Connect with us

Društvo

PRETEŠKA BORBA SA VREMENOM! Spasioci iz Srpske o užasnim prizorima u zemljotresom razorenoj Turskoj

Ruševine. Leševi. Jauci. Preteška borba s vremenom za svaki život. Često su nam na pamet padala i naša djeca. Ne daj, Bože, da se ikada više sretnemo sa prizorima kakve je ostavio zemljotres koji je tog februarskog jutra pogodio Tursku i Siriju. Ipak, kućama idemo sa najvrednijom nagradom – izvukli smo djevojčicu iz kandži smrti. Njen život je kruna svega.

To su riječi Dragiše Vuletića i Željka Jankovića, članova republičkog spasilačkog tima koji su sa ostalim kolegama, herojima Srpske, među prvima pritekli u pomoć Turskoj, a u petak s se, nakon desetodnevne misije, vratili u Srpsku.

Prizori koji su ih dočekali kada su zakoračili u Kahramanmaraš, jedan od najporušenijih gradova, pratiće ih do kraja života. Gdje god bi pogledali, u kojem god pravcu pošli, svuda je bio sveopšti užas. I njima se stezalo srce, iako su prošli obuke za spasavanje u ovakvim situacijama, teško mogu da pronađu riječi da opišu razmjere katastrofe kojoj su svjedočili. U kojoj su dali sve od sebe. U timu su bila 23 – 22 čovjeka i jedan pas Tora, koja je na sumornom terenu obavila vrhunski posao.

U vrijeme razgovora Dragiša, Željko i ostali članovi putovali su svojim kućama. Sjećajući se dana kada su obaviješteni da će biti poslati u Tursku, kažu da su znali da je sve porušeno, ali su razmjera katastrofe tek postali svjesni kada su ih vidjeli svojim očima.

– Stanovnici su bili nevjerovatno zahvalni i topli prema nama. Krenulo je sve to još na aerodromu, kada smo čekali presjedanje za Kahramanmaraš. Službenica je najavila da se tu nalazimo i da smo krenuli u područje koje je razorio zemljotres. I iz njenog glasa su se mogle osjetiti suze u očima kad nas je najavljivala, a svi koji su bili tu pozdravili su nas s dugotrajnim i ogromnim aplauzom i tako i ispratili – ispričao je Dragiša koji je odlikovani borac Vojske Republike Srpske i sportista koji je 1994. godine, kao karatista, proglašen za najboljeg sportistu Republike Srpske u izboru “Glasa Srpske“.

Kada su stigli na odredište, smjestili su se u šatore. Temperatura je bila oko nule. Sutradan su krenuli, rame uz rame sa spasiocima iz turskog AFAD-a, na teren. Prvi prizori, taj šok za koji je teško naći prave riječi, ostaju zauvijek.

– Idete ulicom koja je, recimo, duga dva kilometra. Sve je srušeno. Potpuno. Sve do temelja. Zgrade od pet, šest, sedam spratova spale su na visinu onih sa samo jednim ili dva sprata. Svi smo prošli obuke za spasavanje i traženje u urbanim uslovima, ali ovo sve je bilo drugačije. Nije bilo prolaza. Ploča na ploči. Razlika između trećeg i četvrtog sprata je 20, 30 centimetara – ispričao je Dragiša.

Uslovi su bili veoma teški. Zahtjevni, nemogući, a osnovni princip u radu im je da prvo moraju biti sigurni oni iz tima, kako bi bezbjedno mogli doći do nastradalih. Veliku pomoć pružila im je upravo Tora, koja je obučen pas za pronalazak i živih i mrtvih ljudi.

– Prvi dan, ali ne mogu se tačno sjetiti svega, pronašli smo i izvukli jedno mrtvo tijelo. To je, to je, veoma teško. Imali smo dobar tim, sve odluke koje smo donijeli bile su ispravne – prisjeća se on, ne zaboravljajući ni toplinu koja je prema njima dolazila od naroda kojem su došli pomoći do kolega iz AFAD-a.

