Connect with us

Svijet

Princ Hari pred sudom u procesu koji je pokrenuo protiv Dejli Mirora

Britanski princ Hari pojavio se danas u sudnici i položio zakletvu u svojstvu svedoka u procesu koji je pokrenuo protiv grupe MGN, izdavača tabloida Dejli Miror, optužujući ga za hakovanje telefona i druge nezakonite operacije uhođenja.

Harija je na suđenju unakrsno ispitivao advokat grupe MGN Endru Grin u vezi sa više od 33 novinska članka čiji su detalji, kako navodi princ, pribavljeni nezakonito.

”Svaki od ovih članaka igrao je važnu, i destruktivnu ulogu u mom odrastanju”, rekao je on.

Dodao je da je u tim člancima označen kao “plejboj princ”, “debeli”, “neuspješni” i ”ponavljač”, i da je cilj novinara bio da unište njegove odnose sa devojkama, okrivljujući ih za njegov raskid sa Čelsi Dejvi, što je izazvalo smanjenje njegovog kruga prijatelja i dovelo do napada depresije i paranoje.

Grin je priznao da su u jednom slučaju korišćene nezakonito pribavljene informacije, i se lično izvinio Hariju u ime MGN-a

”To nikada nije trebalo da se dogodi i neće se ponoviti”, rekao je on.

Princ Hari, 38-godišnji sin britanskog kralja Čarlsa III je prvi član kraljevske porodice koji se u posljednjih 130 godina saslušava pred sudom.

Prije njega se, 1891. godine u svojstvu svjedoka pred sudom pojavio Harijev predak, vojvoda od Klarensa i Avondejla, budući kralj Edvard VII, koji je svjedočio na suđenju zbog kockarskog skandala.

Hari se odlučio da pokrene sudski proces i traži odgovornost britanske štampe jer smatra da mediji proganjaju njega i njegovu porodicu.

Izlažući prinčev slučaj pred sudom, Harijev advokat Dejvid Šerborn rekao je da su britanske novine od Harijevog djetinjstva koristile hakovanje i podmetanja da bi se dokopale informacija koje bi mogle da iskoriste za senzacionalističke naslovne strane.

Advokat Šerborn tvrdi da su priče o Hariju bile velika inspiracija za britansku tabloidnu štampu koja je sa oko 2.500 članaka pokrivala sve aspekte njegovog života tokom perioda od 1996. do 2011. godine – od povreda u školi, preko eksperimentisanja sa marihuanom i kokainom, do uspona i padova sa djevojkama.

“Tabloidima ništa nije bilo sveto ili izvan dozvoljene zone”, rekao je advokat princa Harija, prenosi Telegraf.

NEZAVISNE
Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno