Connect with us

Svijet

PRIMORAN DA DONESE NAJTEŽU ODLUKU U SVOM ŽIVOTU! Marokanac morao birati između života sina i roditelja

Prirodne katastrofe kao što je zemljotres jačine 6,8 po Rihterovoj skali, koji je nedavno pogodio Maroko, sa sobom donose nepredviđene i teške izazove za sve ljude koji se nađu u središtu katastrofe.

Tako je Tajeb Igenbaz morao da bira da li će iz ruševina nakon potresa, koji je do sada odnio više od 2.900 života, spasiti svog sina ili roditelje.

Donio je najtežu odluku svog života i spasio sina, a hiljade ljudi su i dalje zarobljene u ruševinama jer spasioci do mnogih udaljenih sela još ne mogu da stignu.

Igenbaz je stočar iz male zajednice na Atlas planinama i za BBC je ispričao kako ga proganja odluka koju je morao da donese.

On je bio sa suprugom, dvoje djece i roditeljima u petak naveče u njihovoj maloj kamenoj kući kada ju je potresao najveći zemljotres u zemlji u posljednjih 60 godina.

Još se djelimično vidi unutrašnjost građevine koja je nekad predstavljala njegov dom.

Pokazujući na ruševine, on kaže: “Tamo su bili”.

“Sve se dogodilo tako brzo. Kada se dogodio zemljotres, svi smo potrčali do vrata. Moj tata je spavao, a ja sam vikao na mamu da dođe, ali je ona ostala da ga čeka”, prisjeća se on.

Na drugoj strani je mogao da vidi samo ženu i kćerku.

Dok se vraćao u srušenu kuću, našao je i sina i roditelje zarobljene ispod ruševina. Mogao je da vidi ruku svog sina kako viri kroz ruševine. Znao je da mora da reaguje brzo i krenuo je prema sinu Adamu, očajnički kopajući po ruševinama da bi ga izvukao.

Kada se obratio roditeljima koji su bili zarobljeni ispod velike kamene ploče, kaže da je bilo kasno.

“Morao sam da biram između roditelja i sina. Nisam mogao da pomognem roditeljima jer im je zid pao preko polovine tijela. To je tako tužno. Vidio sam svoje roditelje kako umiru”, u suzama priča Igenbaz, koji pokazujući na skorjele mrlje na farmerkama objašnjava kako je to krv njegovih roditelja.

Sva njegova odjeća je bila u srušenoj kući, a od zemljotresa nije mogao da se presvuče.

Igenbaz i njegova porodica sada žive sa rođacima u improvizovanim šatorima u blizini njihove srušene kuće. On kaže da je sav novac bio u kući i da je većina njegovih koza stradala u potresu.

Marokanska državna televizija objavila je da je nađeno više od 2.900 žrtava, dok su 2.562 osobe povrijeđene, prenio je Reuters.

Spasioci su rekli da su tradicionalne kuće od cigli od blata u najvećem broju srušene u zemljotresu i da je zbog toga mala šansa da se pronađe još preživjelih, prenosi Reuters.

Related Topics:

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Svijet

KINA DRASTIČNO MIJENJA PRONATALITETNU POLITIKU! Uvode porez na kontracepciju

Kina će prvi put poslije trideset godina uvesti porez na dodatu vrijednost na kontraceptivne pilule i sredstva, uključujući kondome, objavio je Blumberg.

Riječ je o najnovijem nastojanju Pekinga da zaustavi pad nataliteta koji, kako navodi agencija, ozbiljno prijeti da uspori ekonomski rast zemlje. Prema revidiranom zakonu o PDV-u, potrošači će ubuduće plaćati porez od 13 odsto na kontraceptive koji su bili oslobođeni dažbina od 1993. godine.

Tada je Kina sprovodila strogu „politiku jednog djeteta“ i aktivno podsticala kontrolu rađanja, što je podrazumijevalo i poreske olakšice za sredstva za planiranje porodice.

Istovremeno, amandmani predviđaju nove podsticaje za buduće roditelje. Od poreza će biti izuzete jaslice i vrtići, kao i ustanove za njegu starijih osoba, usluge podrške osobama sa invaliditetom i aktivnosti povezane sa sklapanjem braka.

Promjene će stupiti na snagu u januaru 2026. godine. Stanovništvo Kine opada treću godinu zaredom. Tokom 2024. rođeno je 9,54 miliona djece, tek nešto više od polovine od 18,8 miliona novorođenih registrovanih prije skoro decenije.

Politika

Nastavi čitati

Aktuelno