Connect with us

Politika

PRITISAK VAŠINGTONA NA VLAST U BANJALUCI: Zašto se priča o sankcijama bankama u Republici Srpskoj?

Pojedinim bankama iz Republike Srpske indirektno je iz američke vlade zaprijećeno sankcijama zbog saradnje sa političarima i firmama iz RS koji su takođe pod sankcijama ove zemlje. Informacija koja je aktuelizovana proteklih dana nije nova.

Vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD Ana Moris rekla je prije dvije sedmice da bi se pod sankcijama ove sjevernoameričke države mogle naći i banke koje su otvorile račune političarima ili firmama koje su na takozvanoj crnoj listi SAD.

“Banke i druge finansijske institucije koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država izlažu se velikom riziku da se i same nađu u istoj situaciji”, rekla je tada za Moris za portal Capital.

Dodik: Mogu spriječiti korespodenciju sa inostranstvom

Milorad Dodik, predsjednik RS odmah je upitan za ovo i odgovorio je tako što optužio Ambasadu SAD u Sarajevu i ambasadora Majkla Marfija da stoje iza prijetnji bankama te da postoji prijetnja da Vlada SAD bankama iz RS spriječi korespodenciju sa inostranstvom.

“To jeste problem, ali da toga ne bi bilo, povući ću račune iz banaka u kojima primam platu, a to ću predložiti i drugima”, rekao je Dodik i izazvao niz reakcija i tumačenja o tome na koji način će predsjednik RS primati platu ako ne bude imao račun u banci.

Svoj račun u “spornoj” banci ugasio je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

RS pod “žešćim sankcijama”: Pokušaj sprečavanja vraćanja duga bečkoj berzi

Predstavnici institucija Republike Srpske tokom prošle godine su manje više otvoreno priznali da je RS pod finansijskim sankcijama i to pod “žešćim” kako je rekla ministrica finansija Zora Vidović.

Vidović kao i premijer Radovan Višković nekoliko puta su pričali o problemima koje je RS imala prilikom otplate 336 miliona maraka obaveza na ime obveznica koje je Srpska emitovala prije pet godina na Bečkoj berzi. Problemi nisu nastali zbog nemogućnosti otplate, već zbog šikaniranja “sa strane”. Pretpostavlja se i od koga.

“Mi smo sredstva za Bečke obveznice isplatili pet dana ranije u bečku banku. Dobili smo, u jedan četvrtak, swift da su sredstva primljena, a u ponedjeljak smo iz iste banke obaviješteni da su sredstva vratili jer, zaboga, otkud sad da su došla sredstva sa ‘Nove banke’, a ne ‘Unicredit’. Mi smo imali novac na našem računu toj banci, i poslali smo ih u Beč. Skenirali smo im licence i potencijal ‘Nove banke’ koja je u to vrijeme imala najviše sredstava i najjača je banka u Republici Srpskoj po obimu poslovanja. Kada su to sve dobili, nisu mogli ništa da kažu nego su naveče javili – ’ok, mogu sredstva da ostanu’. Samo hoću da vam kažem sa kakvim licemjernim stavovima se susrećemo i šta sve moramo preživljavati da bismo normalno i u skladu sa svim zakonskim propisima, izvršili svoje obaveze”, rekla je Vidović.

Većinski vlasnik “Nove banke” ali i “Atos banke” je Mladen Milanović, poznati biznismen iz Republike Srpske koji je poslovanje proširio u Sloveniji.

Opozicioni političari poput Nebojše Vukanovića, ali i mediji špekulišu da Milanović odnosno njegove banke kupuju obveznice Republike Srpske na Banjalučkoj berzi u povremenim emisijama Vlade RS koja na taj način pribavlja novac u planiranim zaduženjima.

Američki službenici pritisak vršne upravo na te dvije banke budući da banke koje su većinski u stranom vlasništvu još od ranije ne izlaze u susret Vladi Republike Srpske, što je potvrdila i Vidović.

“Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek, i imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi”,izjavila je Vidović, ranije prošle godine.

Mondo

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora

Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.

Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.

„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.

Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:

„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.

On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.

„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.

„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“

Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.

„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.

Poziv za nove izborne tehnologije

On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.

„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.

„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“

Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.

„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.

Nastavi čitati

Politika

U najavi POVEĆANJE PLATE prosvjetnim radnicima! Evo i koliko

Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.

“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.

Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović

“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.

Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.

Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno