Trebinjcima je jutro počelo bučno. Na zvuk helikoptera su u zadnje vrijeme navikli ali nisu navikli da letjelica sleti skoro u sami centar grada. Još više su ostali u šoku kada su vidjeli da je to helikopter ЕUFOR-a.

“Jako neprijatno svaki put je neprijatno, ne znam što lete. Mi smo pod okupacijom samo je pitanje kada će staviti svog vladara”,

“Sramota, nije svejedno vjerujte”,
“Nemam pojma, isto kao neka rotacija, uopšte se nije vidio, sve gledam sa balkona ima li ga nema uopšte”, kažu Trebinjci za ATV.

Zašto je helikopter ЕUFOR-a nadlijetao i slijetao u Trebinje niko od gradskih čelnika ne zna. Iznenadio je i policiju.

“U vezi sa Vašim upitom obavještavamo Vas da Policijska uprava Trebinje nije imala najavu dolaska helikoptera ЕUFOR-a u Trebinje 23. jula 2024. godine”, kažu nam u tamošnjoj Policijskoj upravi.
Linker
Letjelica je bila prizemljena na obali Trebišnjice u neposrednoj blizini Arslanagića mosta i Dom penzionera.

Helikopter je bio prizemljen puna tri sata u neposrednoj blizini Trebišnjice. Zašto je tu bio niko ne zna.

Pisali smo mi i ЕUFOR-u. Odgovor je stigao iz LOT tima u Trebinju, uputili su nas na njihovu Kancelariju za odnose s javnošću, ali od tamo odgovora nije bilo.

Republika Srpska prošle godine otplatila je 983 miliona starog duga, sredstvima od zaduženja otplaćene su stare obaveze, a zaduživanja su iz godine u godinu sve manja i te činjenice demantuju ponovne laži američke Ambasade u BiH, poručili su iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Iz resornog ministarstva su demantovali novo oglašavanje američke Ambasade u BiH kojim se zadire u unutrašnja pitanja i lažnim navodima obmanjuju građani Republike Srpske pod navodnom brigom za stanje finansija, a dovodi se u pitanje i sloboda tržišta i pravni sistem, te samo postojanje Republike Srpske.

“Ponovo se spominje teza gdje je novac. Iz Ministarstva finansija ih pitamo: gdje su argumenti? Ko hoće može da vidi istinu, a svi podaci koji ih demantuju su u Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta koji je javan i dostupan na sajtu Ministarstva finansija i Narodne skupštine Republike Srpske”, naveli su iz resornog ministarstva.

Iz ovog ministarstva su napomenuli da se budžetom planiraju svi prihodi i svi rashodi, pa tako i dug.

“Javni dug Republike Srpske je na kraju prošle godine bio 34,6 odsto odsto BDP-a, a danas je taj dug 32,2 odsto BDP-a”, naveli su iz Ministarstva, prenosi Srna.

Ministarstvo finansija Republike Srpske odbacuje i laži o poslovanju sa firmama koje su na takozvanoj “crnoj listi” Ministarstva finansija SAD, jer se verbalnim pritiscima bez argumenata, na posredan način, onemogućava poslovanje u Republici Srpskoj i blokiraju veoma važni javni poslovi i sistemi na kojima su te firme angažovane.

“Te kompanije su angažovane na javnim tenderima u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i prošle su tendersku proceduru koja se zasniva na zakonu, a njihovo kršenje prouzrokuje sankcije”, napomenuli su iz Ministarstva.

U ovom slučaju, dodali su, nema kršenja procedura, zakona, ni prekršaja, što znači da se dovodi u pitanje pravni sistem i tržišna konkurencija, miješanjem u unutrašnja pitanja u Republici Srpskoj.

“Veoma važno je napomenuti da je čak i američki USAID na jednom od projekata za softver za dug za izvođača izabrao upravo kompaniju PROINTER, što govori o tome da je to respektabilna firma u oblasti kojom se bavi”, rekli su u Ministarstvu.

Nekvalitetna trećerazredna kineska roba mogla bi da preplavi tržište BiH nakon što je Srbija prije samo nekoliko dana ukinula carine na 90 odsto proizvoda iz ove zemlje i napravila meku tačku za protok najrazličitijih roba, poluproizvoda i sirovina porijeklom iz Kine na tržište Balkana, ali i Evropske unije.

Naime, 1. jula stupio je na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine, a carine na robu sa porijeklom iz obje zemlje biće u potpunosti eliminisane automatski ili postepeno na desetine hiljada proizvoda, uz mogućnost izuzimanja određenog broja koji se smatraju strateškim.

Prema najavama srpskih zvaničnika, ova zemlja moći će da uvozi sirovine iz Kine po “značajno nižim carinskim tarifama”. Sporazum o slobodnoj trgovini, koji su dvije strane potpisale 17. oktobra prošle godine na trećem Forumu za međunarodnu saradnju “Pojas i put” u Pekingu, obuhvata 10.412 proizvoda iz Srbije i 8.930 iz Kine. Inače, EU nema Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom.

Ovo je prvi takav sporazum koji je Kina sklopila sa nekom od zemalja centralne ili istočne Evrope i premda se očekuje da će to donijeti određene pogodnosti za domaće proizvođače u smislu izvoza, daleko su veće opasnosti da će tržište Balkana, pa tako i BiH, tek sada da preplavi nekvalitetna roba iz Kine, koju je i do sada bilo veoma teško kontrolisati, a čija je tehnička i zdravstvena ispravnost pod znakom pitanja.

Naši sagovornici tvrde da, iako za sada bh. vlasti ne pokazuju interesovanje da urade isto što i srpske i sklope identičan sporazum, to neće spasiti BiH i spriječiti prodor kineske robe na njeno tržište.

I uvozne dažbine biće niže
“Ugovor o slobodnoj trgovini između ove dvije zemlje podrazumijeva da se ukidaju carine za sve vrste proizvoda koji imaju porijeklo iz zemalja potpisnica. Kako stope carina iznose i do 15 odsto, to znači da će kineski proizvodi na bh. tržištu uskoro biti značajno jeftiniji, jer će ukupne uvozne dažbine prilikom uvoza tih proizvoda iz Kine u Srbiju biti značajno manje. Uvoz će se onda preliti i kod nas i na ostale balkanske zemlje, ali i u Evropsku uniju, Hrvatsku, Bugarsku, Rumuniju. Ukidanje carina na kinesku robu u Srbiji će posredno, ali snažno uticati na BiH, posebno ako dođe do prelijevanja jeftinijih kineskih proizvoda na tržište BiH što može, na kraju, ugroziti i domaće proizvođače”, objašnjava naš izvor.

Govoreći o načinima kako se kineska roba može naći u BiH, objašnjava da će po svoj prilici doći do uvoza poluproizvoda iz Kine, koji će se lako, uz doradu i pakovanja lako moći predstaviti kao roba iz Srbije.

Kad je u pitanju obračun uvoznih dažbina, carina ulazi u osnovicu za obračun uvoznog PDV-a, pa ukoliko se carina ukine, biće obračunat i manji uvozni PDV. Na ovakav način bi veliki broj kineskih proizvoda mogao biti još dostupniji građanima regiona.

“Srbija bi mogla u određenim poslovima i sama da učestvuje u daljem plasmanu tih roba i sirovina, kroz doradu nekih poluproizvoda iz Kine. Takvi poluproizvodi, koji se u određenom procentu dorade u Srbiji, kako to predviđa, na primjer CEFTA ili ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i EU, mogli bi da steknu status proizvoda s porijeklom iz Srbije i kao takvi mogli bi se izvoziti u zemlje regije i EU i opet biti oslobođeni carina”, kaže izvor eTrafike i ističe da je BiH već sada pod značajnim ekonomskim i političkim uticajem Kine, kroz investicije, zajmove i političku podršku, te da će slobodan protok robe, posebno one poznate po lošem kvalitetu, samo produbiti postojeće stanje.

Smatra da je ključno da BiH nastavi sa prilagođavanjem svog carinskog sistema i trgovinske politike u skladu sa procesom evropskih integracija, kako bi unaprijedila konkurentnost domaćih proizvoda i smanjila zavisnost od Kine.

