Connect with us

Društvo

PRIČA KOJA INSPIRIŠE! Modričani u misiji izgradnje bunara pitke vode u srcu Afrike!

Ispit humanosti građani Republike Srpske položili su bezbroj puta do sada darujući svoje malo najugroženijim, ali pravoslavni vjernici iz Modriče, ujedinivši snagu, ljubav i odlučnost, pomjerili su granice dobročinstva i izgradili most prijateljstva između afričkog i evropskog kontinenta, neprekidnu nit koja podržava najvredniji dar čovjeka- život.

Priča počinje sredinom prošle godine kada je sveštenik Crkvene opštine Koprivna u Modriči, prota Jadranko Stojanović u medijima vidio kako je humanitarka Tamara Misirlić iz Srbije finansirala gradnju nekoliko bunara u Ugandi.

Slike ozarenih mališana koji su dobili pitku voda podstakle su ga da se javi mladoj Tamari i sazna sve pojedinosti o kopanju bunara u Africi.

– Crkvena opština Koprivna je veoma aktivna kada je riječ o humanitarnom radu na području cijele Modriče i okolnih opština. Realizovali smo niz akcija zbrinjavanja naših ljudi, ali dugo smo težili ka tome da uradimo nešto više i to za one koji nam ne mogu ničim vratiti, koji će pamtiti šta smo učinili. Kada sam čuo za Tamarin rad u Africi, kontaktirao sam sa njom i zamolio je da mi ispriča kako je sve realizovala. Uputila me na volontera, mladoga momka Hašima Tota koji živi u istočnoj Ugandi. Nisam ni razmišljao da li su ljudi dolje pravoslavci, muslimani ili pripadnici bilo koje vjerske zajednice, to je bilo nebitno. Važno je bilo samo da je sigurno i da će pomoć stići u prave ruke. Hašim mi je rekao da je voda za piće tamo gorući problem i odlučio sam se za akciju – priča Stojanović za “Glas”.

Nakon što je dobila blagoslov njegovog visokopreosveštenstva, mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija Crkvena opština Koprivna pokrenula je humanitarna akciju prikupljanja novca za izgradnju bunara pitke vode za siromašnu djecu Ugande.

Akcija je započela u prvim danima vaskršnjeg posta, da bi, uz post i molitvu, i dobrim djelima, dodatno ojačali svoju vjeru i pripremili se za najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Gospodnje.

– Vjera bez djela nije ništa. Ako želimo da pokažemo svoju vjeru, treba to da uradimo na djelu. Jedno od najvećih djela je pomoći bližnjem svom koji nije u mogućnosti da sebi pomogne – savjetuje Stojanović.

On je istakao da su se vjernici iz njegove i okolnih parohije rado odazvali ovoj humanitarnoj akciji, da su ga zvali ljudi velikog srca iz Banjaluke, Pala pa čak i Beograda nudeći pomoć. Zahvaljujući dobročinstvu svih tih ljudi za sada su izgrađena dva bunara u Ugandi, a uskoro će “nići” i treći.

– Krajem marta je podignut prvi bunar. Nazvan je po prvom srpskom arhiepiskopu i prosvjetitelju Svetom Savi, jer su oni tražili da svaki bunar nazovu po našim svetiteljima, što nas je posebno obradovalo. Bunar je blagoslovio sveštenik Michael Mushikoma, a iskopan je u porti hrama Svetog Spiridona u blizini Busembatija, gdje se nalazi i srednja škola Ugandske pravoslavne crkve, koju pohađa više od 200 učenika. U međuvremenu urađen je još jedan bunar pored crkve u gradu Namatumbu koji je nazvan po krsnoj slavi naše eparhije – Živonosni Istočnik. Oni su to preveli kao izvor života. Te su nam riječi ostale upečatljive, jer u suštini znače ako imaju vodu, imaju i život. Prije nekoliko dana poslao sam novac i za treći bunar – istakao je Stojanović i dodao da kopanje, betoniranje i pumpa za bunar koštaju 1.000 evra te da im novac šalje putem banaka, nakon čega dobije detaljan izvještaj o prijemu sredstava te foto i video-zapise o realizaciji zacrtanog projekta.

Donirali su sredstva i za kupovinu knjiga za đake, za hranu i obuću za djecu, više primjeraka Svetog pisma za hramove, kao i odežde za sveštenike.

– Pravoslavna zajednica je velika među siromašnima u Ugandi, imaju tri episkopa, to jest tri eparhije i 76 sveštenika, 100 hramova, od kojih je samo 40 zidanih, dok su ostalo privremeni objekti. Narod i djeca koja idu u obdanište i školu u blizini hramova se vezuju za crkvu, učestvuju u bogosluženjima. Zato smo i kupili Sveta pisma, svešteničke odežde, trudili smo se da im i liturgijski život približimo. Takođe, oni nemaju ni električnu energiju pa smo mislili da na nekoliko crkava postavimo solarne panele da bismo im obezbijedili struju bar za svjetlo – kazao je Stojanović.

Dodao je da je vjerujući narod u Srpskoj do sada sakupio oko 17.000 maraka te da svi dobročinitelji koje žele učestvovati u ovoj hvale vrijednoj akciji novac mogu uplatili na račun Crkvene opštine Koprivna pod svrhom “Bunar pitke vode za djecu Ugande”. Tekući račun u NLB banci je 5620110000050105 i devizni račun IBAN:BA395620118131388803.

– Smatram da je ova akcija lijepa stvar i da bi trebalo da preraste i povuče još mnoge da se pokrenu i pomognu ljudima koji žive tamo. Nepravedni smo prema tom narodu u Africi, cijela Evropa i svijet. Pored svog bogatstva koje ovdje imamo oni su žedni čaše vode i gladni kore hljeba. Naša djeca puste vodu da teče, dok na primjer peru ruke ili zube, ni ne razmišljaju o njenom značaju, jer se podrazumijeva da je imaju, a afrički mališani su željni tih kapljica koje život znače. Kad vidim njihovu sreću kako piju tu vodu, kako se raduju tom bunaru, znam da smo uradili pravu stvar. Pozivam sve koji žele da pokažu vjeru na djelu i na taj način obraduju našu braću i sestre u dalekoj Ugandi, da nam se pridruže u ovoj humanoj misiji – apelovao je Stojanović.

PUT U AFRIKU

Sveštenik Jadranko Stojanović planira u junu da putuje u Ugandu.

– Ako bi Gospod dao i mitropolit blagoslovio, planirao sam da odem u Afriku. U Namatumbu uz pomoć naših prijatelja iz Slovenije grade školu sa tri odjeljenja, a Crkvena opština Koprivna će urediti jedno odjeljenje tako da bi trebalo da odem dolje to da pogledam, kao i sve ostalo što je urađeno. Bez obzira na to što nama volonteri iz Afrike pošalju video-zapise i fotografije da su primili novac, dokaze o ulaganju, naši ljudi opet žele da se u to i lično uvjerimo – priča Stojanović.

POSJETA

Eparhija zvorničko-tuzlanska i ranije je pomagala Pravoslavnoj crkvi u Ugandi. Klirik Aleksandrijske patrijaršije u Ugandi đakon Emanuil boravio je u posjeti Srpskoj 2018, kada je u Bijeljini održao predavanje o radu Pravoslavne crkve u Ugandi i teškom životu ljudi u ovoj zemlji.

– On je tada rekao da se narod Ugande suočava sa brojnim problemima, od kojih su najveći nedostatak vode i nemaština. Tokom boravka đakona Emanuila u Srpskoj za pravoslavnu crkvu u Ugandi skupljeno je 14.023 KM. Pored pomoći u novcu Eparhija zvorničko-tuzlanska, sveštenici i vjerni narod su poklonili i jedan laptop te više odeždi, mantija i krstova – naveo je Jadranko Stojanović.
Glas Srpske

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva u nižim predjelima, posebno po kotlinama i uz riječne tokove, biće maglovit.

Vjetar će u Bosni puhati slabog intenziteta, uglavnom iz sjevernog smjera, dok će u Hercegovini dominirati jugo.

Najniža jutarnja temperatura zraka iznosiće većinom između 10 i 15 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i do 20°C.

Najviša dnevna temperatura kretala bi se između 24 i 30°C, a u južnim krajevima ponegdje i do 32°C.

Pred nama je još jedan topao septembarski dan, idealan za boravak na otvorenom, uz preporuku vozačima da u jutarnjim satima budu oprezni zbog moguće magle.

Nastavi čitati

Društvo

ALARM u dobojskoj bolnici! MEDICINARI MASOVNO ODLAZE, radnika sve manje!

Mjesecima pa i godinama se prepričavaju problemi u bolnici Sveti Apostol Luka, a da je stanje zaista alarmantno pokazuje i to da radnici poslijednjih mjeseci o tim problemima govore javno i pored svih pritisaka koje imaju. Iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara navode da je položaj medicinskih tehničara u bolnici veoma ugrožen.

Navode da trenutno u bolnici “Sveti apostol Luka” ima oko 210 tehničara, a oko 170 ljekara, i po standardu 1:4 fali oko 200 medicinskih tehničara.

“Mi non stop ukazujemo na taj problem međutim ništa se po tom pitanju ne rješava, radnici rade premoreni, neki se zovu sa bolovanja, sa godišnjih odmora, da dolaze da rade i naravno pod samim tim osjećaju se poniženo i napuštaju našu zdravstvenu ustanovu, odlaze u privatne ustanove, odlaze u Federaciju koja je veoma blizu za platu veću do 1000 maraka.

Zadnjih 2 mjesevca smo imali konkretan slučaj odlazak dva vrhunska anestetičara, znači u najboljim godinama koji su obučeni apsolutno za sve operacije,” navodi Goran Bačić, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Iz sindikata navode i da je u bolnici jedinstveni slučaj da su pedijatrija i urgentna psihijatrija na istom spratu.

“Skoro smo imali slučaj prije mejsec i po dana da je paciujent pokuša samoubistvo metalnim stalkom za infuzije, da razbije prozor da skoči, spriječen je u tome i onda je nastavio da na medicinsko osoblje da pokuša da povrijedi da ugrozi, bukvalno su se ljudi borili za život.

Ja samo postavljam pitanje šta da je on uspio da savlada medicinsko osoblje i da je došao do odjeljenja pedijatrije gdje su smještene djeca i majke, kakve bi to nesagledive posledice I katastrofalne bile,” kaže Bačić.

Medicinski tehničar navodi da je kažnjen što je išao hodnikom i pjevušio.

“Ja sam imao smiješnu stvar,bavim se znači muzikom i išao sam pjevušio kad se njima bilo plakalo očigledno ja sam tad potrefio loš dan onaj da sam kažnjen od strane poslodavca tri mjeseca sa 20% skidanje plate, što je smijesno, kome god sam rekao kaže tuži ih, nađi advokata,brani se, međutim ja nisam htio, ja sam ovdje samo da pričam zaista o problemima koji su znači problemi bijelog mantila, odlazak radnika u zemlje EU, napuštanje radnih odnosa, sve manje medicinskog kadra u bolnici Apostol Luka,” navodi Dejan Kopić, medicinski tehničar u bolnici.

Novinar Ljubinko Đurić navodi da svi problemi bolnice u Doboju imaju političku pozadinu:

“Do nekih 2013 godine, nekad sam bio potparol, a za 6,5g, toga zaista nije bilo kao što je sad, međutim dolaskom istaknutog kadar SNSD-a Sanje Vulić to se odsta promijenilo i mislim da je baza opšta bolnica sa tolikim brojem zaposlenih, a to je gotovo 900, zaista jedna velika baza kada je u pitanju glasačko tijelo, tako da i među tome treba tražiti nekakve razloge ili čak nekakvu pozadinu.”

Radnici bolnice kažu da je zgrada veoma savremena, lijepa i funkcionalna ali da zidovi i aparati ne liječe ljude već medicinsko osoblje i da ljekari i tehničari savjesno i vrhunski odgovorno obavljaju svoj posao, a da je rukovodeći kadar kriv za sve lošije upravljanje bolnicom i da za to treba da snosi odgovornost.

Direktor bolnice na naše telefonske pozive, na sms, kao ni na službeni mail koji smo poslali nije odgovarao.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SUPERĆELIJSKE OLUJE HARAJU Evropom! Sve jači udari tek dolaze

Nova istraživanja otkrivaju kako klimatske promjene pojačavaju superćelijske oluje u Evropi. Studija objavljena u časopisu Science Advances upozorava da će Alpi, dijelovi centralne i istočne Evrope bilježiti značajan porast aktivnosti oluja
Ako globalna temperatura poraste za 3°C u odnosu na predindustrijski nivo, učestalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi da se poveća i do 50%.

Šta je superćelijska oluja?
Za razliku od tipične grmljavine, superćelija ima duboku, rotirajuću kolonu vazduha – mezociklon. Upravo ta rotacija daje oluji snagu i dugotrajnost – dok obične grmljavine brzo nestaju, superćelije mogu trajati satima i pokrivati ogromna područja.

Nastaju kada se topli i vlažni vazduh blizu tla sudari sa hladnijim na visini, uz vetar koji mijenja pravac sa visinom. Ljeti donose snažne vjetrove, obilne padavine i krupan grad koji mogu pričiniti veliku štetu, piše Euronjuz.

Rastući rizik i ekonomske posljedice
Superćelijske oluje i drugi oblici jakih oluja izazvali su sve više štete posljednjih godina. U 2023. one su bile najskuplja prirodna katastrofa u svijetu, a gubici su iznosili gotovo 55 milijardi evra.

Primjeri su Francuska, gdje je u junu grad veličine 6 cm oštetio imovinu i vozila, i Italija, gdje su u avgustu oluje rušile drveće, uništavale usjeve i remetile željeznički saobraćaj.

Kako naučnci prate superćelijske oluje u Evropi?
Praćenje je dugo bilo teško zbog razlika u nacionalnim radarskim sistemima. Naučnici sa Univerziteta u Bernu i ETH Cirih razvili su model visoke rezolucije koji simulira razvoj oluja u mnogo preciznijim detaljima nego ranije.

Alpi kao “žarište” superćelijskih oluja
Modeliranje je pokazalo da Alpi već sada bilježe prosječno 38 superćelijskih oluja na sjevernoj strani planinskog lanca i 61 na južnoj. Uz porast temperature od 3°C, broj bi mogao da se poveća za 50%, posebno ugrožavajući Švajcarsku, Austriju, sjevernu Italiju i južnu Njemačku.

Pirinejsko poluostrvo i jugozapad Francuske, međutim, mogli bi da zabilježe pad učestalosti oluja. Generalno, za Evropu se predviđa porast od oko 11%.

Istraživači naglašavaju da Evropa mora da se pripremi za sve češće i intenzivnije oluje.

To podrazumijeva prilagođavanje infrastrukture, poljoprivrede, službi za hitne intervencije i osiguravajućih sistema. Razumijevanje uslova nastanka superćelijskih oluja ključno je za bolju spremnost.

(Euronews)

Nastavi čitati

Aktuelno