– I djeca su nam prilazila, grlila nas, tražila da ih uzmemo u naručje. Stariji su nas i blagosiljali, bake milovale kao djecu sa suzama u očima – priča on.

Iako je teško, gotovo nemoguće ocijeniti koji je dan bio teži, svima će im, kao posebna slika, ostati onaj dan kada su spasili život jedne djevojčice. Zove se Irmak.

– U prvom momentu smo čuli od kolega iz AFAD-a da postoji mogućnost da se tu nalaze žrtve. Prišli smo. Na samom ulazu bilo je tijelo žene. Mrtve. Tu smo se zadržali malo da otkopamo tijelo i onda smo tražili od kolega da dozivaju na turskom. Sa nama je bio i jedan Makedonac, alpinista, čiji je otac bio iz Turske. I on je govorio turski i engleski. Kada su turske kolege počele da dozivaju, čule su slab glas. I dan ranije, kada smo bili na drugim lokacijama i dozivali. To su jako teški momenti. Većina nas smo roditelji i zamislite kako je kada otac doziva dijete. Pa u jednom momentu pomisli da je nešto čuo. Morate da vjerujete, ali mi ne čujemo. Bili su to veoma teški psihični momenti. Jednostavno, krenu suze, bez obzira na to što smo bili spremni i obučeni za takve situacije, ali je to veoma nezgodno. Gledate ljude koji su tu na lokaciji gdje ste. Jecaju, plaču, a i kada izvučemo žrtvu, dođe kćerka od čovjeka, saznaje da je to otac. To su veoma teški momenti – kazao je Dragiša.

Vraćajući se na djevojčicu čiji je glas dopirao ispod ruševine čak 150 sati nakon zemljotresa priča kako su u startu vidjeli da ne mogu jednim putem zbog zidova te su pokušali, a to je predložio Željko, da kopaju rupu s druge strane.

– Mrtva žena je ležala kraj nas. Radili smo, a na deset, 20 centimetara bila je ona. Kopali smo tri do četiri metra u dubinu. Kolege iz AFAD-a su uspjele da probiju zid i da je vide i uspjeli smo nakon borbe, od momenta kada smo čuli, do onog kada je i uvučena oko četiri sata. Oduševljenje je bilo. Svašta se tad dešava. Ne znate da li mislite na svoju djecu, pomiješa se sve, srećni jer smo spasili djevojčicu koja je ima deset, 11 godina. Ne mogu to znati, ali mislim da ne bi izdržala više od 12 časova da je ostala. Gubila je već bila svijest kada smo je postavljali na nosila. Ona je nekih pola metra uspjela sama da pređe do izlaza kroz veoma uzak prolaz – rekao je Dragiša, koji je na kraju poručio da je, u tim uslovima, spasiti jedan život jednak kao dobiti premiju na lotou.

Željko Janković, Dragišin kolega, kaže da je bilo je teško. Na jednoj livadi, već prvog dana kad su stigli, bilo je desetak vreća sa tijelima.

– Stalno su odvozili mrtve. Strašno. Nismo vidjeli do sada takvu tragediju. Tragali smo za preživjelima, izvlačili leševe. Porodice su im bile tu, uz nas, i to tražile od nas – rekao je on.

Od lokalnog stanovništva dobijali su vodu, sokove, hranu, slatkiše.

– Davali su nam i tako snagu da nastavimo. I oni su vidjeli naš trud. Mi smo stvarno imali dobar tim. Penjali smo se po armaturama gdje možete veoma lako da se rasiječete. To se desilo našem psu koji je obavio vrhunski posao. Gdje god je markirao, tu su bili živi ili mrtvi. Nije nigdje pogriješio, kada je odmarala Tora se igrala s djecom – priča on, dok su emocije pomiješane.

Taj dan, kada su spasili djevojčicu, čuli su njen glas.

– Bila je na drugom spratu, a mi kad smo kopali, u nastojanju da dođemo do nje, kopali smo zemlju između temelja. I temelj je na jednom mjestu bušen da bismo došli do nje. Možete zamisliti koliko je propala do temelja. U zemlju. Tu ne mogu ni lopata ni kramp da se ubace. Neki su kopali rukama. Iznad glava smo stavili kašiku od bagera da štiti da nam se ne saspu velike betonske ploče – rekao je Željko Janković, takođe uspješni karatista, dodajući da su imali namjeru da je posjete u bolnici, ali nisu uspjeli.

Snažni zemljotresi pogodili su Tursku i Siriju 6. februara. U Turskoj je poginulo više od 38.000 ljudi, dok tačan broj žrtava u Siriji i dalje nije pouzdan. Dio spasilaca iz Srpske još je u razorenim područjima.
Novosti.ba

Related Topics:

Društvo

ROBOT MUZE KRAVE NA VLAŠIĆU: Na Jovinoj farmi životinje spavaju na dušecima i slušaju klasičnu muziku

Na Vlašiću se događa mala tehnološka revolucija: dok krave leže na britanskim dušecima i slušaju klasičnu muziku, posao muže odrađuje robot.

Farmer Jovo Vujinović kaže za robota da se ne žali da je pospan, ni umoran, a može da muze 24 sata, bez prestanka.

Na porodičnoj farmi Vujinovića u selu Šišava na Vlašiću stigao je prvi robot za mužu krava u centralnoj BIH i odmah postao najvrijedniji član ekipe. Mašina pere vime, muze, prepoznaje zdravstvene probleme, odvaja mlijeko krava koje su na antibioticima, a farmerima šalje poruke o svakoj životinji ponaosob.

“Robot mijenja bar dva do tri radnika. Danas je do radnika teško doći, kakva god plata da je. A robot? Radi, ne pita ništa”, kaže Jovo uz osmijeh.

Oprema je instalirana u novoj štali projektovanoj za 70 muznih grla. Trenutno je u muži 40, a cilj je da se broj krava poveća kako bi farma dostizala proizvodnju od preko 1.000 litara dnevno, što je neophodno za uredno vraćanje kredita.

Robot funkcioniše potpuno autonomno: svaka krava ima nanogicu sa senzorima, sama dolazi do kapije, sistem je prepozna, otvara joj vrata i pokreće mužu. Ako se pojavi problem ili postoji sumnja na upalu, robot automatski upozorava vlasnike.

“Najvažnije je što na vrijeme možemo otkloniti problem. Robot sve vidi”, objašnjava Jovo.

A krave? One žive luksuznije nego mnogi ljudi. Spavaju na specijalnim dušecima sa osmogodišnjom garancijom, a uskoro će im puštati i klasičnu muziku “jer ih dodatno opušta”.

Kada krene sezona ispaše, krave će same dolaziti na mužu i vraćati se na livade. U planu je i robot koji će čistiti štalu 24 sata dnevno.

“Prije dvije i po godine pričali smo da će robot musti krave – mnogi su nam se smijali. A evo ga danas, radi”, kaže Vujinović.

Farma trenutno isporučuje oko 700 litara mlijeka dnevno, a otkup je zagarantovan. Da bi posao bio održiv, moraće da prošire stočni fond, ali robot je već preuzeo najteži dio posla.

U vrijeme kad radnika nema ni za lijek, na Vlašiću je potvrđeno: robot nikad ne kasni, nikad ne traži pauzu i nikad ne pregovara o plati.

Nastavi čitati

Društvo

MUZEJ RS TRAŽI NOVU ZGRADU jer trenutna PROKIŠNJAVA i nema kapaciteta za 107.000 eksponata

“Trudimo se da taj boravak osmislimo tako da to ne bude samo posjeta izložbenoj postavki, nego i da učestvuju različitim radionicama, kako bi im posjeta ostala u sjećanju i kako bi se rado vraćali”

Direktor Muzeja Republike Srpske Davor Strika rekao je da ova ustanova kulture posjeduje više od 107.000 eksponata, od čega je, zbog nedostataka kapaciteta, samo 50 odsto izloženo u stalnoj izložbenoj postavci, te bi što prije trebalo omogućiti da Muzej dobije novu zgradu.

Strika je istakao da su ti eksponati narodno blago koje je godinama skupljano, čuvano, obnavljano, te da prikazuje i simbolizuje istoriju i kulturu naroda na ovim prostorima kroz vijekove.

“Nova zgrada, koja bi bila namjenski pravljena značajno bi doprinijela razvoju muzejske djelatnosti, jer ne smijemo zaboraviti da je objekat u kojem se sada nalazimo napravljen 1983. godine, kao dom radničke solidarnosti, te je namjenski pravljen za neke druge aktivnosti u potpuno drugom političko-društveno-vrijednosnom sistemu”, rekao je Strika u intervjuu Srni.

PODIĆI NIVO SVIJESTI GRAĐANA O ZNAČAJU MUZEJSKE DJELATNOSTI
Imajući u vidu značaj koji ova institucija ima u smislu čuvanja i prikazivanja istorije naroda kroz različita vremenska razdoblja, ali i rad na različitim istraživanjima, Strika smatra da je neophodno konstantno raditi na podizanju svijesti građana o značaju muzejske djelatnosti.

“Želja nam je da unaprijedimo prostor u kojem se nalazimo, te smo konstanto u pregovorima da se riješi pitanje sanacije krova, koji prokišnjava i stvara nam velike probleme u radu, jer voda može biti pogubna za naše eksponate”, rekao je Strika.

On je naveo i da bi trebalo dodatno urediti dvorište, odnosno prostor oko Muzeja, da se konceptualo spoji sa malim trgom ispred zgrade na kojem se nalazi spomenik Stefanu Nemanji, kako bi taj dio centra grada dobio novi izgled.

“Do kraja godine planirano je da se realizuju aktivnosti u saradnji sa kolegama iz Srbije, u okviru projekta `Dani Srbije u Republici Srpskoj`, koji je počeo u oktobru. Riječ je o značajnim i zanimljivim izložbama, koje doprinose unapređenju saradnje sa našom maticom”, rekao je Strika.

POČETKOM SLJEDEĆE GODINE IZLOŽBA “ŽENE U SREDNJEM VIJEKU”
Početkom sljedeće godine u planu je da bude realizovana i izložba “Žene u srednjem vijeku”, autora Aleksandre Popić, kustosa u Muzeju.

“Aktivno radimo i na našim tradicionalnim manifestacijama, te terenskim istraživanjima, ali i na digitalizaciji muzejske građe”, rekao je Strika.

Muzej Srpske ima nekoliko tradicionalnih manifestacija posvećenih djeci, sa ciljem razvijanja odnosa sa najmlađim posjetiocima.

“Ako ne budemo radili na tome da privučemo njihovu pažnju, te da nas posjećuju od najranijeg uzrasta, imaćemo problem u budućnosti. Zato predano radimo na tome da osmislimo sadržaje i radionice koji će biti edukativni, ali i zanimljivi za djecu predškolskog i školskog uzrasta, kao i studente”, rekao je Strika.

POSEBNA PAŽNJA POSVEĆENA OSMIŠLJAVANJU AKTIVNOSTI ZA MLADE
U tom smislu, dodao je on, značajne su grupne posjete Muzeju, naročito djece iz manjih lokalnih zajednica, koji uvijek donesu novu dozu radoznalosti i oduševljenosti onim što vide, te muzejskim radnicima daju podstrek da nastave sa još većim entuzijazmom.

“Trudimo se da taj boravak osmislimo tako da to ne bude samo posjeta izložbenoj postavki, nego i da učestvuju različitim radionicama, kako bi im posjeta ostala u sjećanju i kako bi se rado vraćali”, rekao je Strika.

On je napomenuo da su mladima posebno zanimljivi multimedijalni sadržaji, kao i dio posvećen etnomuzikologiji.

