Zahtjev da se Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen, rekao je za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

– Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe. Nastavićemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene – rekao je Darko Mladić.
Istakao je da je stanje njegovog oca vrlo kritično i da je on veoma slab.

– Mi smo dobili i detalje nalaza kada je prebačen u bolnicu i postalo nam je jasno zašto su odugovlačili sa tim nalazima. Јasno je da je to bilo zbog greške ljekara. Greška je elementarna – naveo je Mladić.

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da naknada predsjedniku biračkog odbora bude 400 KM, a njegovom zamjeniku 200 KM, što će dovesti u probleme brojne opštine i gradove u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su te naknade planirali u znatno nižem iznosu.

Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

“CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem, motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima”, rekla je za “Nezavisne novine” Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

“To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans”, rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

“Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je danas da će resorno ministarstvo nastaviti da pruža podršku aktivnostima medicinskih sestra i tehničara kako bi se njihova profesije osnažila, a pacijenti imali što bolju zdravstvenu uslugu.

“Pružanje zdravstvenih usluga podrazumijeva, prije svega, timski rad, a u okviru tog tima su medicinske sestre i tehničari kojima smo dali mogućnost da kreiraju svoj sistem, odnosno da u okviru zdravstenog sistema kreiraju svoje aktivnosti”, rekao je Šeranić novinarima u Neumu, gdje prisustvuje otvaranju konferencije kojom se obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara.

On je istakao da te aktivnosti, između ostalog, uključuju rad na standardizaciji usluge, edukaciji, kvalitetu pružanja zdravstvene usluge i osmišljavanju novih usluga.
“Gledamo kako da im pomognemo da prate svoj kvalitet rada, da im omogućimo da razvijaju neke druge vještine koje nisu svojevrsne za formalno obrazovanje, a riječ je o komunikaciji, liderstvu, načinu prezentacije”, rekao je Šeranić.

On je naveo da su to stvari u kojima resorno ministarstvo nastoji da pomogne medicinskim sestrama i tehničarima u okviru njihovog posla kako bi radili što kvalitetnije.

“Dali smo im mogućnost da to rade, a naše je da to sve podržimo. Kako je bilo do sada, tako će biti i u buduće. Imamo još mnogo posla, a ova konferencija je samo presjek i prilika da im se zahvalimo na onome što smo zajednički radili do sada i da jedni drugima ukažemo na dalje puteve razvoja”, rekao je Šeranić.
Medicinska sestra u Bolnici Nevesinje Žana Tomović rekla je da se medicinske sestre i tehničari moraju truditi da usavršavaju svoje znanje i da u tome imaju podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske i Fondacije “Fami”.

“Pred nama su mnogi izazovi, a trenutno se suočavamo da nedostatkom kadra i pravimo razne kompromise na odjeljenjima u bolnicama. Nažalost, veliki broj medicinskih sestara ide iz zemlje, ali se isto tako moraju truditi da što više uče, rade i budu uz ljekare kao njihova desna ruka”, rekla je Tomovićeva.

Konferencijom u Neumu ove godine se obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara pod motom “Naše medicinske sestre/tehničari, naša budućnost”.

Ova konferencija je organizovana u okviru Projekta jačanja sestrinstva u BiH, u saradnji ministarstva zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH, Fondacije Fami i Ženevske univerzitetske bolnice, te uz podršku Vlade Švajcarske.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Srpske, kao ključni partner Projekta jačanja sestrinstva, u prethodnom periodu je identifikovalo tri ključna problema u ovoj oblasti i realizovalo niz aktivnosti kako bi se sestrinska profesije osnažila, a pacijenti imali što bolju zdravstvenu uslugu.

Konferencija u Neumu će trajati do nedjelje, 12. maja.