OHR da nameće svoja “rješenja” u BiH, to je bilo grubo i protivpravno miješanje u unutrašnje poslove BiH kao države članice UN, što je zabranjeno članovima 2. i 77. i 78. Povelje UN kao najvišeg pravnog akta međunarodnog prava.

Povelja UN u tim svojim članovima jasno propisuje i zabranjuje najprije svim svojim organima, a time i svim drugim državama te svakom pojedincu da se na bilo koji način miješaju u unutrašnje stvari bilo koje druge države članice UN. Drugim riječima, Povelja UN zabranjuje svakome, ma kako moćan bio, da se miješa u pitanje kome na teritoriji države članice UNa pripadaju nepokretnosti, da li toj državi ili njenim državama članicama, da li će neko ponašanje biti ili neće biti propisano kao krivično djelo i druga pitanja, jer ta i sva druga unutrašnja pitanja ima pravo da zakonom uređuje samo država članica UN o kojoj je riječ, u skladu sa unutrašnjim nadležnostima propisanim njenim ustavom.

Stoga, kada su u decembru 1997. godine u Bonu članovi fantomskog savjeta za primjenu mira, a to su bili SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija /i druge države čiji spisak je poduži/, među sobom dogovorile zaključak da OHR navodno može u BiH da nameće svoje akte, time je svaka od tih država pojedinačno, i sve one zajedno, na najgrublji način povrijedila Povelju UN, one njene članove koje sam prethodno naveo, čime su povrijedile suverenitet BiH kao članice UN. Zato je protivpravno pozivanje OHR na bonske zaključke iz decembra 1997. godine, na koje zaključke se OHR inače uvijek poziva kada diktatorski nameće svoje akte, jer se tim zaključcima grubo ruši Povelja UN, suverenitet BiH i međunarodno pravo.

I zato Predsjedništvo BiH ima pravo da pokrene tužbu pred Međunarodnim sudom
pravde protiv svih onih država koje su u decembru 1997. usvojile te bonske zaključke, jer su njima svaka od njih ponaosob i sve one zajedno prekršile Povelju UN, suverenitet BiH i međunarodno pravo.

Stoga novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH treba da na prvoj narednoj sjednici traži da se na dnevni red Predsjedništva BiH uvrsti ta tačka i podnese tužba od strane BiH protiv navedenih država Međunarodnom sudu pravde i traži poništenje protivpravnih bonskih zaključaka, kao i jednako protivpravnih zaključaka tog istog savjeta za primjenu mira, njegovog tzv. upravnog odbora, kojim su oni, protivno Povelji UN, sebi samovlasno dali pravo da tamo nekad 2008. godine oni odrede kada će biti kraj mandata OHR, iako iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma jasno proizilazi da pravo da traži prestanak mandata OHR ima samo neka od strana potpisnica tog Aneksa 10, a to su Republika Srpska, FBiH ili BiH.

Za očekivati je da takav prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH neće biti prihvaćen, ali zato odmah nakon toga Narodna skupština Republike Srpske treba da zatraži od Republike Srbije da ona, kao potpisnik i ugovorna strana Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, podnese navedenu tužbu. Jer, potpisivanjem tog Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH bivša SR JUGOSLAVIJA, a sada Srbija kao njen pravni nasljednik, se obavezala ne samo da će poštovati nego i da će PROMICATI Ustav BiH, a to znači da će PROMICATI i suverenitet BiH propisan tim ustavom, koji je flagrantno povrijeđen bonskim zaključcima i radnjama OHR koji se uvijek oslanjao na te protivpravne zaključke.

Na sve ovo iznova ukazah zato što, imajući u vidu sve prethodne dokaze i argumentaciju, i Srbija na osnovu međunarodnog prava ima puno pravo da, ako to neće ostala dva člana Predsjedništva BiH, ona podnese tužbu Međunarodnom sudu pravde protiv navedenih država iz fantomskog savjeta za primjenu mira u BiH. Samo tom tužbom i presudom Međunarodnog suda pravde, koji tužbu ne može odbiti jer bi tada i sam povrijedio Povelju UN, prekinuće se podanički status stanovništva u BiH /koje je podanik OHR-a/.

Ovdašnjem stanovništvu samo na taj način može biti vraćen oteti status istinskih građana, dok će istovremeno biti onemogućeno da sve prethodno navedene države i OHR imaju kolonizatorski odnos prema BiH, kojim se na najgrublji način povređuju Povelja UN i kompletni sistem međunarodnog prava.

Politika

VRIJEME TAKTIZIRANJA ISTEKLO: Izborni zakon prvi test, hoće li NOVA VEĆINA opstati do sastanka u Banjaluci?

Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Politika

Fox News Dodika nazvao “BOSANSKIM MEDVJEDOM”

Fox News je Milorada Dodika nazvao “bosanskim medvjedom” prenoseći informaciju da bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević, kojeg je nedavno pomilovao predsjednik SAD Donald Tramp, lobira za interese predsjednika Republike Srpske.

