Connect with us

Društvo

PRETEŠKA BORBA SA VREMENOM! Spasioci iz Srpske o užasnim prizorima u zemljotresom razorenoj Turskoj

Ruševine. Leševi. Jauci. Preteška borba s vremenom za svaki život. Često su nam na pamet padala i naša djeca. Ne daj, Bože, da se ikada više sretnemo sa prizorima kakve je ostavio zemljotres koji je tog februarskog jutra pogodio Tursku i Siriju. Ipak, kućama idemo sa najvrednijom nagradom – izvukli smo djevojčicu iz kandži smrti. Njen život je kruna svega.

To su riječi Dragiše Vuletića i Željka Jankovića, članova republičkog spasilačkog tima koji su sa ostalim kolegama, herojima Srpske, među prvima pritekli u pomoć Turskoj, a u petak s se, nakon desetodnevne misije, vratili u Srpsku.

Prizori koji su ih dočekali kada su zakoračili u Kahramanmaraš, jedan od najporušenijih gradova, pratiće ih do kraja života. Gdje god bi pogledali, u kojem god pravcu pošli, svuda je bio sveopšti užas. I njima se stezalo srce, iako su prošli obuke za spasavanje u ovakvim situacijama, teško mogu da pronađu riječi da opišu razmjere katastrofe kojoj su svjedočili. U kojoj su dali sve od sebe. U timu su bila 23 – 22 čovjeka i jedan pas Tora, koja je na sumornom terenu obavila vrhunski posao.

U vrijeme razgovora Dragiša, Željko i ostali članovi putovali su svojim kućama. Sjećajući se dana kada su obaviješteni da će biti poslati u Tursku, kažu da su znali da je sve porušeno, ali su razmjera katastrofe tek postali svjesni kada su ih vidjeli svojim očima.

– Stanovnici su bili nevjerovatno zahvalni i topli prema nama. Krenulo je sve to još na aerodromu, kada smo čekali presjedanje za Kahramanmaraš. Službenica je najavila da se tu nalazimo i da smo krenuli u područje koje je razorio zemljotres. I iz njenog glasa su se mogle osjetiti suze u očima kad nas je najavljivala, a svi koji su bili tu pozdravili su nas s dugotrajnim i ogromnim aplauzom i tako i ispratili – ispričao je Dragiša koji je odlikovani borac Vojske Republike Srpske i sportista koji je 1994. godine, kao karatista, proglašen za najboljeg sportistu Republike Srpske u izboru “Glasa Srpske“.

Kada su stigli na odredište, smjestili su se u šatore. Temperatura je bila oko nule. Sutradan su krenuli, rame uz rame sa spasiocima iz turskog AFAD-a, na teren. Prvi prizori, taj šok za koji je teško naći prave riječi, ostaju zauvijek.

– Idete ulicom koja je, recimo, duga dva kilometra. Sve je srušeno. Potpuno. Sve do temelja. Zgrade od pet, šest, sedam spratova spale su na visinu onih sa samo jednim ili dva sprata. Svi smo prošli obuke za spasavanje i traženje u urbanim uslovima, ali ovo sve je bilo drugačije. Nije bilo prolaza. Ploča na ploči. Razlika između trećeg i četvrtog sprata je 20, 30 centimetara – ispričao je Dragiša.

Uslovi su bili veoma teški. Zahtjevni, nemogući, a osnovni princip u radu im je da prvo moraju biti sigurni oni iz tima, kako bi bezbjedno mogli doći do nastradalih. Veliku pomoć pružila im je upravo Tora, koja je obučen pas za pronalazak i živih i mrtvih ljudi.

– Prvi dan, ali ne mogu se tačno sjetiti svega, pronašli smo i izvukli jedno mrtvo tijelo. To je, to je, veoma teško. Imali smo dobar tim, sve odluke koje smo donijeli bile su ispravne – prisjeća se on, ne zaboravljajući ni toplinu koja je prema njima dolazila od naroda kojem su došli pomoći do kolega iz AFAD-a.

– I djeca su nam prilazila, grlila nas, tražila da ih uzmemo u naručje. Stariji su nas i blagosiljali, bake milovale kao djecu sa suzama u očima – priča on.

Iako je teško, gotovo nemoguće ocijeniti koji je dan bio teži, svima će im, kao posebna slika, ostati onaj dan kada su spasili život jedne djevojčice. Zove se Irmak.

– U prvom momentu smo čuli od kolega iz AFAD-a da postoji mogućnost da se tu nalaze žrtve. Prišli smo. Na samom ulazu bilo je tijelo žene. Mrtve. Tu smo se zadržali malo da otkopamo tijelo i onda smo tražili od kolega da dozivaju na turskom. Sa nama je bio i jedan Makedonac, alpinista, čiji je otac bio iz Turske. I on je govorio turski i engleski. Kada su turske kolege počele da dozivaju, čule su slab glas. I dan ranije, kada smo bili na drugim lokacijama i dozivali. To su jako teški momenti. Većina nas smo roditelji i zamislite kako je kada otac doziva dijete. Pa u jednom momentu pomisli da je nešto čuo. Morate da vjerujete, ali mi ne čujemo. Bili su to veoma teški psihični momenti. Jednostavno, krenu suze, bez obzira na to što smo bili spremni i obučeni za takve situacije, ali je to veoma nezgodno. Gledate ljude koji su tu na lokaciji gdje ste. Jecaju, plaču, a i kada izvučemo žrtvu, dođe kćerka od čovjeka, saznaje da je to otac. To su veoma teški momenti – kazao je Dragiša.

Vraćajući se na djevojčicu čiji je glas dopirao ispod ruševine čak 150 sati nakon zemljotresa priča kako su u startu vidjeli da ne mogu jednim putem zbog zidova te su pokušali, a to je predložio Željko, da kopaju rupu s druge strane.

– Mrtva žena je ležala kraj nas. Radili smo, a na deset, 20 centimetara bila je ona. Kopali smo tri do četiri metra u dubinu. Kolege iz AFAD-a su uspjele da probiju zid i da je vide i uspjeli smo nakon borbe, od momenta kada smo čuli, do onog kada je i uvučena oko četiri sata. Oduševljenje je bilo. Svašta se tad dešava. Ne znate da li mislite na svoju djecu, pomiješa se sve, srećni jer smo spasili djevojčicu koja je ima deset, 11 godina. Ne mogu to znati, ali mislim da ne bi izdržala više od 12 časova da je ostala. Gubila je već bila svijest kada smo je postavljali na nosila. Ona je nekih pola metra uspjela sama da pređe do izlaza kroz veoma uzak prolaz – rekao je Dragiša, koji je na kraju poručio da je, u tim uslovima, spasiti jedan život jednak kao dobiti premiju na lotou.

Željko Janković, Dragišin kolega, kaže da je bilo je teško. Na jednoj livadi, već prvog dana kad su stigli, bilo je desetak vreća sa tijelima.

– Stalno su odvozili mrtve. Strašno. Nismo vidjeli do sada takvu tragediju. Tragali smo za preživjelima, izvlačili leševe. Porodice su im bile tu, uz nas, i to tražile od nas – rekao je on.

Od lokalnog stanovništva dobijali su vodu, sokove, hranu, slatkiše.

– Davali su nam i tako snagu da nastavimo. I oni su vidjeli naš trud. Mi smo stvarno imali dobar tim. Penjali smo se po armaturama gdje možete veoma lako da se rasiječete. To se desilo našem psu koji je obavio vrhunski posao. Gdje god je markirao, tu su bili živi ili mrtvi. Nije nigdje pogriješio, kada je odmarala Tora se igrala s djecom – priča on, dok su emocije pomiješane.

Taj dan, kada su spasili djevojčicu, čuli su njen glas.

– Bila je na drugom spratu, a mi kad smo kopali, u nastojanju da dođemo do nje, kopali smo zemlju između temelja. I temelj je na jednom mjestu bušen da bismo došli do nje. Možete zamisliti koliko je propala do temelja. U zemlju. Tu ne mogu ni lopata ni kramp da se ubace. Neki su kopali rukama. Iznad glava smo stavili kašiku od bagera da štiti da nam se ne saspu velike betonske ploče – rekao je Željko Janković, takođe uspješni karatista, dodajući da su imali namjeru da je posjete u bolnici, ali nisu uspjeli.

Snažni zemljotresi pogodili su Tursku i Siriju 6. februara. U Turskoj je poginulo više od 38.000 ljudi, dok tačan broj žrtava u Siriji i dalje nije pouzdan. Dio spasilaca iz Srpske još je u razorenim područjima.
Novosti.ba

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno