Connect with us

Politika

PREDIZBORNO TROŠENJE BOLNICE MLJEČANICA: Direktor Banjac izdvaja 4,5 miliona za sportske terene

Novac koji je Darko Banjac, v.d. direktor Bolnice „Mlječanica“, potrošio otkad je na čelu ove ustanove počinje se mjeriti u desetinama miliona maraka. Kreditna i sredstva Vlade RS sada će se potrošiti i na fudbalske i teniske terene – procijenjena vrijednost radova je 4,5 miliona maraka. Portal PratimoTendere ovu nabavku je ocijenio rizičnom i dodijelio joj žutu zastavicu.

Darko Banjac, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i jedan od najpoznatnijih v.d. direktora u državi, nastavlja trošiti sredstva koja ima na raspolaganju Bolnica „Mlječanica“ na čijem je čelu još od sredine 2020. godine.

JZU Specijalna bolnica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Mlječanica“ Kozarska Dubica, kako glasi puni naziv ove ustanove, je tako nedavno raspisala tender za izgradnju sportskih terena, a procijenjena vrijednost radova iznosi čak 4,5 miliona maraka bez PDV-a! Konkretno, u krugu bolnice pravit će se fudbalski i teniski tereni.

Ovu nabavku je algoritam koji koristi portal PratimoTendere označio rizičnom i dodijelio joj žutu zastavicu iz dva razloga – prvo što i dalje nije javno objavljen Plan javnih nabavki, što prema našoj metodologiji znači da ova vrijedna nabavka nije planirana, a drugo što je kriterij za ocjenu ponuda ekonomski najpovoljnija ponuda, gdje podkriterij rok izvršenja radova nosi 30% bodova, što upućuje na sumnju u mogući prethodni dogovor sa nekim ponuđačem.
Međutim, ova nabavka je problematična i iz drugih razloga. Krenimo od uvjeta koji se traže od ponuđača.

Sve firme zainteresirane za ovaj posao moraju imati iskustvo u realizaciji najmanje dva ugovora u vezi s nabavkom čija je zbirna vrijednost minimalno 4,5 miliona KM bez PDV-a. Od toga najmanje jedan ugovor se mora odnositi na postavljanje vještačke trave za fudbalske ili teniske terene čija vrijednost iznosi minimalno 290.000 KM.

Dalje, traži se da firme angažuju najmanje šest instalatera, te da na raspolaganju imaju mašinu za mašinsko ubacivanje kvarcnog pijeska i gumenog granulata, dva traktora s minimalno 19 konjskih snaga, rotocionu četku za mašinsko utrljavanje kvarcnog pijeksa min. širine 1 metar, snage 4 KV, zatim viljuškar, kombi min. nosivosti 1 tone, kamion min. nosivosti 3 tone…

Od ponuđača se traži da imaju i niz licenci – od onih za izvođenje građevinskih radova na objektima, do onih za izvođenje radova iz oblasti termotehnike. Treba istaći i da se traži da se proizvođač ponuđene vještačke trave nalazi na listi FIFA PREFFERED PROVIDERS, listi Svjetske fudbalske federacije na kojoj se nalazi određen broj proizvođača koji ispunjavaju sve FIFA kriterije. Dodajmo i to da se traži garancija od šest godina za fudbalski i dva teniska terena.

Sudeći prema uvjetima, Banjac i saradnici žele samo najkvalitetnije. Međutim, ovako postavljeni uvjeti značajno ograničavaju tržište, pogotovo u Bosni i Hercegovini i regiji, pa ne bi bilo iznenađenje da na adresu Bolnice „Mlječanica“ stigne samo jedna ponuda, kao što je to bio slučaj s mnogim provedenim tenderima ove ustanove u posljednje vrijeme.

S druge strane, primjetno je kako je Bolnica „Mlječanica“ počela trošiti značajnije od onog momenta kada je za v.d. direktora postavljen sam Darko Banjac, vjerni saradnik SNSD-a i Milorada Dodika. Podsjetimo, da bi ostao u koaliciji s vladajućom strukturom u RS-u, Banjac je svojevremeno napustio DNS i osnovao novu stranku – Narodnu partiju Srpske.

Tako Banjac danas sjedi i u fotelji narodnog poslanika i u direktorskoj fotelji ustanove čiji je vlasnik Republika Srpska. Prema službenom tumačenju zakona, Banjac nije u sukobu interesa jer nije direktor, već „samo“ vršilac dužnosti direktora.

No, vratimo se njegovom upravljanju Bolnicom „Mlječanica“. Ubrzo nakon što je imenovan za v.d. direktora, zadužio je ovu ustanovu u iznosu od 2,5 miliona maraka. Kako je tada govorio, sredstva su se planirala utrošiti u rekonstrukciju postojećih objekata i izgradnju novih.

U zvaničnu posjetu su mu došli i politički partneri na čelu s Dodikom, te su položili kamen temeljac za izgradnju novog zdravstveno-turističkog kompleksa. Kako je tada saopćeno, na ovaj način su ozvaničeni radovi za koje je Vlada RS osigurala čak 32 miliona maraka.

Tako se „Mlječanica“ obnavlja i gradi kreditnim i narodnim novcima, a sam Banjac ne propušta priliku javno se pohvaliti do sada urađenim.

U međuvremenu, portal PratimoTendere i drugi mediji upozoravaju na to da se raspoloživi novac troši na sumnjiv način – od tzv. cjepkanja nabavki, preko naštimanih tendera i netransparentnosti, pa sve do dodjeljivanja ugovora firmama kao što je „Šumil“, u vlasništvu Milana Šuvka, oca Banjčevog stranačkog kolege Miloša Šuvka.

O tome koliko novca je potrošila „Mlječanica“ otkad je na njenom čelu Darko Banjac najbolje pokazuju podaci s Portala javnih nabavkih.

Na ovom portalu nalaze se sve javne nabavke od kraja februara 2015. godine. Od tada, pa do kraja juna 2022. godine ova ustanova je preko javnih nabavki ukupno potrošila oko 21 milion maraka bez PDV-a.

Međutim, ako gledamo podatke samo od 1. juna 2020. godine, kada je otprilike Banjac sjeo u direktorsku fotelju, potrošeno je preko 19 miliona maraka bez uračunatog poreza! Poređenja radi, od 2015. do njegovog dolaska potrošeno je tek oko dva miliona maraka.

(pratimotendere.ba)

Uncategorized

ČOVIĆ TRAŽIO OD SDS-a DA “PUSTI” Špirića do usvajanja Izbornog zakona, TVRDI NEŠKOVIĆ

Delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Želimir Nešković otkrio je šta su dogovorili na Kupresu s liderom HDZ-a Draganom Čovićem te je kazao da mu je još tada bilo jasno da on ne želi saradnju s opozicijom iz Republike Srpske.
On je u jutarnjem programu BHRT-a govorio o jučerašnjoj sjednici Doma naroda BiH na kojoj je SNSD srušio kvorum s obzirom na to da su jedine tačke bile smjene SNSD-ovih ministara i njihovog predsjedavajućeg tog Doma Nikole Špirića.

“Imamo jasnu situaciju koja se ponavlja nekoliko mjeseci, a to je da SNSD i dalje blokira rad Doma naroda. Imamo šest-sedam delegata koji vladaju Domom naroda u odnosu na preostalih osam-devet”, potcrtao je Nešković.

Opozicioni političari iz RS-a su Platformu za mir vidjeli kao rješenje za izlaz iz krize i blokade institucija u BiH, međutim nakon što je potpisana, ništa se nije dogodilo. Nešković komentariše da je riječ o dokumentu za budućnost, a ne onom koji će odmah riješiti probleme.

“Platforma je sačinjena za budućnost BiH, nije samo za danas, sutra i naredni mjesec, nego i za narednu godinu. Niko sa SNSD-om u BiH ne želi sarađivati osim HDZ-a i to stvara problem. Ja zaista vjerujem da će HDZ biti pragmatičan i u jednom momentu prestati davati podršku SNSD-u i pomoći u deblokadi Doma naroda, a onda i Vijeća ministara”, rekao je, ističući kako je “preveliki pritisak na SNSD-u, a samim tim i na HDZ-u”.

Nešković se osvrnuo i na Čovićev komentar sastanka na Kupresu za koji je lider HDZ-a kazao da je još tada vidio da opozicija nema kapacitet. SDS-ov delegat pak ističe da je i njemu bilo jasno da Čović ne planira ozbiljno saradnju sa njima, ali da su pristali na dogovor.

“Ja njega zaista razumijem, a znao sam još u momentu kad smo sjedili zajedno na Kupresu da Čović ne želi saradnju u tom momentu, jasno sam primijetio da ne želi saradnju s nama, to je bilo opipavanje pulsa opozicije. Znamo mi za dobru saradnju s Dodikom, ali mi smo se jasno dogovorili na Kupresu, zamolio nas je nemojte dirati Špirića na sljedećoj sjednici samo da izglasamo Izborni zakon BiH. Na taj zahtjev mi smo kazali uredu, podržat ćemo vas, neka to bude znak početka našeg partnerstva, ali zaista mi nismo krivi što nije došlo do glasanja o Izbornom zakonu, rekli smo dogovorite to u FBiH i ništa nije problem”, kazao je Nešković.

Delegatkinja HDZ-a Marina Pendeš je opoziciju optužila da nisu ispoštovali taj dogovor, što Nešković negira i ističe da je HDZ taj koji se ne pridržava dogovora.

“Ja nisam siguran kako ćemo glasati za Izborni zakon jer je Čović prekršio dogovor s Kupresa”, rekao je.

Na pitanje da li bi promijenili stav ukoliko bi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pristala da imenuje Nebojšu Vukanovića u Vijeće, Nešković je rekao kako vjeruje da to nije dovoljno, ali da je to pitanje iznad njegovog mišljenja.

U BiH se sve više govori o tome da će visoki predstavnik Christian Schmidt riješiti problem blokade rada državnih institucija, međutim Nešković kaže da ne podržava tu opciju, nego očekuje od Čovića da promijeni stav.

“Ja sam protiv svakog intervencionizma, i u RS i u BiH, jer smo to itekako osjetili na našim leđima i zaista ne želim da se nešto tako desi i vjerujem da će Čović koji je po meni najpragmatičniji politčar u BiH, sagledati situaciju u BiH i pomoći u deblokadi”, kazao je Nešković.

Govoreći o tome zašto je SDS podržao veto Željke Cvijanović na zaključke Predsjedništva BiH kojima se traži asistencija EUFOR-a prilikom hapšenja Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, ponovio je stav o neprihvatanju intervencionizma.

“Mislim da je suvišno bilo što su dva člana Predsjedništva uopšte izglasali to i doveli u situaciju da se u NSRS-u mora glasati o tome. Zamislite da o sličnim pitanjima imate situaciju u FBiH, naravno da je interes RS-a na prvom mjestu ispred svih interesa”, kazao je.

Nastavi čitati

Politika

DOBRO JE BITI SNSD! Kovaču ponovo odgođeno plaćanje poreza

Ministarstvo finansija Republike Srpske ponovo je odgodilo plaćanje poreza firmama u vlasništvu načelnika Šipova i funkcionera SNSD-a Milana Kovača, otkriva CAPITAL.

Vlada Srpske na posljednjoj sjednici je prihvatila Informaciju o zahtjevu privrednih društava „Čajavec company” i „Drvna industrija Šipovo“ za odgađanje plaćanja dospjelog poreskog duga i usvojila zaključak kojim je ovim firmama na godinu dana odgođeno plaćanje milionskih poreskih obaveza.

Prema podacima Poreske uprave RS, Kovačeva firma „Čajavec company” zaključno sa 31. martom ove godine nalazila se na 63. mjestu najvećih poreskih dužnika sa dugom od 1,15 miliona KM, a među stotinu najvećih dužnika je i DI „Šipovo“ koja se sa nepunih 700.000 KM duga nalazi na 98. mjestu na spisku najvećih dužnika PURS.

Podsjećamo, Poreska uprava RS odlučuje o odgodi duga do 30.000 maraka, dok o većim iznosima saglasnost daje resorno ministarstvo.

Kad su u pitanju firme načelnika Šipova koji je poznat po svom bahatom ponašanju i vrijeđanju novinara, Ministarstvo finansija je sredinom 2021. godine donijelo rješenje o odgodi plaćanja poreskog duga preduzeću „Čajavec company“ na period od 60 mjeseci. Dug sa kamatama je tada bio 192.608 KM, a posljednja rata po tom sporazumu bi trebala da bude plaćena u junu 2026. godine.

U međuvremenu je dug porastao na čak 1,15 miliona KM, a Kovaču koji je ranije priznao da će biti jako teško izmirivati obaveze, jer se preduzeće zbog pandemije virusa korona našlo u velikim finansijskim problemima, ponovo je odgođeno plaćanje poreskih obaveza.

Povrh svega, Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV) RS u decembru prošle godine pokrenuo je prinudnu naplatu u Garantnom fondu RS zbog duga „DI Šipovo“.

Kovač je 2023. godine preko „DI Šipovo“ emitovao obveznice i zadužio se za 2,2 miliona maraka. Garantni fond RS dao je garanciju kojom je pokrio 30 odsto emisije, a pošto Kovač nije izmirivao obaveze, CRHOV je aktivirao garanciju i od Garantnog fonda naplatio dio obaveza Kovačeve firme.

Kovač kaže za CAPITAL da nema još zvaničnu informaciju iz Vlade da je njegovim firmama odobrena nova odgoda plaćanja poreskih obaveza.

„Hvala vam na informaciji. Ja još ne znam da li je odobreno, ali vidim da vi imate svoje insajdere. Drago mi je da se brinete, hvala vam“, rekao je ironično Kovač.

Na pitanje kakva je finansijska situacija i da li će njegove firme pored redovnih početi da izmiruju i zaostale poreske obaveze, Kovač je kratko rekao: – „Probavamo, hvala što brinete“.
Capital

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI ĐOKIĆ NA OPTUŽENIČKU KLUPU? Šurovao s Kinezima na ŠTETU SRPSKE

Pripadnici Agencije za istragu i zaštitu podnijeli su prijavu protiv ministra energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petra Đokića i Nenada Đukića, zastupnika u pregovorima kineske firme China National Aero-Tehnology Corporation i još više NN lica nalazi tužilaštvu zbog ugovora iz 2019. godine o izgradnji HE B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrica.


Taj ugovor je štetan za budžete Republike Srpske i BiH, a čijom realizacijom i sprovođenjem je Đokić obezbijedio sebi pribavljanjem protivpravne imovinske koristi u milionskom iznosu.

Sve mjere i radnje u pripremi i potpisivanju štetnog ugovora unaprijed su planirane i dogovorene sa posrednikom Nenadom Đukićem te su postupci svjesno i sa namjereom realizovani na način da se načini šteta budžetu i na osnovu toga imenovani pribavi novčani iznos u određenom procentu, navedeno je u prijavi koja se nalazi u tužilaštvu.

Prema nekim izvorima, Đokić bi se mogao naći, ako već nije, na optužnici zbog ovih spornih radnji.

Đokić zajedno sa ostalima se sumnjiči da je tim radnjama, kako se navodi, počinio krivično djelo “pranja novca”, “zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja” i “udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz krivičnih zakona BiH i Republike Srpske.

U ČEMU SE OGLEDA ŠTETNOST UGOVORA

Ministar Đokić zajedno sa Đukićem i sa još više drugih odgovornih lica potpisao je štetan ugovor za Republiku Srpsku sa kineskom kompanijom China National Aero-Technology International Engineering Corporation za izgradnju hidroelektrana na rijeci Bistrici, uz potom utvrđeni dogovor da od sredstava koje Vlada Republike Srpske isplati kineskoj strani, ministru Đokiću pripadne 15% novca od tog iznosa.

Prije potpisivanja ugovora, kako stoji u prijavi, ministar Đokić je stupio u kontakt i postigao međusobni dogovor sa Nenadom Đukićem iz Beograda, koji je bio posrednik za sklapanje tog ugovora, te je sa njim dogovorio sve detalje o načinu sačinjavanja štetnog ugovora, kao i da nakon isplate jedan dio sredstava dobija lično on (ministar Đokić).

Sve ovo je navedeno u prijavi u koju je uvid imao BN.

Dalje se u prijavi, u koju je uvid imao BN, naglašava da je ugovor, sklopljen u Кini u decembru 2019. godine, potpisao ministar Đokić u prisustvu predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.

Ustanovljeno je da je ugovor izvan svih osnovnih pravila i propisa poslovanja i postupanja sačinjen i potpisan u primjerku koji je bio samo na engleskom jeziku.

U pitanju je ugovor čija je vrijednost milionska, a nije poštovan zakon o javnim nabavkama, odnosno nije postojao ni minimum procedura za dodjelu ovakvih značajnih projekata, dakle bez javnog poziva za dostavljanje ponuda, bez tendera, pregovora, bez ikakve procedure.

Kako se navodi, niko iz Republike Srpske nije imao uvid u sačinjavanje ugovora, niti je postojala mogućnost ukazivanja na bilo kakve odredbe ugovora koje mogu biti štetne za Republiku Srpsku.

Ugovor je nakon potpisa formalno postao važeći i počela je njegova realizacija, a samim tim i obzirom na njegovu štetnost po Republiku Srpsku kineskoj strani je isplaćeno oko 70.000.000 (sedamdeset miliona КM).

Od dana potpisivanja pa sve do danas, ugovor se krije i nije dozvoljen uvid ili pristup sadržaju ugovora bilo kome.

U ovom predmetu, pored ministra Đokića, učestvovalo je više drugih visokorangiranih funkcionera i nosilaca vlasti u Republici Srpskoj, koji su svojim postupanjem, odnosno propuštanjem i davanjem saglasnosti, omogućili sklapanje i realizaciju štetnog ugovora, te time pribavljanje direktne imovinske koristi ministru Đokiću.

SPORNE VLADINE GARANCIJE MOGU UGROZITI BUDŽET SRPSKE

Mediji su pisali da je Vlada Republike Srpske naknado dala nezakonito garanciju kineskoj firmi za kredit od 150 miliona KM, što predstavlja opasnost za budžet Republike Srpske ako sporna zaduženja dođu na naplatu.

Od HE Bistrica još uvijek nema ništa.

Takođe, ekonomski stručnjaci upozoravaju na sporne garancije koje je dala Vlada Republike Srpske u prethodnom periodu, ne samo za HE Bistrica, nego i za HE Dabar, OC Jahorina, Elektroprivredi…da mogu ugroziti Budžet Republike Srpske.

Navode da te sporne garancije date firmama za kredite u zbiru iznose blizu milijardu maraka.

(BN) Foto: Arhiva

Nastavi čitati

Aktuelno