“Imamo `pandopadu’, gdje djeca mnogu da vide koje su to vrste muzičkih instrumenata, posebno tradicionalnih, kako izgledaju, zvuče, te da se upoznaju sa njihovom istorijom. Zanimljiv je i prirodnjački odsjek, te nam je plan i da taj prostor obogatimo multimedijalni sadržaj”, rekao je Strika.

Muzej bilježi i veliku posjećenost turista, koji Banjaluku posjećuju u ljetnom periodu, ali i za vrijeme zimskih praznika, te je u prethodnom periodu vladalo veliko interesovanje za renovirane odsjeke, stalnu postavku posvećenu Drugom svjetskom ratu i nekadašnjoj Jugoslaviji, kao i postavci posvećenoj Jasenovcu.

U PLANU DA SE FORMIRA STALNA POSTAVKA POSVEĆENA ISTORIJI REPUBLIKE SRPSKE
Strika je istakao i da je u planu da se formira stalna postavka posvećena istoriji Republike Srpske, koja bi na kvalitetan, istinit, te naučni način predstavila kako se formirala, branila i odbranila Republika Srpska.

On je napomenuo da je za realizaciju tog plana važno da se riješe infrastrukturni problemi, koji podrazumijevaju, prije svega, nedovoljne prostorne kapacitete, s obzirom da se veći dio muzejskih eksponata nalazi u depoima.

“Ove godine smo ponosno obilježili značajan jubilej – 95 godina postojanja i rada, te smo tim povodom renovirali i obnovili stalnu postavku Muzeja. Značajno smo proširili i obogatili dio posvećen istoriji umjetnosti sa više od 30 slikarskih djela, kao i arherološki dio sa više stotina predmeta”, rekao je Strika.

Nastavi čitati

Društvo

ŠOKANTNA PROMJENA VREMENA! Stiže zahlađenje i snijeg, temperatura će pasti za 15 stepeni

Nakon iznadprosječno toplog novembra očekuje nas šokantna promjena. Hladan vazduh koji će donijeti i snijeg doći će nam iz Hrvatske.

Sutra i u ponedjeljak imaćemo još nevjerovatno ugodne temperature za novembar. Maksimalna će ići do 20 stepeni, a od utorka nas očekuje pravi šok i pad temperature za skoro 15 stepeni na nekim mjestima.

Kiša u ponedjeljak, uz značajniji pad temperature u BiH koji će ponegdje iznositi maksimalnih pet stepeni donijeće i snijeg. Prema prvim prognozama, promjena nas očekuje u noći između ponedjeljka i utorka.. Do kraja sedmice postoje naznake da će ponovo doći do padavina, ali još uvijek je rano govoriti. Nakon ovih iznenadnih 18+ stepeni koje smo imali posljednjih dana, stiže značajnije zahlađenje koje će se zadržati.

Vrijeme u Hrvatskoj

U utorak će prolazno duvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni

Ned‌jelja nam donosi djelimično sunčano, naročito na moru vjetrovito te iznadprosječno toplo vrijeme. Oblačnije i uz kišu u Gorskom kotaru i na sjevernom Jadranu. Lokalno su moguće obilnije padavine, a u noći na poned‌jeljak izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Najviša temperatura uglavnom između 16 i 21 °C. A onda nam slijedi obrt.

Prema prognozi DHMZ-a od poned‌jeljka do srijede, vrijeme će biti promjenljivo i kišovito, ponegd‌je uz obilnije padavine i grmljavinu. Nevrijemena lokalno u poned‌jeljak može biti uglavnom na sjevernom Jadranu, a u utorak u Dalmaciji. U utorak postupno smirivanje sa zapada uz nagli pad temperature pa u višem gorju valja računati na snijeg.

U noći na srijedu i u srijedu razvedravanje. Umjeren i jak jugozapadni vjetar, na udare ponegd‌je i olujan će u poned‌jeljak naveče okretati na sjeverac i sjeveroistočnjak te postupno slabiti. Na moru jako i olujno jugo, početkom sedmice najprije na sjeveru okreće na jugozapadnjak te malo oslabi. U utorak će prolazno zaduvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni. Prema sredini sedmice sve hladnije, piše ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno