Connect with us

Društvo

Prelazak na grijanje na struju može dovesti i do požara

Stambene zgrade koje koriste sistem daljinskog grijanja “Eko toplana”, ili centralnih kotlovnica na pelet, drvnu sječku i slično, nisu elektroenergetski projektovane, odnosno nisu tehnički predviđene za grijanje korištenjem električne energije, pa prelazak većine, a pogotovo svih stanova unutar jedne zgrade, na grijanje na struju izvjesno bi doveo do preopterećenja lokalne elektrodistributivne mreže.

Na to su upozorili iz “Elektrokrajine” i dodali da bi to za posljedicu imalo često iskakanje osigurača na niskonaponskim izlazima u pripadajućim trafostanicama, uz veliku mogućnost kvarova na elektroinstalacijama unutar tih zgrada i pregorijevanja priključnih podzemnih kablova (od trafostanice do zgrade).

“Naravno, u tim situacijama postoji mogućnost požara na elektromreži, te instalacijama unutar zgrada”, istakli su iz “Elektrokrajine”.

Kako ističu, u nizu proteklih sezona je konstantno dolazilo do prelaska određenog broja korisnika “Eko toplana” na sisteme individualnog grijanja električnom energijom, ali u nivou koji je lokalna elektrodistributivna mreža mogla podnijeti bez značajnijih poremećaja u isporuci električne energije.

“‘Elektrokrajina’ ne raspolaže informacijama da će ove zimske sezone u Banjaluci doći do značajnijeg porasta broja korisnika grijanja na električnu energiju usljed odjave korisnika daljinskog grijanja preduzeća ‘Eko toplane'”, naglasili su iz “Elektrokrajine”.

Bojan Kresojević, gradski menadžer grada Banjaluka, ističe da je u prethodne dvije godine bilježeno povećanje broja korisnika na sistemu daljinskog grijanja, a takva su, dodaje, očekivanja i za ovu godinu.

“S druge strane, pojedini korisnici nisu zadovoljni kvalitetom grijanja, a mi smo taj problem namjeravali da riješimo kroz projekat rekonstrukcije sistema daljinskog grijanja, ali za realizaciju ovog projekta nismo dobili podršku Skupštine grada”, rekao je Kresojević, te dodao da će se ostati na nastojanjima da se, korak po korak, ide ka tome da sistem daljinskog grijanja bude što bolji.

I on je potvrdio da bilo koji prelazak na grijanje na električnu energiju opterećuje elektroenergetski sistem.

“Očekivano je bilo da će ‘Elektroprenos’ izgraditi novu trafostanicu uz koju bi se kapacitet povećao, ali iz nekog razloga još uvijek nema realizacije. Mi nemamo informacije da postoje prijetnje u zgradama, već informacije koje se odnose na elektroenergetsku mrežu, a obaveza ‘Elektroprenosa’ je da izvrši investicije i poveća kapacitete. Mi ćemo svakako učiniti sve da zadržimo korisnike zbog samog sistema daljinskog grijanja, njegove profitabilnosti i sigurnosti korisnika”, poručio je Kresojević.

Iz “Eko toplana” kažu da je prilikom isključenja pojedinačnih korisnika sa sistema daljinskog grijanja neminovno narušavanje termičke ravnoteže (komfora) prostorija koje su u neposrednom kontaktu sa stanom isključenim iz sistema, s obzirom na činjenicu da se prilikom projektovanja objekat posmatra kao termotehnička cjelina.

Preciziraju da će isključenjem jedne stambene jedinice stanari u susjednim stambenim jedinicama osjetiti posljedice tog isključenja.

“Na kvalitet grijanja ne utiče samo funkcionisanje sistema daljinskog grijanja, odnosno distributivne mreže, nego i kvalitet stambenih objekata, toplotna izolacija, stolarija, kao i redovno održavanje unutrašnjih i zajedničkih unutrašnjih instalacija, što nažalost nije dovoljno poznato svim korisnicima, pa se odgovornost za nezadovoljavajući kvalitet grijanja često prebacuje isključivo na isporučioca toplotne energije, iako je veliki dio odgovornosti i na zajednicama etažnih vlasnika, kao i na pojedinačnim korisnicima”, navode iz “Eko toplana”.

Nezavisne

Društvo

FABRIKA NE RADI, berači gljiva na platnom spisku Šuma

Na dugom platnom spisku u Javnom preuzeću Šume Republike Srpske, godinama je, između ostalih, i 800 berača gljiva, šumskih plodova, koji se vode kao radnici fabrike za preradu tih istih plodova, koja nikada ništa nije preradila. Budući da ovi radnici ne rade ništa, a sektor u kojem rade stalno je u minusu.

Šume Srpske su još 2022. godine u Baljevom polju, nedaleko od Foče, otvorile fabriku za preradu šumskih plodova, u koju je uloženo oko 900.000 maraka. Ova fabrika nikad nije proradila, pa savremena skupocjena oprema -sušare, destilatori, hladnjača i ostalo, trunu i skupljaju prašinu. Direktor Šuma Blaško Kaurin kaže to je dobra investicija.

“Smatram da će to nekad da proradi. Potrebno nam je još vremena, bavimo se time i vjerujemo da ćemo uspjeti u tom. Uloženo jeste 900.000 maraka i bolje što je uloženo u nekretninu koju preduzeće danas posjeduje, nego da nije uloženo 900.000 maraka i ja ću uvijek podržati direktore šumskih gazdinstava koji ulažu u nekretnine ili nešto što će koristiti preduzeću. Ta nekretnina, ako je tad uloženo 900.000 maraka, najvjerovatnije danas na tržištu vrijedi milion i po pa možemo reći da smo stvorili neku vrstu akumulacije“, kaže Kaurin.

Narodni poslanik iz Foče Ognjen Bodiroga (SDS) ističe da je otvaranje ove fabrike proizvod predizborne kampanje. Čak je, kako kaže, bilo najavljeno da će se proizvodi ove fabrike izvoziti u Evropu. Međutim fabrika još ništa nije proizvela.

„Uloženo je 900.000 maraka u nešto što ne postoji. Dakle to je bio jedan klasični predizborni trik. Međutim znajući mentalitet ljudi i koji su to ljudi, koji u Foči godinama vode šumsko gazdinstvo, ja apelujem na tužilaštvo, sud, sve moguće institucije, istražne organe, da se bave porijeklom imovine i da istraže imovinu svih direktora ŠG Maglić, od poslije rata do dan danas, svih šefova radnih jedinica i vidjećete da su to ljudi, jedni od najbogatijih ne samo u Foči, nego na čitavom istoku Republike Srpske“, kaže Bodiroga.

“Trebalo je da se razmisli i analizira šta će ta fabrika donijeti Republici Srpskoj, kaže poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mira Peki (PDP). Sirovine za preradu ima, ali nema organizacije i volje, dodaje Pekić.

„Ovo je još jedan od pokazatelja da vlast u Republici Srpskoj ne zna šta radi, otvoriti fabriku u predizborno vrijeme, obećati radna mjesta i zaposliti radnike, ako tu već radi 800 ljudi, koji nemaju nikakva zaduženja i ne rade taj posao za koji su primljeni, za tu fabriku su data sredstva i na kraju ta fabrika ne radi. Nevjerovatno je da je neko samim elaboratom o oprvdanosti dozvolio da se napravi fabrika, koja nije zaživjela, koja nije uspjela da radi za ove tri godine”, kazala Pekićeva.

Ona ističe da je fabrika počela da radi ti radnici bi imali šta da rade i tada njihove plate ne bi bile trošak za Šume.

“Oni ne bi bili na teretu i tu svoju platu bi zaradili. Ovako, i pored svih troškova koje imaju Šume Republike Srpske i oni su na teretu i uz to još imaju teret te fabrike koja ne radi i pitanje je da li će uopšte i početi raditi“, kaže Pekić.

Ideja koja je predstavljena na otvaranju fabrike prije tri godine, bila je da sakupljači gljiva i šumskih plodova imaju siguran otkup po pravim cijenama, kako su tada naveli. Fabrika je trebalo da bude regionalni centar, a da se investicija polako otplaćuje, jer, kako su tada rekli, ekstraprofit nije cilj.

Nastavi čitati

Društvo

Maja Glišić se sprema za tešku operaciju, Derventa stoji uz nju – EVO KAKO I VI MOŽETE POMOĆI!

Da je Derventa grad humanosti koji prepoznaje kada je potrebno da stane uz svoje prijatelje, komšije, sugrađane, pokazala je i akcija za podršku i pomoć dvadesetjednogodišnjoj Maji Glišić koja bije bitku za ozdravljenje.

Maja boluje od zloćudnog karcinoma želuca, a poslije višemjesečnih hemioterapija, tumor se smanjio, tako da je moguća operacija koja joj daje šansu za ozdravljenje, piše Derventski list.

S obzirom da je riječ o operaciji u privatnoj bolnici u Beogradu, a koja uz liječenje košta oko 60.000 maraka, porodica troškove ne može sama da iznese.

Sugrađani su prepoznavši potrebu ove porodice pokazali velika srca, ponudivši pomoć, a akcija se postepeno proširila na škole, ugostiteljske objekte i manifestacije koje će nostiti humanu notu.

Najupečatljiviji doprinos akciji, ipak, dali su učenici Osnovne škole “Nikola Tesla” koji su proteklog vikenda postavili improvizovani štand kod Sabornog hrama ponudivši sugrađanima razne poslastice kako bi pomogli Maji.

Štand je privukao pažnju brojnih Dervenćana, ali i zvaničnika, pa su podršku za Majino liječenje protekle subote dali i gradonačelnik Dervente Igor Žunić i predsjednik  SNSD-a Milorad Dodik, a da su institucije uz ovu mladu Dervenćanku poručio je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan.

Riječi ohrabrenja i podrške koje stižu svakodnevno, porodici Glišić daju snagu da iz ovog izazova pred koji ih je život stavio, izađu kao pobjednici.

“Maja je protekle subote primljena u privatnu bolnicu u Beogradu i poslije preoperativnih pretraga, konzorcijum ljekara je odredio da operacija bude urađena 19. novembra. S obzirom da je tumor zahvatio ulaz u želudac, odnosno nalazi se između jednjaka i želuca, operacija je dosta teška. Sredstva za operaciju smo sakupili, ali će oporavak biti dugotrajan i težak i hvala svim Dervenćanima koji su uz nas. Podrška koju su nam ukazali ne može da se izmjeri, zaista smo bezgranično zahvalni. Mnogo ljudi nam se javilo i javlja još uvijek, i u ovim teškim vremenima ljudi su pokazali da humanost nije iščezla”,  kazala je Majina majka Tanja.

Kako pomoći Maji Glišić? Objavljeni računi za uplatu i humanitarni broj 17181

Svi koji žele da pomognu mladoj Dervenćani mogu svoj doprinos da uplate na račun: 5553000042071775 (Tanja Glišić), a za uplate iz inostranstva otvoren je devizni račun na ime Majine sestre: Nikolina Glišić IBAN: BA395620058220676918, SWIFT: RAZBBA22. Pomoć je moguća i uplatama na 5551000062303262 kod „Nove banke“ ili paypal@humanitas.ba. Pokrenut je i “mtel” humanitarni broj, a pozivom na 17181 moguće je donirati tri marke za Majino liječenje.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno vrijeme

U srijedu, 19. novembra nas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Povremeno slaba kiša je moguća u Hercegovini, istočnim i djelimično centralnim područjima Bosne.

Vjetar slab na jugu i jugozapadu jugozapadni, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugo do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 15 °C.

Nastavi čitati

Aktuelno