Morski led koji okružuje Antarktik znatno je ispod bilo kojeg prethodno zabilježenog zimskog nivoa, pokazuju satelitski podaci, što je postalo zabrinjavajuće novo mjerilo za regiju koja se nedavno činila otpornom na globalno zagrijavanje.

“Ovo je gore od svega što smo vidjeli, gotovo je nevjerovatno”, kaže Walter Meier, koji prati morski led u američkom Nacionalnom podatkovnom centru za snijeg i led.

Nestabilan Antarktik mogao bi da ima dalekosežne posljedice, upozoravaju stručnjaci. Ogromno ledeno prostranstvo Antarktika reguliše temperaturu planete, budući da bijela površina reflektuje Sunčevu energiju nazad u atmosferu i takođe hladi vodu ispod i oko nje, piše BBC, prenosi Index.

Bez leda koji hladi planetu, Antarktik bi se mogao pretvoriti iz Zemljinog hladnjaka u radijator, ističu stručnjaci. Led koji pluta na površini Antarktičkog okeana sada ima manje od 17 miliona kvadratnih kilometara – što je 1,5 miliona kvadratnih kilometara manje od septembarskog prosjeka i znatno ispod prethodnih rekordno niskih nivoa zimi.

Dr Meier nije optimista da će se morski led oporaviti u značajnijoj mjeri. Naučnici još uvijek pokušavaju identifikovati sve faktore koji su doveli do ovogodišnjeg niskog nivoa leda u moru, ali proučavanje trendova na Antarktiku istorijski je bilo izazovno.

“Postoji rizik da se ledena ploča odlomi”

U godini kada je srušeno nekoliko globalnih toplotnih i temperaturnih rekorda u okeanima, neki naučnici insistiraju na tome da je nizak nivo leda mjera na koju treba obratiti pažnju. “Možemo vidjeti koliko je ranjiviji”, kaže dr Robbie Mallet sa Univerziteta u Manitobi, koji radi na antarktičkom poluostrvu.

Uz izolaciju, ekstremnu hladnoću i jake vjetrove, ovogodišnji tanak morski led dodatno je otežao posao njegovim saradnicima. “Postoji rizik da se ledena ploča odlomi i otpluta u more zajedno s nama”, kaže dr Mallet.

Morski led nastaje zimi (od marta do oktobra) prije nego što se uvelike otopi ljeti, a dio je međusobno povezanog sistema koji se takođe sastoji od santi leda, kopnenog leda i ogromnih ledenih ploča – plutajućih produžetaka kopnenog leda. Morski led djeluje kao zaštitni omotač za led koji prekriva kopno i sprečava zagrijavanje okeana.

Dr. Caroline Holmes iz British Antarctic Surveyja objašnjava da bi uticaji smanjivanja morskog leda mogli postati vidljivi kako dolazi ljeto, kada postoji potencijal za nezaustavljivo i nepovratno otapanje leda.

“Bila bi katastrofa za svijet probuditi antarktičkog diva”

Kako sve više morskog leda nestaje, razotkrivaju se tamna područja okeana, koja počinju apsorbovati sunčevu svjetlost umjesto da je reflektuju, što znači da toplotna energija djeluje na vodu i topi još više leda. Naučnici to nazivaju efektom ledenog albeda.

To bi moglo donijeti puno više toplote planeti i poremetiti uobičajenu ulogu Antarktika kao regulatora globalnih temperatura. “Bila bi apsolutna katastrofa za svijet probuditi antarktičkog diva”, kaže prof. Martin Siegert, glaciolog sa Univerziteta u Exeteru.

Postoje naznake da je ono što se već događa s ledenim pločama Antarktika u razmjerima najgoreg mogućeg scenarija, ističe prof. Anna Hogg, naučnica sa Univerziteta u Lidsu.

Od devedesetih godina gubitak kopnenog leda s Antarktika pridonio je 7,2 mm porastu nivoa mora. Čak i skromna povećanja nivoa mora mogu rezultirati opasno visokim olujnim talasima koji bi mogli uništiti obalske zajednice. Ako bi se značajne količine kopnenog leda počele topiti, posljedice bi bile katastrofalne za milione ljudi širom svijeta.

Antarktik ima vlastiti klimatski sistem

Kao samostalan kontinent okružen vodom, Antarktik ima vlastiti vremenski i klimatski sistem. Sve do 2016. zimski morski led na Antarktiku zapravo je rastao. Ali u martu 2022. ekstremni toplotni talas pogodio je istočni Antarktik, podigavši temperature na -10 stepeni Celzija kada je trebalo da budu oko -50.

“Kada sam počeo proučavati Antarktik prije 30 godina, nismo mislili da bi se tamo mogle dogoditi ekstremne vremenske prilike”, kaže profesor Siegert.

Led je ljeti premašio rekordne minimume u tri od prošlih sedam godina, uključujući februar 2023. Neki naučnici čak vjeruju da rekordni nizak led može značiti temeljnu promjenu na kontinentu – promjenu u uslovima koji su regiju dosad držali izolovanom. Udaljenost Antarktika i nedostatak istorijskih informacija znače da je mnogo toga još nepoznato.

“Ovo područje još uvijek je ‘Divlji zapad’ u naučnom smislu”, smatra dr Robbie Mallet. Naučnici znaju dokle se prostire morski led, ali ne i koliko je debeo. Rješavanje te zagonetke moglo bi radikalno promijeniti klimatske modele u regiji.

U naučnoj bazi Rothera, dr. Mallet koristi radarske instrumente za proučavanje debljine morskog leda za međunarodni istraživački projekt pod nazivom Defiant. On i drugi naučnici još uvijek pokušavaju otkriti uzroke nestajanja zimskog leda.

“Potencijalno alarmantan znak”

“Postoji šansa da se radi o stvarno čudnom izrazu prirodne varijabilnosti”, kaže Mallet, što znači da se mnogo prirodnih faktora moglo stvoriti i istovremeno uticati na regiju.

Ovogodišnji rekordno topli okeani vjerovatno su faktor koji tome pridonosi, sugerišu naučnici – topla voda se neće smrznuti. A možda je takođe došlo do promjena u okeanskim strujama i vjetrovima koji utiču na temperature na Antarktiku.

Vremenski fenomen El Ninjo, koji se trenutno razvija u Pacifiku, takođe bi mogao suptilno pridonijeti smanjenju morskog leda, iako je još uvijek slab. Dr. Mallet kaže da postoje veoma dobri razlozi za zabrinutost: “To je potencijalno alarmantan znak klimatskih promjena na Antarktici koje nije bilo zadnjih 40 godina. I tek se sada pojavljuje”.