Nakon ječma pri kraju je i žetva pšenice, prinosi i kvalitet su iznad svih očekivanja, ali sreću domaćih ratara kvari niska otkupna cijena, koja je višegodišnji razlog neslaganja otkupljivača i proizvođača koji će sutra sjesti za pregovarački sto da bi pokušali da nađu zajednički jezik i prevaziđu nezadovoljstvo.

Zbog aktuelnog stanja u sektoru ratarstva i mlinsko-pekarske industrije Srpske u prostorijama Privredne komore sutra će biti održan sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstva trgovine i turizma RS, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, primarnih poljoprivrednih proizvođača i predstavnika Grupacije mlinsko-pekarska industrija koja djeluje unutar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore RS.

– Osnovni cilj sastanka je detaljna analiza aktuelnog stanja u sektoru uz učešće svih relevantnih subjekata – naveli su iz Privrede komore RS. Pomoćnik ministra poljoprivrede Saša Lalić za “Glas” kaže da ovim sastankom nastoje još jednom posredovati u prevazilaženju problema.

– Svake godine u junu se pravi kriza kada je riječ o otkupu pšenice i iako cijenu određuje tržište, počesto se percepira kao da ministarstvo diktira taj iznos. Cilj sastanka je da se vidi postoji li mogućnost za pregovore i dogovore, da mlinsko-pekarski sektor kaže koje su im sorte pšenice potrebne i interesantne i za koje bi na kraju platili više dabi ih poljoprivrednici imali u asortimanu, bar iduće godine. Da bude skrojen neki dogovor ili ugovorena proizvodnja, što bi bilo najbolje za proizvođače, ali i sve ostale u ovom sektoru – kazao je Lalić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ići će na sastanak, ali nema prevelika očekivanja. – Čisto sumnjamo da se na tom sastanku može postići bilo kakav dogovor, ali nada da će preovladati zdrav razum i da će konačno neko shvatiti važnost svega što poljoprivrednici rade postoji. Iznijećemo svoje stavove, ali nismo optimistični da će se to završiti išta bolje nego sastanci proteklih godina – rekao je Marinković.

Na sastanak bi trebalo da dođe i direktor Poljoprivredno-proizvodnog preduzeća “Jelena” iz Kozarske Dubice Marko Vlajsević, koji smatra da probleme treba rješavati, ali ne u žetvi, već mnogo ranije.

– Mi smo već izašli sa otkupnom cijenom. Stočnu pšenicu plaćamo 36 feninga, a visokokvalitetne sorte između 39 i 42 feninga. Do sada smo primili 5.000 tona žita na skladištenje, ali samo 1.500 tona je onog kvalitetnog koje ćemo otkupiti i samljeti u brašno. To je generalno najveći problem kada je riječ o domaćoj pšenici, mahom je stočna, oko 85 odsto, dok je svega 15 odsto pogodno za mlinsku proizvodnju. Nastojim bar sa ratarima u Kozarskoj Dubici da to promijenim, da nagnam kooperante da siju kvalitetnu pšenicu, zato i nudim višu cijenu za nju – rekao je Vlajsević.

On smatra da se na republičkom nivou mora težiti ka proizvodnji u omjeru 50 odsto stočna, 50 odsto kvalitetna mlinska pšenica. – U tom slučaju bismo manje uvozili, a ovako se ne možemo osloniti na domaće ratare, jer ako ne uvezemo pšenicu, uvozićemo brašno – smatra Vlajsević.

U Semberiji, kao najvećoj žitnici Srpske, otkupna cijena znatno je niža.

– “Žitopromet” je najavio okvirnu otkupnu cijenu pšenice za ovu sezonu, koja se kreće između 0,34 i 0,36 KM po kilogramu. To je van svake pameti, ali mi nemamo drugog izbora. Većina proizvođača im je već predala rod, jer nema gdje da je skladišti i sada nam je mogu platiti koliko hoće. Ne vjerujem da sastanak može šta promijeniti – istakao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Boško Radić.

PODRŠKA

Saša Lalić kaže da je kvalitet ovogodišnjeg roda odličan te da prinosi u prosjeku dostižu oko šest i po tona po hektaru.

– To je iznad višegodišnjeg prosjeka, s tim da ima proizvođača kod kojih su prinosi po devet i deset tona po hektaru. I iako mi na cijenu otkupa ne možemo uticati direktno, indirektno i te kako utičemo kroz podršku koju pružamo ratarima. Lani smo proizvođačima pšenice isplatili devet miliona KM, a ove godine direktno blizu 12 miliona KM, kao i dva miliona za dizel gorivo – podsjetio je Lalić.