Connect with us

Društvo

KAKAV PARADOKS! Kilogram pšenice jeftiniji od KIFLE U PEKARI

Brašno, voda, kvasac, malo soli i šećera, sjedi – mijesi hljeb… Jer kilogram pšenice košta manje od kifle u pekari.

“Koliko ste prošle godine plaćali hljeb?“, „1.20 KM.“ „A koliko sada plaćate?“, „Pretežno kuham.”

Pekarski proizvodi nikada skuplji. Pekari to pravdaju povećanjem minimalca. Pravdali su i dok još nisu isplatili plate po novom obračunu, uz opasku: ako želite veće plate, dobićete i više cijene.

„Nemamo odakle drugo nego od povećanja cijena pekarskih proizvoda. To je ono što je neminovno i to će nas čekati svake godine kada budemo htjeli povećavati plate. Naravno, Vlada, ukoliko ima želju da budu jeftiniji pekarski proizvodi, onda treba ili napraviti neku subvenciju ili preko socijalne karte pomoći“, rekao je Saša Trivić, proizvođač pekarskih proizvoda.

Iz Vlade mu stiže podsjetnik da je koristio pravo na povrat poreza i doprinosa i da će ga država pratiti u tome. Biće subvencija koje se daju već godinama. Tačka na ovu priču mogla bi da se stavi sutra, za kada je dogovoren sastanak ministra i pekara.

„Značajan novac se vrati poslovnoj zajednici u toku godine kroz taj vid subvencije za povećanje plata. Znači, država je, na neki način, i zakonski uredila tu oblast i stimulisala privrednu zajednicu da povećava plate“, kaže Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

Takve poruke kao da se odbijaju o pojedine poslodavce, pa kao izgovor za povećanje cijena roba i usluga koriste upravo povećanje plata. Znoj bi uskoro mogao da nas oblije i kada vidimo račun u nekom kafiću. Kafa od tri marke – takve su najave.

„Morate znati da je svaki poslodavac opterećen po radniku za 120 KM dodatnih prihoda. Ako je njegova kafa tada bila u cijeni da je on zarađivao koliko – toliko normalno da je bilo, on to ne može sada ispuniti i primoran je da mora dići tu cijenu kafe“, rekao je Goran Kurtinović, Udruženje poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske.

Malo po malo i izvuče se razlika minimalca iz džepa građana. 21. je vijek, a mi najviše raspravljamo o cijenama osnovnih roba i usluga. Jedna riječ, najbolji opis – apsurd.

„Da li ćemo imati dovoljno hljeba cijeli mjesec ili ćemo još jednom imati neko poskupljenje, pa ćemo se morati odricati određenih stvari. Ljudi razmatraju kako će putovati po svijetu, a mi djecu na ekskurziju, evo zbog povećanja minimalca ne možemo poslati“, istakla je Murisa Marić, Udruženje potrošača „Don“, Prijedor.

I za to su se svi uhvatili kao najbolji izgovor. U narednom periodu možemo očekivati novi val poskupljenja u Srpskoj. Kako da nas ne odnese, pitanje je koje muči mnoge. Kako i ne bi, najniža plata od 900 KM, potrošačka korpa oko 2.555, u kojoj samo za prehranu treba oko 1.153 marke. A korpa iz mjeseca u mjesec količinski sve lakša, finansijski sve teža, prenosi Atv.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kuvaćemo se kao da je sredina jula

Pod uticajem polja visokog pritiska, dolazi do priliva sve toplijeg vazduha, porijeklom sa sjevera Afrike.
Topli vazduh pristiže od jugozapada ka našem regionu.
Biće pretežno sunčano i svakim danom sve toplije, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Očekivana maksimalna temperatura od subote i tokom većeg dijela naredne sedmice, maksimumi od 31 do 37, u višim predjelima od 25 stepeni. Toplotni talas biće sve izraženiji narednih dana u Republici Srpskoj, objavljeno je na Fejsbuk stranici Vrijeme u Republici Srpskoj.

„Priroda, bazeni, rijeke ili debeli hlad – svako će tražiti način da se rashladi“, navodi se u objavi. U subotu se nastavlja pretežno sunčano i još toplije vrijeme. Tokom dana slab razvoj oblačnosti, uglavnom u planinskim krajevima.

Jutarnje temperature od 11 do 18 stepeni, a dnevne od 25 u višim krajevima do 35 stepeni u nižim predjelima.

Nastavi čitati

Društvo

TREĆI ŠAMAR MINISTARSTVU: Sud ponovo srušio dozvolu za rudnik kod Prijedora, mještani traže odgovornost

Ekološka dozvola za eksploataciju rude uglja na ležištu “Bistrica” kod Prijedora, koja je izdata firmi “DRVO-EXPORT” d.o.o. Teslić, po treći put je poništena presudom nadležnog suda. Odluka je donesena nakon tužbe koju je podnio Centar za životnu sredinu.

Sporna dozvola je prethodno dva puta poništavana zbog bitnih nedostataka, poput neispravnog utvrđivanja “nultog stanja” životne sredine, te izostanka planova za sanaciju i rekultivaciju zemljišta. U trećem postupku, ministarstvo nije otklonilo neizvjesnost u vezi sa nezakonitim proširenjem granica eksploatacije, već je prihvatilo jednostranu izjavu investitora bez samostalne provjere činjenica.

“Ovaj slučaj odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja. Koncesija je dodijeljena bez učešća javnosti i realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, bez ikakve prekršajne ili krivične odgovornosti”, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

Advokat Dragana Stanković, koja zastupa mještane, ističe da nadležno ministarstvo uporno ignoriše sudske presude, čime se mještanima Bistrice sistemski krše prava na pravično suđenje i izvršenje sudskih odluka.

Zoran Ninić, mještanin Bistrice, navodi da ovaj slučaj potvrđuje apsurdnost pravnog sistema u kojem je rudnik otvoren i eksploatisan bez adekvatnih dozvola, ostavljajući za sobom trajnu štetu.

Iako je rudnik trenutno neaktivan, Centar za životnu sredinu naglašava da to ne oslobađa investitora obaveze rekultivacije i remedijacije zemljišta, što je predviđeno ugovorom o koncesiji koji važi do 2028. godine.

U međuvremenu, mještani Bistrice i dalje čekaju početak sudskog postupka protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i investitora, pokrenutog još u decembru 2023. godine radi utvrđivanja povrede ljudskih prava i naknade štete. Poništene ekološke dozvole poslužiće kao ključni dokazni materijal u tom sporu.

Nastavi čitati

Društvo

SVI PLAĆAJU KARTICAMA, A ONI ISPAŠTAJU! Evo zašto su konobari u Srpskoj u ozbiljnom problemu!

Prislonite karticu ili telefon i platite uslugu, bez “kopanja” po novčaniku i brige imate li keša ili ne. Ovakav način plaćanja odavno je zaživio i u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj, ali ono što je gostu praktičnije, brže i jednostavnije, za konobara može da znači manje para u džepu.

Uobičajeno ostavljanje napojnice nakon kafe, ručka ili večere, kao neka vrsta “moralne obaveze”, i dalje postoji, kažu za BL portal neki od banjalučkih konobara, ali je caka u tome što kod kartičnog plaćanja, strogo zakonski gledano, nemate opciju da ostavite i bakšiš, a način na koji to u praksi može da se uradi prilično je komplikovan.

Prema riječima Gorana Kurtinovića, člana Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske „Horeca“, u pojedinim lokalima još uvijek se toleriše način rada u kojem se plaćanje karticom evidentira kao gotovinsko. Na taj način, kako objašnjava, slip od kartičnog plaćanja u kojem ćete uz račun ostaviti i napojnicu, tretira se kao gotovina, pa se sav promet „sabira“ kao keš. „Kada se radi na taj način, prilikom presjeka stanja ne vidi se posebno kartično plaćanje, već se sve vodi kao gotovina, a ti slipovi praktično služe kao novac. Poreska uprava za sada ne pravi veće probleme oko toga. Zakonski to nije u potpunosti ispravno, jer bi kartično plaćanje trebalo da se evidentira kao kartica, ali se u praksi još uvijek toleriše i ne sankcioniše kao ozbiljniji prekršaj“, kaže Kurtinović za BL portal.

Zbog tog “tolerisanja” i očigledno ne baš jasnih i u praksi primjenjivih pravila o bakšišu sa kartice, pojedini ugostitelji tvrde da takav sistem uopšte ne postoji i da zbog toga ostaju bez napojnice, a samim tim i dijela zarade.

“Dešava se da se maksimalno potrudimo oko gosta, da bude zadovoljan uslugom, a na kraju plati karticom i kaže da nema keša za bakšiš. Vidi se da mu je neprijatno, a neprijatno je i nama”, kaže jedan banjalučki konobar koji ne želi da se predstavi. Problem posebno dolazi do izražaja tokom ljetne sezone, kada u grad stiže veći broj turista. Stranci su navikli da napojnicu ostavljaju direktno preko POS terminala, pa ih često iznenadi kada saznaju da takva mogućnost u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj uglavnom ne postoji, objašnjavaju konobari.

Da problem nije u ugostiteljima, tvrdi i vlasnik jednog od najposjećenijih banjalučkih lokala.

“To je sve na Poreskoj upravi i zakonskim rješenjima. Trenutno je situacija da novac koji primimo preko kartice mora da se poklopi sa prodatim artiklima. Ako se ostavi više novca nego što iznosi račun, poreska kontrola to može posmatrati kao nepravilnost i imaju pravo da nas zatvore”, kaže on za BL portal, takođe insistirajući da ostane anoniman.

Prema njegovim riječima, rješenje postoji i već odavno se primjenjuje u brojnim evropskim zemljama. “To nije izmišljanje tople vode. Sistem već postoji širom Evrope. Gost na terminalu odabere želi li ostaviti napojnicu, ona se evidentira posebno i na nju se obračunavaju propisane obaveze. Potrebno je samo preuzeti model koji već funkcioniše”, objašnjava sagovornik BL portala.

U zemljama zapadne Evrope, ali i u nama najbližoj, Hrvatskoj, sve češća je praksa da POS terminal nakon unosa računa ponudi gostu opciju za ostavljanje napojnice, bilo u određenom procentu ili unosom željenog iznosa.

Struka kaže da takav sistem omogućava transparentno evidentiranje napojnica, jednostavniju kontrolu i sigurnost za poslodavce, ali i dodatnu zaradu za radnike koji pružaju uslugu.

Šta nedostaje u našem fiskalnom sistemu i šta bi se moglo ili trebalo promijeniti kako bi problem s bakšišom bio riješen, BL portal je pitao u Poreskoj upravi RS, odakle su nas uputili na nadležne resore – Ministarstvo finansija i Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, čije odgovore još čekamo.
BL-PORTAL

Nastavi čitati

Aktuelno