Connect with us

Svijet

PROCJENA ANALITIČARA: Samo je pitanje kada će Tramp narediti napad

Većina analitičara procjenjuje da nije više pitanje da li nego kada će Donald Tramp, američki predsjednik, narediti američkoj vojsci da izvrši napade na Iran.

Spekulacije o novoj vojnoj akciji

Ono oko čega još ne postoji slaganje je koliki će biti obim tih napada, mada većina analitičara procjenjuje da će se raditi o napadima manjeg intenziteta jer vjeruju da si Tramp u izbornoj godini za američki kongres ne može dozvoliti duži konflikt, posebno imajući u vidu da je važan dio njegovih predizbornih obećanja bio da će prestati s međunarodnim intervencionizmom, da će pustiti zemlje da se same razvijaju bez američkog upliva i da će biti predsjednik mira.

CNN: Nedosljedna obrazloženja

S tim u vezi, CNN je napravio zanimljivu analizu u kojoj je postavio pitanje ako je Tramp prije samo nekoliko mjeseci tvrdio da su američki napadi uništili iranski nuklearni program, zašto sada Amerika ponovo treba da napadne tu zemlju.

Podsjetili su da je u martu obavještajna zajednica procjenila da Iran ne gradi nuklearno oružje, a da je, uprkos tome, Tramp u junu pokrenuo vazdušne udare na ciljeve povezane s iranskim nuklearnim programom.

“Tramp i njegov tim rijetko su nudili dosljedna obrazloženja za upotrebu vojne sile. Međutim, pred mogućom obimnom vojnom kampanjom protiv Irana izostanak koherentnog obrazloženja postaje sve uočljiviji”, naglašava CNN.

Nuklearna prijetnja kao glavni argument

Najbliže objašnjenju ili obrazloženju zašto bi Amerika trebala bombardovati Iran, pominjana je upravo nuklearna prijetnja, a Džej Di Vens, američki potpredsjednik, nedavno je rekao da je primarni interes Amerike da Iran ne dobije nuklearno oružje“, izjavio je potpredsjednik JD Vance za Fox News prošle sedmice. I sam Tramp je, takođe, nešto ranije, rekao da Iran ne može imati nuklearno oružje.

Stiv Vitkof, američki specijalni izaslanik za Bliski istok, čak je ustvrdio da je Iran samo sedam dana udaljen od materijala industrijskog nivoa za izradu bombe.

“Ako je Iran zaista toliko blizu materijalu za izradu nuklearne bombe, to bi značilo izuzetno brz oporavak — barem ako se uzmu u obzir Trampove tvrdnje. Jer prije samo osam mjeseci proglasio je da je iranski nuklearni program ‘zbrisan’”, podsjeća CNN.

Brze procjene i reakcija prema medijima

Analitičari smatraju da je ovako brza ocjena tek nakon što su napadi provedeni neuobičajena, jer se smatra da obezbjeđivanje obavještajnih podataka o stvarnim efektima takve operacije traje nešto duže. Međutim, ne samo da je Tramp iznio ovako brze tvrdnje, već je i Pit Hegset, šef Pentagona, ustvrdio da su iranske nuklearne ambicije “zbrisane”.

“Glagol ‘zbrisati’ podrazumijeva potpuno uništenje. U kontekstu nuklearnih kapaciteta, to je tvrdnja koja ne ostavlja prostor za brzu obnovu u roku od nekoliko mjeseci”, navodi CNN.

Inače, na pres konferenciji koju je Tramp organizovao tokom samita NATO-a u Hagu, kojem su na poziv Odjeljenja za odnose sa javnošću prisustvovale i Nezavisne, Tramp je napao američke novinare koji su postavili pitanje koje je obrazloženje da tako sigurno može tvrditi da je iranski nuklearni program uništen. Tramp je tom prilikom novinare žestoko kritikovao, nazvavši ih lažovima i tražeći da ućute.

Sada, kako se čini, Amerika je samo na korak od novog napada na Iran, a iranski nuklearni program se najviše ističe kao razlog.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno