Američka vojska ostaje spremna da izvrši udare na iransku teritoriju u obimu kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata, izjavio je šef Pentagona Piter Hegset.

– Ministarstvo odbrane SAD ostaje spremno da udari na nivou koji nije viđen od Drugog svjetskog rata – napisao je Hegset na društvenoj mreži „Iks“.

Ranije je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će SAD i Iran danas početi pregovore o mirovnom sporazumu.

Tramp je, takođe, na platformi „Trut soušl“ naveo da je pristao da otkaže planirani veliki udar na Iran kako bi obezbijedio postizanje sporazuma sa Teheranom.

Prema njegovim riječima, Iran i nekoliko zemalja Bliskog istoka zatražili su od Vašingtona da se uzdrži od izvođenja napada jer su strane već definisale okvir budućeg sporazuma.

Tramp je dodao da bi sporazum trebalo da uključi hitno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i otklanjanje iranske nuklearne prijetnje.

Jedna zanatska pivara iz američke savezne države Viskonsin ostala je bez državne dozvole za prodaju alkohola nakon snažne reakcije javnosti i istrage koju su pokrenule vlasti zbog kontroverzne političke objave na društvenim mrežama.

Zvaničnici države Viskonsin saopštili su da će uskoro ukinuti dozvolu za alkohol pivari Minocqua Brewing Company, nakon što je ta kompanija objavila promotivnu poruku u kojoj je obećala gostima besplatno pivo na dan kada predsjednik Donald Tramp premine.

Objava koja je izazvala buru reakcija glasila je: “Besplatno pivo, cijeli dan, na dan kada on umre. Pokažite nam ovu objavu kada se to dogodi za nekoliko mjeseci i ispunićemo obećanje.”

Poruka je ubrzo postala viralna, izazvavši hiljade bijesnih komentara, pozive na bojkot i veliki broj zvaničnih pritužbi koje su građani poslali regulatornim tijelima i lokalnim vlastima.

Nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je i druga kontroverzna objava, nakon pokušaja atentata tokom događaja povezanog sa večerom dopisnika Bijele kuće, piše Unilad. U toj poruci je pisalo: “Pa, skoro smo imali #DanBesplatnogPiva. Ili brat ili sestra iz Pokreta otpora moraju da poprave nišan, ili je on ponovo lažirao još jedan pokušaj atentata kako bi dobio pozitivan medijski ciklus. Nikada nećemo znati.” Zašto je dozvola ukinuta

Nakon ubrzanog administrativnog postupka, državni regulatori su zaključili da je promocija prekršila više pravila koja se odnose na poslovanje vlasnika dozvola za prodaju alkohola, posebno ona koja uređuju prihvatljivo oglašavanje i standarde javne bezbjednosti.

Prema zakonima države Viskonsin, objekti koji imaju dozvole za prodaju alkohola podliježu strogim pravilima kada je riječ o reklamiranju, promotivnim kampanjama i ponašanju vlasnika dozvole u javnosti.

Državni zvaničnici naveli su da vlasnici alkoholnih licenci ne smiju da provode marketinške kampanje koje podstiču nasilje, pozivaju na nezakonite radnje ili narušavaju javni red.

Ministarstvo prihoda Viskonsina, koje nadzire sektor alkoholnih pića, saopštilo je: “Odjeljenje za alkoholna pića posvećeno je pravičnoj i dosljednoj primjeni propisa o alkoholnim pićima u Viskonsinu. Odjeljenje je dužno da primjenjuje državne zakone, uključujući obavezu da vlasnici dozvola i licenci poštuju sve važeće propise. Kada se zakoni ne poštuju, odjeljenje preduzima odgovarajuće mjere.”

Pored ukidanja glavne dozvole za prodaju alkohola, regulatorne vlasti su izrekle novčanu kaznu i naredile trenutni prekid proizvodnje i prodaje alkohola u objektu, prenosi B92.

Sloboda govora protiv državne regulacije

Vlasnik pivare, politički aktivista Kirk Bangstad, odbacio je odluku vlasti i tvrdi da je sporna objava predstavljala političku satiru koja je zaštićena Prvim amandmanom američkog Ustava, koji garantuje slobodu govora.

Bangstad je u objavi na platformi Substack napisao: “Kao što možete da zamislite, neću ovo prihvatiti bez borbe. Borićemo se protiv države Viskonsin svim sredstvima, a oni će ponovo morati da me izbace iz mojih pivnica prije nego što prestanem da prodajem pivo žednim progresivcima koji dolaze kod nas.”

On je takođe tvrdio da je pivara postala meta zbog njegovih progresivnih političkih stavova, dok smatra da bi slične poruke sa suprotne političke strane bile drugačije tretirane.

Advokati pivare naveli su da je objava možda bila uvredljiva za dio javnosti, ali da nije direktno pozivala na nasilje niti je prekršila krivične zakone.

Širi kontekst i pravna borba

S obzirom na to da je posljednjih godina bilo više pokušaja atentata na predsjednika Trampa, aktuelne vlasti zauzele su stroži stav prema svemu što bi moglo da se protumači kao podsticanje nasilja.

Pravni stručnjaci ističu da državne administrativne institucije imaju široka ovlaštenja kada odlučuju o poslovnim dozvolama, posebno u industrijama poput prodaje alkohola, koje su tradicionalno pod snažnom regulacijom.

Sudovi su u brojnim slučajevima potvrđivali da državne komisije za alkohol imaju široku slobodu u sprovođenju pravila ponašanja za firme koje posluju na osnovu državnih licenci.

Nakon ukidanja dozvole za alkohol, pivara više nema pravo da legalno proizvodi, služi ili prodaje pivo dok traje žalbeni postupak.

Ishod pravne borbe mogao bi da odluči budućnost ovog poslovanja.

Više od 100 rumunskih vojnika učestvuje u kontrolisanim detonacijama stene kako bi preusmjerili vodu Dunava ka nuklearnoj elektrani Černavoda i sprečili gašenje drugog reaktora.

Ministarstvo odbrane objavilo je snimak probne eksplozije u nedjelju popodne, navodeći da je u operaciji učestvovalo više od 100 vojnika. Kasnije je kontraadmiral Marsel Nekulae, zamjenik načelnika štaba rumunske mornarice, objavio da će uklanjanje stene Paržoaja biti nastavljeno u ponedjeljak i da se nadaju da će operacija biti završena u utorak.

Stena Paržoaja na desnoj obali Dunava je granitna formacija, zapravo izbočina zemlje, koja utiče na količinu vode koja ulazi u dva kraka rijeke. Njena eksplozija dijeli javno mnjenje, na primjer, postojala je zabrinutost da intervencija u vanrednim situacijama uopšte ne uzima u obzir stavove mještana.

Novinar Valentin Koman skrenuo je pažnju na činjenicu da vlasti do sada nisu riješile ozbiljne infrastrukturne nedostatke, kao što je činjenica da selo Paržoaja nema vodu za piće, pa su mještani prepušteni na milost i nemilost protoka vode iz bunara i izvora. Koman je takođe izrazio zabrinutost da li će lokalna crkva, koja je dio kulturne baštine Dobrudže, biti pogođena eksplozijom.

Ministarstvo odbrane je u petak saopštilo da je rumunska mornarica počela sa istraživanjem Dunava u pogođenom području kako bi se pripremila za preusmjeravanje vodenog toka. Sljedeća faza intervencije je djelimično zatvaranje kraka Bala, o čemu je takođe bilo riječi u petak. Pro TV je u subotu uveče izvijestio da će četiri barže, dugačke približno 70 metara i visoke 3 metra, biti napunjene kamenom i potopljene kako bi se stvorio podvodni prag koji će smanjiti količinu vode koja ulazi u krak Bala i preusmjeriti vodeni tok ka Starom Dunavu.

Pored toga, Direkcija za donji Dunav radi na produbljivanju korita Starog Dunava za jedan metar, a čisti se i kanal koji vodi do bazena za hlađenje reaktora Černavoda. Vlada je iz rezervnog fonda izdvojila 7 miliona leja za radove. Romeo Soare, predstavnik Direkcije za donji Dunav, rekao je za ProTV da će se efekti radova oko nuklearne elektrane osjetiti najranije sredinom sljedeće nedjelje.

Nivo Dunava opada za 2-3 centimetara dnevno

Sorin Rindašu, zamjenik generalnog direktora Rumunske direkcije za upravljanje vodama, upozorio je u subotu, prema pisanju Agerpresa, da će reaktor 2 nuklearne elektrane, koji je još uvijek u funkciji, trajati oko četiri do pet dana pod trenutnim uslovima, jer nivo vode Dunava u oblasti Černavode opada za oko 2-3 centimetra dnevno. Prema riječima Rindašua, potrebne su vanredne mjere kako bi se zaustavio pad nivoa vode.

Stručnjak je takođe rekao da, iako pada kiša na gornjem Dunavu u Austriji, a padavine su povećale vodostaj pritoka rijeke, a samim tim i Dunava, biće potrebno sedam dana da ova poplava stigne do granice, a još pet dana da stigne do Černavode.

Reaktor 1 nuklearne elektrane Černavaca je isključen iz nacionalnog energetskog sistema u utorak ujutru, a u četvrtak je prvo objavljeno da će biti isključen i reaktor 2, ali je potom odlučeno da se nastavi sa radom. Nuklearna elektrana Černavaca pokriva skoro 20 procenata potrošnje električne energije Rumunije. Instalirani kapacitet bloka 1 je 706,5 MW, a bloka 2 704,8 MW, tako da bi istovremeni kvar dva bloka mogao da znači gubitak proizvodnog kapaciteta od više od 1.400 MW za nacionalnu mrežu.

Proglašena energetska kriza

Vršilac dužnosti premijera Ilie Bolojan objavio je nakon vanredne sjednice kabineta u petak uveče da je u Rumuniji proglašena nacionalna energetska kriza za avgust zbog pada proizvodnje električne energije. Vlada je pozvala sve rumunske elektrane da rade maksimalnim kapacitetom, dok Nacionalna regulatorna agencija za energetiku (ANRE) i Transelektrika hitno priključuju na mrežu solarne elektrane, vjetroelektrane i kapacitete za skladištenje koji su već završeni, ali još uvijek čekaju dozvole.

Pored hitnih mjera, rekao je Bolojan, biće obustavljen i projekat usmjeren na ekološku sanaciju područja ogranka Bala, što bi takođe bilo važno zbog planiranih reaktora 3 i 4 nuklearne elektrane Černovci. Investicija od 150 miliona evra je jednom došla do faze objavljivanja postupka javne nabavke, ali je na kraju otkazana.

Bolojan je u petak pozvao stanovništvo i javne institucije da dobrovoljno smanje potrošnju, posebno u večernjim satima. Rekao je da su najveći industrijski potrošači u Rumuniji već upozoreni na situaciju i da će u ponedjeljak biti konsultovani o planiranim ograničenjima proizvodnje. Kao odgovor na poziv, Jaši je bio prvi veći rumunski grad koji je odlučio da ograniči javnu rasvjetu noću.