U tekstu Fox Newsa piše kako Blagojević zastupa interese političara poznatog kao “bosanski medvjed”, koji ima bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Washington Post je ranije otkrio detalje uloge koja je namijenjena Blagojeviću.

Njegova misija kao stranog agenta, prema ugovoru o lobiranju objavljenom u srijedu uključivaće sljedeće: da pokuša uvjeriti američke zvaničnike da odustanu od sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske, koji su suočeni s “onim što se doživljava kao lov na vještice” i da smijeni zvaničnika Ujedinjenih naroda, čije ime se ne pominje, a koji pokušava blokirati Dodikov separatistički pokret.

Takođe, Fox News navodi kako je u objavi u srijedu Blagojević naveo da je Interpol, globalna policijska organizacija, odbio zahtjev “neizabranog visokog predstavnika” u Bosni “da uhapsi Milorada Dodika, poznatog kao “Bosanski medvjed” zbog njegove velike fizičke građe, a koji je legitimno izabrani predsjednik Republike Srpske”.

Kako tvrdi Fox News, Tramp je navodno razmatrao imenovanje Blagojevića za ambasadora SAD u Srbiji, ali se u konačnici ipak odlučio za bivšeg glavnog tužioca Arizone Marka Brnovića

Avaz

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ “Ne znamo da li ćemo sutra podržati Čovićev Izborni zakon”

Nenad Vuković, delegat u Domu naroda PS BiH bio je gost emisije „Crvena olovka“. Govorio je o sjednicama Doma naroda, Izbornom zakonu, sastanku stranaka PDP, SDS, Pravda za red i mir, HDZ,i Trojke.

Jučer su delegati SNSD-a u Domu naroda ponovo blokirali rad Doma naroda i spriječili smjenu SNSD-ovih kadrova.

– U Domu naroda se sada štite lični i stranački interesi, a ne nacionalni interesi naroda. Imamo čitav serijal kršenja poslovnika, nama se ne dozvoljava ni da raspravljamo o dnevnom radu. Špirić misli da samo on može određivati dnevni red, unaprijed su smislili da napuste sjednicu kada na red dođu smjene SNSD-ovih kadrova – kaže Vuković.

Blokade moraju prestati
Dodaje i da se s blokadama rada mora prestati, a da će opozicija natjerati SNSD da prestane s blokadama.

– S blokadom se mora prestati, mi ćemo vršiti politički pritisak. Građani moraju znati da oni koje su birali zakone stavljaju u ladicu, a mi ih tjeramo da te zakone stave na dnevni red. SNSD je ostao i bez HDZ-a. Špirić sada nema podršku ni šest delegata u Domu naroda. Opozicija iz RS-a želi da usvaja zakone koji su u interesu običnog čovjeka. Jučer smo usvojili dva takva zakona – podsjeća Vuković.

Vuković je govrio i o sastanku „Trojke iz FBiH”, “Trojke iz RS” i HDZ-a.

– Pojavila se u javnosti informacija da će se potpisivati sporazum. Na prethodnom sastanku uopšte nije dogovoreno da ćemo potpisivati bilo kakav sporazum još uvijek. Svako je iznio svoja razmišljanja šta želi. Mi želimo evropski put, diferencijalnu stopu PDV-a koju je obarao SNSD i skenere na biralištima. HDZ želi izborni zakon – kaže Vuković.

Za sutra je zakazana sjednica Doma naroda na zahtjev HDZ-a pred delegatima će se naći prijedlog izmjena izbornog zakona, izmjene se odnose na Predsjedništvo BiH i CIK, u ovim izmjenama nema uvodjenja skenera i drugih tehničkih izmjena što je zahtjev opozicije iz RS. Vuković kaže da još uvijek ne zna hoće li dati podršku takvom zakonu.

Konačan stav
– Još nismo donijeli konačan stav o tome. Još nismo donijeli odluku. Večeras i sutra imamo sastanke na kojima ćemo usaglasiti stav. Rekao bih da je logično da je HDZ u ovom momentu stavio na stol ovo pitanje, to je njihovo najprioritetnije pitanje, koriste trenutak krize. Oni smatraju da je to neizbježno pitanje. Najbliži momenat za dogovor je bio Neum, ali su se zaustavili pregovori iz Neuma. Tu se govorilo o elektorima i vrijednosti glasa. Ja sam govorio našim kolegama iz FBiH da možda i to treba biti jedna od opcija, ali tu ima drugi problem. Budimo precizni. Problemi se ne rješavaju jer niko ne smije riješiti problem. Nema hrabrosti kod lidera da progutaju knedlu i da pokrenu jake državničke poteze – kaže Vuković.

Naglasio je i da ukoliko sutra u Domu naroda prođe HDZ-ov prijedlog zakona, on u Predstavničkom domu sigurno neće imati potrebnu podršku. Vuković je govorio i sigurnosnim problemima, Miloradu Dodiku i vlasti u Republici Srpskoj.
avaz

Nastavi čitati

Aktuelno