Connect with us

Svijet

Pročitajte šta piše u pismu Ane Volš o svom mužu

Beograđanka Ana Volš, kojoj se 1. januara gubi svaki trag, u junu prošle godine poslala je pismo sudu, kada je njenom suprugu trebalo da se izrekne presuda zbog prevare povezane sa prodajom slika.

Tokom suđenja prošlog juna, Ana Volš je poslala pismo sudiji u kom je željela da pruži podršku suprugu dok je bio u kućnom pritvoru.

Sadržaj pisma, koji su objavili američki mediji prenosimo u cijelosti:

– Tokom ovih osam mjeseci, naša porodica nije bila u mogućnosti da zajedno proživi mnoge bitne događaje. Naš najmlađi sin je tek napunio godinu dana, srednji sin je progovorio, a najstariji je sada krenuo u vrtić. Uskoro treba da krene u školu, a izgubio je i prvi zubić. Brajan mi je bio od velike pomoći kada je moja majka imala aneurizmu na mozgu u decebru 2021. godine. Ne samo da joj je spasao život, već je pružio udobnost cijeloj porodici tokom njene bolesti. Dok je pomagao svojoj svekrvi, Brajan je nastavio da se brine i o svojoj bolesnoj majci, a bio je svakog dana i uz naše sinove. Bilo da se radilo o šetnji za Svjetski dan mira u Dorčesteru, ili o nošenju hrane i ostalih potrepština, Brajan je sve vrijeme učio naše dječake koliko je bitno da pomažu. Brajan je glavni kada je u pitanju briga o našoj djeci, dok ja dosta vremena provodim u Vašingtonu gde radim u jednoj firmi koja se bavi nekretninama. On je vaspitavao našu djecu i radio je sa njima kako bi otklonili sve loše navike. Svi se zajedno radujemo novom poglavlju u našim životima – napisala je Ana.

Američki mediji su u međuvremenu prenijeli i dijelove Aninog pisma koje je ona sudu poslala godinu dana ranije.

– Brajanu su roditelji rekli da nikada nije trebalo da se rodi, da nema nikakve šanse da uspe u životu. Zbog toga se dosta pogubio – napisala je Ana u pomenutom pismu.

Već je bio u pritvoru
Anin suprug Brajan uhapšen je u nedjelju uveče zbog obmanjivanja policije u vršenju istrage, međutim, ovo nije prvi put da je on imao probleme sa zakonom.

Sudski dokumenti pokazuju da se Brajan Volš 2021. godine izjasnio krivim za federalne optužbe za prevaru. Prema sudskim dokumentima, istražitelji veruju da je uzeo autentične slike od prijatelja i koristio njihove fotografije i njihovu dokumentaciju da pokuša da proda replike na platformi e-Bay.

Sve je počelo 2016. godine kada je kupac video dve slike Endija Vorhola na prodaju na e-Bay. Listing je, prema tužiocima, uključivao fotografije pečata za potvrdu autentičnosti. Kupac se dogovorio da te slike, dio serije “Sjenke”, kupi za 80.000 dolara. Međutim, nakon što je pomoćnik preuzeo slike, kupac je otkrio da nema markica za potvrdu autentičnosti i da je platno izgledalo novo. Ovo je na kraju dovelo do istrage FBI.

Brajan Volš je dobio pristup slikama tako što je prijatelju, koji je bio zakoniti vlasnik slika, rekao da može da pomogne da se prodaju po povoljnoj cijeni, navodi se u sudskim dokumentima. Međutim, taj prijatelj je rekao istražiteljima da nakon što je Brajan preuzeo umjetnine, nije mogao da ga kontaktira. Umjetnine su procijenjene na stotine hiljada dolara.

Brajan Volš uhapšen je u okviru istrage 2018. godine, a na kraju se izjasnio krivim po jednoj tački za prevaru, međudržavni prevoz za šemu prevare, posjedovanje krivotvorene robe i nezakonite novčane transakcije.

U sudskim dokumentima koji detaljno opisuju istragu, bilo je i pozivanja na Anu Knip, koja je identifikovana kao supruga Brajana Volša.

