Connect with us

Svijet

Princ Hari pred sudom u procesu koji je pokrenuo protiv Dejli Mirora

Britanski princ Hari pojavio se danas u sudnici i položio zakletvu u svojstvu svedoka u procesu koji je pokrenuo protiv grupe MGN, izdavača tabloida Dejli Miror, optužujući ga za hakovanje telefona i druge nezakonite operacije uhođenja.

Harija je na suđenju unakrsno ispitivao advokat grupe MGN Endru Grin u vezi sa više od 33 novinska članka čiji su detalji, kako navodi princ, pribavljeni nezakonito.

”Svaki od ovih članaka igrao je važnu, i destruktivnu ulogu u mom odrastanju”, rekao je on.

Dodao je da je u tim člancima označen kao “plejboj princ”, “debeli”, “neuspješni” i ”ponavljač”, i da je cilj novinara bio da unište njegove odnose sa devojkama, okrivljujući ih za njegov raskid sa Čelsi Dejvi, što je izazvalo smanjenje njegovog kruga prijatelja i dovelo do napada depresije i paranoje.

Grin je priznao da su u jednom slučaju korišćene nezakonito pribavljene informacije, i se lično izvinio Hariju u ime MGN-a

”To nikada nije trebalo da se dogodi i neće se ponoviti”, rekao je on.

Princ Hari, 38-godišnji sin britanskog kralja Čarlsa III je prvi član kraljevske porodice koji se u posljednjih 130 godina saslušava pred sudom.

Prije njega se, 1891. godine u svojstvu svjedoka pred sudom pojavio Harijev predak, vojvoda od Klarensa i Avondejla, budući kralj Edvard VII, koji je svjedočio na suđenju zbog kockarskog skandala.

Hari se odlučio da pokrene sudski proces i traži odgovornost britanske štampe jer smatra da mediji proganjaju njega i njegovu porodicu.

Izlažući prinčev slučaj pred sudom, Harijev advokat Dejvid Šerborn rekao je da su britanske novine od Harijevog djetinjstva koristile hakovanje i podmetanja da bi se dokopale informacija koje bi mogle da iskoriste za senzacionalističke naslovne strane.

Advokat Šerborn tvrdi da su priče o Hariju bile velika inspiracija za britansku tabloidnu štampu koja je sa oko 2.500 članaka pokrivala sve aspekte njegovog života tokom perioda od 1996. do 2011. godine – od povreda u školi, preko eksperimentisanja sa marihuanom i kokainom, do uspona i padova sa djevojkama.

“Tabloidima ništa nije bilo sveto ili izvan dozvoljene zone”, rekao je advokat princa Harija, prenosi Telegraf.

NEZAVISNE
Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno