Danas je Vidovdan, dan pomena knezu Lazaru i srpskim ratnicima poginulim u bici na Kosovu. Zbog bezbednosne situacije, Eparhija raško-prizrenska odlučila je da vidovdanski parastos bude služen na Gazimestanu, a liturgija u manastiru Gračanica.

Vidovdan je državni, vjerski i istorijski praznik, koji se slavi u znak sećanja na Kosovski boj 1389. godine, kada se srpska vojska suprotstavila turskom prodiranju na Balkan.

Povodom Vidovdana u Kruševcu se održava centralna državna manifestacija i svečana sjednica Vlade. Liturgija u Gračanici, parastos na Gazimestanu. Predsjednik Aleksandar Vučić uručiće odlikovanja zaslužnim pojedincima.

Među Srbima praznik ima poseban etički i moralni karakter, a riječi kneza Lazara pred Kosovski boj prenose se generacijama.

Proslavlja se dostojanstveno, mirno, bez veselja.

U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos vojnicima palim na bojnom polju, kao i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu vjeru.

Narodna vjerovanja
Prema narodnom vjerovanju, važno je šta će se na ovaj dan vidjeti, jer će se kasnije baš u tome imati uspjeha.

Ponegdje, izlazi se do podneva na groblja i donosi hrana, riba obavezno.

Tradicionalno, podjelom đačkih knjižica, na Vidovdan se i zvanično završava školska godina.

Proslavlja se i kao dan grada Kruševca, gdje se i nalazi crkva Lazarica, u kojoj se pričestila srpska vojska pred odlazak u boj na Kosovu.

Dio vojske se, kažu, pričestio i u crkvi brvnari u Prolomu u čijem dvorištu raste šest šljiva uvijenih stabala.

Prema jednoj od legendi, šljive se uvijaju od žalosti za knezom Lazarom i njegovim vojnicima koji su pošli u smrt, prolazeći pored stabala.

(RTS)

Uprava Centralne banke BiH i predstavnici Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Sarajevu razgovarali su o stabilnosti finansijskog sektora, uključujući okvir za obaveznu rezervu, reformu bankarskog sektora, te saradnju sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Agencijom za osiguranje depozita.

Na sastanku u Sarajevu bilo je riječi o aktuelnim ekonomskim i finansijskim trendovima u BiH sa posebnim fokusom na očuvanje nezavisnosti Centralne banke i dugoročnu održivost valutnog odbora kao temelja monetarne stabilnosti.

Poseban segment razgovora odnosio se na pregovore o pristupanju BiH Evropskoj uniji i ekonomske implikacije tog procesa, kao i na napredak u pravcu pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

“Misija MMF-a iskazala je spremnost da i dalje pruža podršku kroz tehničku pomoć i savjetodavne aktivnosti kako bi se dodatno ojačali kapaciteti institucija i unaprijedile ekonomske politike u zemlji”, saopšteno je iz Centralne banke BiH, prenosi Srna.

Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da održavanje redovnog dijaloga sa MMF-om ima veliki značaj za jačanje institucionalnih kapaciteta i ekonomsku stabilnost BiH.

“Cijenimo kontinuiranu podršku MMF-a, posebno u domenu tehničke pomoći, koja nam pomaže u unapređenju politika i reformskih procesa”, rekla je Selimovićeva.

Ona je napomenula da Centralna banka ostaje posvećena očuvanju stabilnosti i transparentnosti, te evropskom putu BiH.

Delegaciju MMF-a predvodio je šef ove misije u BiH David Amaglobeli.

Kada treba da se isključi struja građanima – brzi su kao munja. Ali kad kabl pod naponom padne na kuću – onda ih nema nigdje!

Užas, sramota i dokaz potpune nebrige sistema za sopstvene građane dolazi iz sela Donja Bistrica kod Banjaluke, gdje su se kablovi pod visokim naponom obrušili direktno na kuću jednog čovjeka – i to još juče ujutro.

Građanin koji nam se obratio porukom tvrdi da je sve prijavljeno Elektrodistribuciji još juče ujutru, ali da su se na terenu pojavila tek dva radnika oko 13 časova, koji su – pazite ovo – samo sjeli u službeni auto, pogledali i otišli bez riječi.

– „Juče ujutro je pukla bandera kod moje kuće, žice su na krovu i pod naponom. Zvali smo elektro, došli su i samo se okrenuli. Danas ih opet zovem – niko se ne javlja“, piše očajni građanin Nenad Bojanić.

Ovaj čovjek, koji je nedavno operisao grlo i ne može da priča, u poruci redakciji navodi da se nalazi sam u kući, bez ikakve pomoći. Uprkos tome, kako bi spriječio tragediju, podbočio je banderu ljestvama da ne padne na krov.

– „Ne mogu više da čekam. Ako do večeras niko ne dođe, ja ću sam presjeći bandere i prekinuti napon da mi se kuća ne zapali.“

Svi se pitamo – gdje je sad elektrodistribucija?
Jer kada treba da se isključi struja nekoj porodici koja kasni sa računom tri dana – onda ih se ne može dočekati od ažurnosti. Tada dolaze, režu, plombiraju, fotografišu i uručuju obavještenja o isključenju. Profesionalno, ekspresno i bez imalo empatije.

Ali kad treba spriječiti da nekome gori krov na kući i potencijalno izgori čitava porodica – tada “sistem” nestaje. Nema reakcije, nema terena, nema telefonske službe.

Ovo nije izolovan slučaj kada je banjalučlka Elektrokrajina u pitanju, ovo je simptom trulog sistema gdje se građanin mora penjati na krov da bi spašavao sopstveni život, jer institucije koje plaća – ne rade svoj posao.

Tok TV