NBC10 Boston je kontaktirao advokata Brajana Volša prije njegovog hapšenja. Trejsi Majner je potvrdila da ga zastupa, ali je rekla da nema komentar.

Anin suprug Brajan Volš izveden je juče pred tužioca gde se izjasnio da nije kriv i povezan sa nestankom njegove supruge Ane Volš.

U porodičnoj kući u podrumu je nađen krvavi nož i na kamerama je viđen kako za keš kupuje sredstvo za čišćenje u vrijednosti od 450 dolara.

Inače, Brajan Volš se sumnjiči da je ometao istragu.

Podsjetimo, nestanak Ane Volš (39), majke troje djece, istovremeno su prijavili i njen muž i poslodavac u srijedu, tri dana nakon što je navodno poslednji put viđena.

Članovi porodice posljednji put su je vidjeli oko 4 sata ujutru 1. januara, kada je trebalo da ode na aerodrom “Logan” u Bostonu, odakle je hvatala let za Vašington, u kome radi u agenciji za nekretnine.

Ona, međutim, nije stigla do aerodroma, a lokalni šef policije je rekao da nemaju ni potvrdu da je ušla u vozilo kojim je trebalo da ide do aerodroma.

Kako su naveli u policiji, Ana Volš je veoma aktivna na društvenim mrežama, ali nije koristila svoj mobilni telefon od Nove godine.

Nezavisne

Related Topics:

Svijet

RUSIJA i UKRAJINA! Koliki je UDIO teritorije pod ruskom KONTROLOM?

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će i Kijev i Moskva morati da pristanu na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Tramp će se sutra sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u američkoj vazduhoplovoj bazi Elmendorf-Ričardson u gradu Enkoridžu.

Na ovom američko-ruskom samitu Tramp i Putin treba da raspravljaju o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.

Prema aktuelnim mapama bojišta, Rusija drži oko 114.500 kvadratnih kilometara, odnosno oko 19 odsto ukrajinske teritorije, uključujući Krim i veći dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontroliše nijedan međunarodno priznati dio teritorije Rusije.

Moskva tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, oblasti koje je poslije raspada SSSR-a priznavala kao dio Ukrajine, sada sastavni dio Ruske Federacije.

Kijev poručuje da nikada to neće priznati, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991. godine.

Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je anektirala. Površina poluostrva iznosi oko 27.000 kvadratnih kilometara.

Rusija tvrdi da je Krim njen zakoniti dio, dok Ukrajina insistira da je riječ o njenoj teritoriji. Mnogi ukrajinski zvaničnici neslužbeno priznaju da bi povratak Krima silom bio izuzetno težak.

Krim je postao dio Ruskog Carstva u 18. vijeku, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo potom. Od 1921. bio je dio Ruske SFSR, sve dok ga 1954. tadašnji lider KPSS Nikita Hruščov nije prenio Ukrajinskoj SSR.

Donbas
Rusija kontroliše oko 46.570 kvadratnih kilometara, odnosno 88 odsto regiona Donbasa – cijelu Lugansku oblast i oko tri četvrtine Donjecke oblasti.

Preostalih oko 6.600 kvadratnih kilometara je pod ukrajinskom kontrolom, ali ruske snage nastavljaju ofanzivu prema preostalim većim gradovima u Donjeckoj oblasti.

Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku proglasili su “narodne republike” 2014. godine, a Putin ih je priznao kao nezavisne države u februaru 2022, samo nekoliko dana prije početka rata.

Zaporožje i Herson
Ruske snage drže oko 74 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti – približno 41.176 kvadratnih kilometara. Ukrajina kontroliše oko 14.500 kvadratnih kilometara ovih regiona.

Putin je 2024. izjavio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih oblasti koje Rusija potražuje, a ne drži u potpunosti (oko 21.000 kvadratnih kilometara) i odrekla se namjere da pristupi NATO-u.

Prema izveštajima Reutersa, Putin je spreman da razgovara o prekidu vatre sa Trampom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i traži da Kijev napusti planove za članstvo u Alijansi.

