Zanimljivosti
PRELIJEPI NA PRVI POGLED, ALI… Najgori evropski gradovi za život
Prelijepi priobalni grad poznat kao vrhunsko mjesto za odmor iznenađujuće je zaslužio titulu evropskog grada koji je najmanje pogodan za život, prema nedavnom istraživanju.
Studija Evropske komisije anketirala je stanovnike širom Evrope, ocijenjujući gradove na osnovu ključnih faktora kao što su stanovanje, zelene površine i zdravstvena zaštita.
Dok većina Evropljana izražava veliko zadovoljstvo svojim životom, neke vrlo popularne turističke destinacije su dom za neke od najmanje zadovoljnih stanovnika kontinenta.
Na listi se našao i glavni grad Srbije Beograd koji je zauzeo šesto mjesto ove neslavne liste, prenosi N1.
U nastavku pogledajte koji su najgori gradovi za život u Evropi i šta su stanovnici naveli kao razlog za nezadovoljstvo.
10. Podgorica (Crna Gora)
Podgorica, glavni grad Crne Gore, nalazi se na 10. mjestu najnižeg zadovoljstva stanovnika u Evropi. Uprkos atraktivnoj obali zemlje koja privlači brojne turiste, njen glavni grad ne uživa isti nivo interesovanja.
Manje od polovine Podgoričana smatra da je grad dobrodošao za LGBT osobe, a 22 odsto njih je izjavilo da se osjeća usamljeno.
9. Miškolc (Mađarska)
Miškolc, industrijsko čvorište u sjeveroistočnoj Mađarskoj i četvrti po veličini grad u zemlji, bori se sa zadovoljstvom stanovnika.
Manje od polovine njegovih stanovnika osjeća se bezbjedno noću na ulicama, a manje od 25 odsto vjeruje da je u gradu lako naći dobar posao. Pored toga, lokalni zdravstveni sistem nije ispunio očekivanja mnogih stanovnika.
8. Skoplje (Sjeverna Makedonija)
Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, među evropskim gradovima je sa najnižim stepenom zadovoljstva stanovnika.
Samo 13 odsto njegovih stanovnika smatra da se njihov kvalitet života poboljšao u posljednjih pet godina. Pored toga, manje od 40 odsto ljudi izjavilo je da osjećaju da mogu da vjeruju drugima u svom gradu.
7. Rim (Italija)
Iako je Rim vodeća turistička destinacija u Evropi, on je loše rangiran u smislu zadovoljstva stanovnika.
Samo tri odsto onih koji žive u glavnom gradu Italije vjeruju da se njihov kvalitet života poboljšao u posljednjih pet godina. Takođe, manje od polovine stanovnika grada smatra da je Rim pogodno mjesto za život za starije osobe.
6. Beograd (Srbija)
Beograd, glavni grad Srbije, je među gradovima u Evropi sa najnižim nivoom zadovoljstva stanovnika. Samo 38 odsto njegovih stanovnika smatra da može da vjeruje svojim sugrađanima.
Oko 60 odsto njih zadovoljno je svojim zaposlenjem, a manje od polovine gradske populacije je zadovoljno sistemom javnog prevoza.
5. Napulj (Italija)
Napulj, drugi italijanski grad na listi niskog zadovoljstva životom, bori se uprkos popularnosti među turistima. Samo 66 odsto njegovih stanovnika izjavilo je da su srećni što žive u gradu.
Uz to, samo 58 odsto vjeruje da je Napulj pogodno mjesto za mlade porodice, a manje od polovine stanovništva se osjeća bezbjedno dok šeta noću.
4. Tirana (Albanija)
Tirana, glavni grad Albanije, svrstava se u jedan od najnepovoljnijih gradova u Evropi za život, sa samo 66 odsto stanovnika koji su izjavili da su zadovoljni svojim životnim uslovima.
Manje od 30 odsto ljudi vjeruje da je Tirana mjesto dobrodošlice za LGBTQ osobe, a manje od 40 odsto misli da grad nudi adekvatne zelene površine.
3. Istanbul (Turska)
U Istanbulu, manje od 40 odsto stanovnika grad smatra pogodnim mjestom za starije osobe, a manje od polovine se osjeća bezbjedno dok šeta ulicama kada padne mrak.
Povjerenje među stanovnicima je takođe nisko, sa samo 27 odsto koji vjeruju da se mogu osloniti na druge u gradu. Pored toga, samo 10 odsto ljudi smatra da je lako obezbijediti dobar i pristupačan smještaj.
2. Atina (Grčka)
Uprkos tome što je najbolja turistička destinacija, Atina je loše rangirana u pogledu zadovoljstva stanovnika. Samo nešto više od 20 odsto njenih stanovnika lako pronalazi dobar posao u grčkoj prijestonici.
Manje od 40 odsto je zadovoljno javnim prostorima u gradu, a postoji široko rasprostranjeno nezadovoljstvo nivoom zagađenja.
1. Palermo (Italija)
Palermo, glavni grad Sicilije, ima priznanje da ima najmanje zadovoljnih stanovnika u Evropi.
Samo 62 odsto njegovih stanovnika izjavilo je da je zadovoljno životom u gradu, a samo četiri odsto vjeruje da će tamo naći dobar posao.
Stanovnici takođe smatraju da je Palermo pretjerano bučan, sa samo šest odsto koji ga ocjenjuje kao čist. Uprkos ovim problemima, primorski grad ostaje veoma tražena destinacija za odmor.
Zanimljivosti
DA LI ŽIVIMO U MATRIKSU: Fizičari dokazali pravu istinu
Cijeli naš svijet je samo simulacija na superkompjuteru neke napredne civilizacije. To je zaplet veoma popularan u naučnoj fantastici.
„Matriks“ (Matrix) je vjerovatno najpoznatiji film s tom temom, u kojoj sve počinje kada Neo mora da izabere između crvene i plave pilule prije nego što se probudi, ali ima ih još – „Trinaesti sprat“, „Mračni grad“, „Igrač broj 1“… Da ne spominjemo epizode serijala „Crno ogledalo“.
Ipak, novo istraživanje matematički je dokazalo pravu istinu o ovome: mogućnost da živimo u kompjuterskoj simulaciji nije samo nevjerovatna – nemoguća je, saopštio je Univerzitet Britanske Kolumbije, kampus Okanagan (UBC).
Dr Mir Fajzal, vanredni profesor na Fakultetu nauka UBC-a, i njegove kolege dr Lorens Kraus, Aršid Šabir i Frančesko Marino pokazali su da fundamentalna priroda stvarnosti funkcioniše na način koji nijedan računar nikada ne bi mogao da simulira.
Njihova otkrića, objavljena u časopisu Journal of Holography Applications in Physics, idu dalje od pukog nagoveštaja da ne živimo u simuliranom svijetu poput „Matriksa“. Oni dokazuju nešto mnogo dublje: univerzum je izgrađen na vrsti razumijevanja koje postoji izvan domašaja bilo kog algoritma.
Sopstvena simulacija
„Sugerisano je da bi svemir mogao da bude simulacija. Kada bi takva simulacija bila moguća, simulirani svemir bi sam mogao da dovede do života, koji bi zauzvrat mogao da stvori sopstvenu simulaciju. Ova rekurzivna mogućnost činila je veoma malo vjerovatnim da je naš svemir originalni, a ne simulacija smještena u drugoj simulaciji. Smatralo se da ova ideja leži izvan domašaja naučnog istraživanja. Međutim, naše nedavno istraživanje je pokazalo da se ona, zapravo, može naučno obraditi“, rekao je dr Fajzal.
Istraživanje se oslanja na fascinantnu osobinu same stvarnosti. Moderna fizika je otišla daleko iza Njutnovih opipljivih „stvari“ koje se odbijaju u svemiru. Ajnštajnova teorija relativnosti zamijenila je Njutnovu mehaniku, a kvantna mehanika ponovo je transformisala naše razumijevanje. Današnja najsavremenija teorija – kvantna gravitacija – sugeriše da čak ni prostor i vrijeme nisu fundamentalni. Oni proizilaze iz nečeg dubljeg: čiste informacije, navodi se u saopštenju.
Ova informacija postoji u onome što fizičari nazivaju platonskim carstvom – matematičkoj osnovi stvarnijoj od fizičkog univerzuma koji doživljavamo. Iz tog carstva proizilaze sami prostor i vrijeme.
„Nearitmičko razumijevanje“
Tu postaje zanimljivo. Tim je pokazao da čak ni ova informatička osnova ne može u potpunosti da opiše stvarnost koristeći samo računanje. Koristili su moćne matematičke teoreme – uključujući Gedelovu teoremu nepotpunosti – da dokažu da potpuno i dosljedno opisivanje svega zahtijeva ono što oni nazivaju „nearitmičkim razumijevanjem“.
„Razmislite o tome na ovaj način“, navodi se u saopštenju. „Računar prati recepte, korak po korak, bez obzira na to koliko su složeni. Ali neke istine se mogu shvatiti samo nearitmičkim razumijevanjem – razumijevanjem koje ne sledi nijedan niz logičkih koraka. Ove ‘Gedelove istine’ su stvarne, ali ih je nemoguće dokazati računanjem.“
Osnovni primjer je izjava: „Ova istinita izjava nije dokaziva.“ Ako bi bila dokaziva, bila bi lažna, čineći logiku nedosljednom. Ako nije dokaziva, onda je istinita, ali to čini svaki sistem koji pokušava da je dokaže nepotpunim. U svakom slučaju, čisto računanje ne uspijeva.
„Pokazali smo da je nemoguće opisati sve aspekte fizičke stvarnosti koristeći računarsku teoriju kvantne gravitacije. Zato se nijedna fizički potpuna i dosljedna teorija svega ne može izvesti samo iz računanja. Naprotiv, zahtijeva nearitmičko razumijevanje, koje je fundamentalnije od računarskih zakona kvantne gravitacije i stoga fundamentalnije od samog prostora i vremena“, rekao je dr Fajzal.
Pošto bi računarska pravila u platonskom carstvu, u principu, mogla da liče na ona u kompjuterskoj simulaciji, zar to carstvo samo ne bi moglo biti simulirano? Ne, kažu istraživači. Njihov rad otkriva nešto dublje.
„Oslanjajući se na matematičke teoreme vezane za nepotpunost i nedefinisanost, dokazujemo da se potpuno dosljedan i kompletan opis stvarnosti ne može postići samo računanjem. Zahteva nearitmičko razumijevanje, koje je po definiciji izvan algoritamskog računanja i stoga se ne može simulirati. Stoga, ovaj univerzum ne može biti simulacija“, rekao je dr Fajzal.
Fundamentalni zakoni fizike
Koautor studije, dr Lorens Kraus, kaže da ovo istraživanje ima duboke implikacije.
„Fundamentalni zakoni fizike ne mogu biti sadržani u prostoru i vremenu, jer ih oni generišu. Dugo se, međutim, nadalo da bi istinski fundamentalna teorija svega na kraju mogla opisati sve fizičke fenomene kroz proračune zasnovane na tim zakonima. Ipak, pokazali smo da to nije moguće. Potpun i dosljedan opis stvarnosti zahtijeva nešto dublje – oblik razumijevanja poznat kao nearitmičko razumijevanje“, rekao je on.
Zaključak tima je jasan i predstavlja važno naučno dostignuće, naglasio je Fajzal.
„Svaka simulacija je inherentno algoritamska – mora da prati programirana pravila. Ali pošto je fundamentalni nivo stvarnosti zasnovan na nearitmičkom razumijevanju, univerzum ne može biti, i nikada ne bi mogao biti, simulacija“, zaključio je on.
Hipoteza simulacije dugo se smatrala netestabilnom, svrstanom u filozofiju, pa čak i naučnu fantastiku, a ne u nauku. Ovo istraživanje je čvrsto dovodi u domen matematike i fizike i pruža definitivan odgovor.
Zanimljivosti
ŠIRI IMPERIJU! Đoković preuzima najluksuzniji hotel na Jadranu!
Od maja naredne godine grad – hotel Sveti Stefan mogao bi ponovo da otvori svoja vrata, a prema nezvaničnim informacijama, menadžersku palicu mogao bi da preuzme svjetski teniski as Novak Đoković.
Ova mogućnost sve je izvjesnija nakon sastanka koji je nedavno održan u Vladi Crne Gore.
Kako saznaje RTV Budva, sastanak je na inicijativu Vlade održan prošlog utorka, a prisustvovali su predstavnici kompanija Adriatic Properties, koja trenutno gazduje kompleksom Sveti Stefan, Hoteli Stefan AD i HTP Miločer.
Prema navodima izvora, dogovoreno je da Đoković, kao predstavnik hotelskog lanca Aman, preuzme većinski paket akcija, što bi omogućilo ponovno otvaranje prestižnog turističkog kompleksa nakon pet godina.
Zvanična potvrda ove informacije za sada nije stigla, ali izvori navode da bi detalji mogli biti poznati uskoro, dok se pripreme za otvaranje planiraju za maj naredne godine.
Da podsjetimo, Aman Resorts je luksuzni hotelski lanac osnovan 1988. godine, poznat po ekskluzivnim, intimnim odmaralištima na najljepšim svjetskim lokacijama – od Balija i Tajlanda do Crne Gore i Švajcarske.
Brend se ističe minimalističkim dizajnom, vrhunskom uslugom i filozofijom privatnosti i mira. Hoteli su uglavnom manji, s ograničenim brojem apartmana, što gostima pruža osećaj privatnog utočišta, prenosi Kamatica.
Zanimljivosti
OVA KAMERA VIDI GOTOVO SVE: Naučnici napravili nešto što djeluje nemoguće
Zamislite da postoji kamera koja vidi sve, od predmeta tik ispred vas do horizonta, potpuno oštro u jednom kadru.
Upravo to su postigli istraživači sa Carnegie Mellon Univerziteta, koji su razvili sočivo nove generacije sposobno da u isto vrijeme fokusira svaki dio slike.
Tradicionalna fotografija uvijek je imala granicu: morate izabrati da li će biti oštar prednji plan ili pozadina.
Novi sistem iz Carnegie Mellona briše tu granicu. Zahvaljujući kombinaciji specijalno zakrivljenih sočiva i čipa koji savija svetlost, svaka tačka na slici ostaje savršeno jasna.
Ova tehnologija nije softverska iluzija poput “portret moda”.
Ovdje sočivo fizički hvata sve detalje u realnom vremenu.
Naučnici su već dobili priznanje za svoj rad na prestižnoj konferenciji posvećenoj računarskom vidu.
Ako se ova tehnologija prenese u telefone, mogli bismo da zaboravimo na ručno fokusiranje. Svaka fotografija bila bi savršeno oštra, od latica cvijeća pod nogama do planina na horizontu. Osim u pametnim telefonima, sistem bi mogao da unaprijedi medicinsku dijagnostiku, mikroskopiju i samovozeće automobile, gdje je preciznost slike od ključne važnosti.
Za sada je ovo još uvijek prototip, ali tim već pregovara sa proizvođačima sočiva i čipova. Ako usp
-
Politika2 dana ago“ODAKLE TI SINKO 42 MILIONA? Reci mi šta si to radio, pa da se svi okrenemo tome?”
-
Društvo2 dana agoSRAMOTNO I NEPROFESIONALNO PONAŠANJE: Specijalci MUP-a Kantona Sarajevo pozirali sa sramnom zastavom! (FOTO)
-
Region2 dana agoVUČIĆ ODGOVORIO ZAHAROVOJ “Jedini nismo uveli sankcije i samo kod nas rade Sputnjik i RT”
-
Region2 dana agoSEVERINA O NAPADU NA SRBE U SPLITU “Kad kukavice prite nekoj dici u ime nacije…”
-
Društvo2 dana agoLivanjskim poljem galopiraju konji PROTJERANIH SRPSKIH DOMAĆINA!
-
Politika22 sata agoVUKOVIĆ OŠTRO: “Sve za šta je Dodik govorio da neće nikada uraditi – URADIO JE!”
-
Politika1 dan agoBLANUŠA “Vratićemo vjeru i optimizam mladima, a DOSTOJANSTVO BORCIMA I PENZIONERIMA”
-
Region3 dana agoBEOGRAD U ŠOKU: Djeca žrtve nasilja, djevojčica preminula na treningu