Ekonomista Igor Gavran, komentariše ukidanje carina kao potez koji bi mogao biti koristan u smislu uvoza elektronike po nižim cijenama, te upozorava da bi država trebalo da, kroz svoje organe, zaštiti građane od navale nekvalitetnih proizvoda. Vrlo je mala vjerovatnoća, kaže naš sagovornik, da će BiH zaključivati taj sporazum jer je ona malo tržište i nema za Kineze značajne investicije, koje bi probudile njihov interes da posebno otvaraju bh. granice.

“Izvoz u Kinu iz Srbije odnosi se najviše na ono što rade kineske firme. Njima je trebalo da se to otvori, da bi izvozili rude i druge sirovine bez dažbina. Kod nas nema nikakve kineske proizvodnje i ulaganja, imamo samo izvođenje radova. Nemamo ni mi nekog interesa za ovim sporazumom jer ni naš izvoz tamo nije značajan”, kaže Gavran te dodaje kako nije isključeno da BiH sama ponudi takvu inicijativu, ali da je pitanje šta bi Kina uopšte odgovorila.

Najviše neispravne robe stiglo iz Kine
U Inspektoratu Republike Srpske su nam rekli da prilikom uvoza kontrolišu neprehrambene proizvode koji se svrstavaju u kategoriju predmeta opšte upotrebe, a to su dječije igračke, kozmetika i sredstva za održavanje higijene, posuđe, pribor za jelo i drugi materijali koji dolaze u kontakt sa hranom, te ostala sredstva koja dolaze u neposredan dodir sa kožom i sluzokožom. Ovo se, kažu, radi nasumičnim uzorkovanjem, ali i dodaju kako se ne kontroliše sve.

Prošle godine od 730 kontrolisanih, šest pošiljki nije bilo u skladu sa propisanim uslovima te im je zabranjen uvoz. Tokom 2022. godine uzeto je 650 uzoraka a za 11 pošiljki je zabranjen uvoz.

“Posmatrajući kroz protekle godine, kada je riječ o proizvodima iz Kine, može se reći da su nepravilnosti najčešće konstatovane kod dječjih igračaka zbog sadržaja ftalata iznad referentnih vrijednosti, lakog izvlačenje niti i kose, neprijatnog mirisa, lakog odvajanja sitnih dijelova i slično. Ostali proizvodi, kao što su kućanski aparati, odjeća, obuća, različita tehnička oprema i slično, ne podliježu obaveznoj kontroli prilikom uvoza”, rekli su nam u Inspektoratu RS i dodali da se na osnovu njihovih podataka o zemlji porijekla neispravnog proizvoda, može vidjeti da je značajan broj istih porijeklom iz Kine.

Agencija za nadzor tržišta BiH obavila je prošle godine 238 konotrola i od 197 različitih modela proizvoda utvrdila da čak 107 njih, što je 54,3 odsto, nije ispunjavalo propisane bezbjednosne zahtjeve. Kao rezultat navedenih aktivnosti, s tržišta je povučeno 8.828 komada proizvoda.

“Agencija je u 2023. godini pokrenula 19 naknadnih predmeta nadzora nad tržištem, a u 13 predmeta je utvrđena neispravnost i neusklađenost. Kao rezultat ovih aktivnosti, s tržišta su povučena 374 komada nesigurnih proizvoda”, navodi se u izvještaju agencije za prošlu godinu.

Analizom rezultata ustanovljeno je da najviše nesigurnih proizvoda s ozbiljnim rizikom za potrošače vodi porijeklo iz Kine. Od njih 50, porijeklo iz pomenute zemlje imala su čak 42 takva proizvoda. Najčešće se radilo o električnoj opremi, igračkama, sportskim i rekreativnim proizvodima, proizvodima za djecu, ličnoj zaštitnoj opremi, nakitu i tekstilnim proizvodima.

Oprez sa začinima
Snežana Šešlija, iz dobojskog udruženja “Topeer“, koje se bavi zaštitom potrošača, kaže da se carine i ne moraju ukidati zato što ogroman broj prodavnica u BiH ima svoje kanale kojim se doprema roba iz Kine. Priča da je njihovo istraživanje pokazalo da u velike gradove i njihove prodavnice stiže prva klasa robe iz Kine, ali da je u manjim mjestima uglavnom veoma lošeg kvaliteta.

Ipak, smatra da će ukidanje carina u Srbiji, i te kako da našteti privredi BiH, ali i potencijalno da ugrozi zdravlje građana.

“Onima koji kupuju u velikim tržim centrima u gradovima će biti dostupnija kvalitetna roba, ali sumnjam da će se to nama dogoditi, čak mislim da će biti još gori kvalitet. Nije to samo odjeća, tu su igračke i električna roba. To je opasno zato što Kinezi imaju malo drugačije propise o sigurnosti igračaka i tekstila, posebno boja koje koriste za njihovo farbanje, ftalata, kao i tehničke robe. Snižavanje carine pokreće niz negativnih posljedica. Daj bože da se sve završi na jeftinoj garderobi i sitnim aparatima, ali sumnjam. Sad se mora povesti računa o robi široke potrošnje koja bi mogla biti opasna. Takođe, uvozimo i mnogo hrane, dodataka i začina, što takođe može biti veoma problematično”, kaže Šešlija za eTrafiku.

Koliko uvozimo iz Kine?
Kina je u 2022. bila drugi najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije poslije Njemačke, a obim robne razmjene između Srbije i Kine iznosio je 6,15 milijardi dolara. Međutim, od toga je uvoz iz Kine bio 4,98 milijardi dolara, dok je izvoz iz Srbije bio 1,17 milijardi dolara i to najviše iz Željezare u Smederevu koja je sada u vlasništvu kineske HBIS Grupe i kompanije “Zinđin”, kineskog rudarskog giganta koji je prije šest godina postao većinski vlasnik Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor, jedinog proizvođača bakra.

Uvoz robe iz Kine u BiH u 2023. godini bio je ukupno 1,077 milijardi maraka, dok smo mi tamo izvezli nešto više od 36 miliona maraka. Godinu ranije, uvezli smo 900 miliona maraka vrijednosti robe, dok smo izvezli oko 38 miliona maraka robe.

Kada posmatramo strukturu spoljnotrgovinske razmjene, iz Kine najviše uvozimo mašine, aparate, vozila i druge uređaje, zatim, rude i metale, tekstil, krzno, plastiku, gumu, hemijske proizvode i drugo. Nova navala kineske robe, možda neće direktno uticati na konkurenciju bh. proizvoda na kineskom tržištu, jer BiH nema sličan sporazum. Međutim, može imati posredne efekte ako dođe do prelijevanja jeftinijih kineskih proizvoda na tržište BiH.

EU uvodi carine na jeftinu kinesku robu
Za to vrijeme EU razmatra uvođenje carina na jeftinu robu kupljenu na kineskim onlajn platformama kao što su Temu, Shein i Aliexpress, objavio je prije nekoliko dana Financial times pozivajući se na tri anonimna upućena izvora.

“Prema važećim propisima EU, paketi kupljeni putem interneta iz zemalja koje nisu članice EU ne podliježu carinama ako je njihova vrijednost ispod 150 evra, a Evropska komisija (EK) će kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje tog praga. Evropska komisija je istakla da je prošle godine iz inostranstva u EU stiglo dvije milijarde paketa vrijednosti ispod 150 evra i dodala da ovakav obim trgovine preko interneta testira granice i mogućnosti carine”, navodi ovaj list.

Takođe, dio EU želi da uvede carine i na kineske automobile, posebno Francuska, dok se Njemačka tome protivi. Glasanje o ovom pitanju trebalo bi da se dogodi u narednim sedmicama. Kina je na to odgovorila da bi i ona mogla da uvede carine na proizvode iz EU, poput svinjetine, konjaka i luksuznih automobila. EK navodi da su carine potrebne da bi se suprotstavili jeftinim kreditima, zemljištu, sirovinama i drugim kineskim subvencijama. eTrafica