Njegovi uslovi uključuju pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine, ograničenje njenog naoružanja, zaštitu ruskog govornog stanovništva i priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

Harkov, Sumi i Dnjepropetrovska oblast
Rusija drži i manje dijelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti.

U Harkovskoj i Sumskoj oblasti pod njenom je kontrolom oko 400 kvadratnih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima samo mali granični pojas. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti formira “bezbjednosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.

Pravni status i međunarodne reakcije
Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska i Donjecka Narodna Republika, te oblasti Zaporožje i Herson – sastavni subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih smatra okupiranim dijelom svoje teritorije, prenosi Nova.

Većina država ne priznaje ove oblasti kao dio Rusije, iako su Krim priznale Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. godine nezakonitom i potvrdila da poluostrvo pripada Ukrajini.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Svijet

EBRD ODOBRILA Ukrajini KREDIT od 500 MILIONA evra za HITNE NABAVKE gasa

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona evra ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.

EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine.

Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.

Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).

Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi evra, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona evra u grantovima koje je obezbijedila Norveška.

Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.

EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi evra. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP “Ako SAMIT sa PUTINOM bude USPJEŠAN, zovem ZELENSKOG i EVROPSKE LIDERE”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas za Foks njuz radio da misli da predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da “završi posao” na sutrašnjem samitu na Aljasci.

Upitan da li su njegove prijetnje sankcijama mogle da utiču na Putinovu odluku da pristane na sastanak, Tramp je rekao da “sve ima uticaja” i dodao da su sekundarne carine prema Indiji “u suštini sprečile njihovu kupovinu nafte iz Rusije”, prenosi “Gardijan”.

– Naravno, kada izgubite svog drugog najvećeg kupca, a vjerovatno ćete izgubiti i svog najvećeg kupca, mislim da to vjerovatno ima ulogu – istakao je Tramp.

Na pitanje da li je spreman da Rusiji ponudi “ekonomske podsticaje” da prekine rat u Ukrajini, on je odbio da odgovori, objašnjavajući da ne bi hteo da pokaže “svoje karte javno”.

On je više puta rekao da Rusija ima ogroman potencijal u nafti i gasu, što je veoma profitabilan posao.

Tramp je naglasio da ga, međutim, prvenstveno zanima trenutni mirovni sporazum i da bi, ako bude napretka na sastanku sa Putinom, odmah pozvao predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da dođe tamo gde će se oni sastati.

– Imamo ideju o tri različite lokacije… uključujući mogućnost, jer bi to bilo daleko najlakše, da ostanemo na Aljasci. Ako bude loš sastanak, neću nikoga da zovem. Idem kući. Ali, ako bude dobar sastanak, pozvaću predsjednika Zelenskog i evropske lidere – rekao je Tramp.

Na pitanje da li misli da bi sastanak sa Putinom mogao da se završi neuspehom, Tramp je odgovorio da postoji 25 odsto šansi da se to dogodi.

– Postoji 25 odsto šansi da taj sastanak ne bude uspešan, a u tom slučaju ću se vratiti kući i učinićemo Ameriku ponovo velikom već za šest meseci – istakao je američki predsjednik.

Nagovestio je da bi, po tom scenariju, mogle da uslijede sakcije Rusiji.

Prema Trampovim riječima, glavni cilj sutrašnjeg samita je organizovanje još jednog sastanka – na kom bi učestvovao i Zelenski – kako bi se postigao sporazum, a to je uporedio sa “partijom šaha”.

Tramp je rekao da bi to uključilo razmenu teritorija i dogovor o granicama.

Na pitanje da li će održati zajedničku konferenciju za novinare sa Putinom, Tramp je kazao da će svakako održati konferenciju za novinare.

– Ne znam da li će biti zajednička. Čak nismo ni razgovarali o tome. Mislim da bi možda bilo lijepo da bude zajednička, a zatim odvojeno – rekao je predsjednik SAD i dodao da će održati konferenciju za novinare u svakom slučaju, čak i ako pregovori propadnu.

Samit predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina biće održan sutra u Enkoridžu na Aljasci u 11.30 po lokalnom vremenu.

Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno