Hrvatska ulazi u novu fazu velikog naoružavanja. Nakon francuskih borbenih aviona „rafal“ (Rafale) i ugovorenih američkih sistema „hajmars“ (HIMARS), Hrvatska vojska dobiće i 18 južnokorejskih raketnih sistema K239 „čumu“ (Chunmoo), kojima će prvi put moći brzo i precizno djelovati po ciljevima na veoma velikim udaljenostima.

Ugovori o nabavci potpisani su danas, 10. septembra, u Zagrebu s južnokorejskom kompanijom „Hanva aerospejs“ (Hanwha Aerospace), a ukupna vrijednost projekta iznosi 544,1 milion evra s PDV-om, odnosno 435,2 miliona evra bez PDV-a.

Prema ranijoj odluci hrvatske Vlade, nabavka i isporuka sistema biće realizovane do 2029. godine.

Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić najavio je uoči potpisivanja da je riječ o 18 raketnih sistema dometa većeg od 300 kilometara, koji uključuju i balističke rakete.

„Sposobnosti kakve nikada nismo imali“
Koliki značaj Zagreb pridaje ovoj nabavci pokazuje i izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

„S ovakvim naoružanjem Hrvatska dobija sposobnosti kakve u ovom trenutku i nema niti ih je ikad imala“, rekao je Plenković na ceremoniji potpisivanja.

Prema njegovim riječima, „čumu“ će dopuniti američke sisteme „hajmars“ koje je Hrvatska već ugovorila, povećati domet i vatrenu moć Hrvatske vojske i omogućiti različite pravce snabdijevanja.

Anušić je otišao korak dalje, rekavši da će „čumu“, zajedno s „rafalima“, predstavljati „udarnu i najjaču snagu“ Hrvatske vojske.

Šta zapravo može „čumu“?
K239 „čumu“ je južnokorejski višecjevni raketni sistem postavljen na visokopokretnu platformu 8×8.

Jedna od njegovih najvećih prednosti je mogućnost korišćenja različitih vrsta raketa s istog lansera. Sistem može istovremeno nositi dvije različite vrste raketne municije, što omogućava djelovanje po različitim ciljevima bez promjene kompletnog sistema.

„Hanva aerospejs“ navodi da „čumu“ može koristiti navođene rakete kalibra 239 milimetara dometa do 80 kilometara, kao i taktičke balističke rakete CTM-290 (CTM-290), čiji domet doseže do 290 kilometara.

Hrvatska, međutim, za sisteme koje nabavlja govori o dometu većem od 300 kilometara. Ministar Anušić je 9. septembra naveo da se nabavljaju sistemi „dometa 300 plus kilometara, balističke rakete i sve što taj raketni sistem ima“.

Detalji o svim tipovima raketa i njihovim količinama koje će Hrvatska dobiti nisu javno objavljeni.

Uz „čumu“ stiže i „hajmars“
Posebno je zanimljivo što se Hrvatska nije odlučila između američkog „hajmarsa“ i južnokorejskog „čumua“ – već nabavlja oba sistema.

Zagreb je prethodno ugovorio američki „hajmars“, dok hrvatska Vlada navodi da će „čumu“ i „hajmars“ imati komplementarne uloge.

„Čumu“ će zamijeniti zastarjele višecjevne raketne sisteme „vulkan“ (Vulkan) i „grad“ BM-21 (GRAD BM-21), a Vlada Hrvatske navodi da će vojska prvi put dobiti mogućnost brzog i preciznog djelovanja po ciljevima na udaljenostima koje znatno premašuju domet klasične artiljerije.

Plenković je nabavku „čumua“ označio kao jednu od najvećih i najvažnijih investicija u modernizaciju Hrvatske vojske nakon „rafala“.

Posao vrijedan više od pola milijarde evra
Cijeli projekat vrijedan je 544,1 milion evra s PDV-om i trebalo bi da bude realizovan od 2026. do 2029. godine.

„Hanva aerospejs“ isporučiće lansere, raketnu municiju i prateću opremu, dok je poljski „VB elektroniks“ (WB Electronics) zadužen za komandno-upravljački sistem koji će sve komponente povezati u jednu operativnu cjelinu.

U posao će biti uključena i hrvatska kompanija „Končar“ (Končar), koja bi trebalo da ima ulogu u održavanju sistema nakon što budu uvedeni u Hrvatsku vojsku.

Anušić je kao prednosti južnokorejske ponude izdvojio cijenu, kvalitet i relativno kratke rokove isporuke.

Čumu sve prisutniji u Evropi
Hrvatska nije jedina evropska država koja se odlučila za ovaj južnokorejski sistem.

„Čumu“ su prethodno izabrale Poljska, Estonija i Norveška. „Hanva“ navodi da je, između ostalog, riječ o sistemu koji kombinuje veliku pokretljivost s mogućnošću brzog i preciznog raketnog djelovanja.

Poljska je posebno veliki korisnik ovog sistema, dok širenje „čumua“ na evropskom tržištu pokazuje da južnokorejska vojna industrija postaje sve ozbiljniji konkurent tradicionalnim američkim i evropskim proizvođačima.

Hrvatska posljednjih godina ubrzano modernizuje vojsku. Uz 12 francuskih „rafala“, nabavku „hajmarsa“ i sada „čumua“, Zagreb ulaže i u dodatno opremanje „rafala“, modernizaciju radarskih i komunikacionih sistema te druga sredstva.

Hrvatska Vlada pritom naglašava da cilj povećanja vojnih sposobnosti nije prijetnja drugim državama, već jačanje odvraćanja i sposobnosti zemlje u okviru NATO-a.zagreb, naoružavanje

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je izjava ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza kojom je pozvao na ukidanje Republike Srpske huškačka i da se na te provokacije mora reagovati mirno, staloženo i stabilno.

– Neki ljudi sebe svakako precenjuju, druge svakako potcenjuju – rekao je Vučić novimarima.

Vučić je dodao da se iz takvih emocija, koje su prisutne čak i u izbornoj kampanji, jasno vidi šta oni misle o Republici Srpskoj i Dejtonskom mirovnom sporazumu.

On je naglasio da je Republika Srpska dejtonska tvorevina, zasnovana na međunarodnim zakonu i ugovoru, i ako neko koristi neku priliku da to sruši, onda je jasno da je cilj cijele priče oko sahrane generala Ratka Mladića da im pruži dodatnu municiju da ostvare svoje političke ciljeve.

Vučić je rekao i da ne razumije poziv da neko suspenduje Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama Srbije i Srpske naglasivši da taj sporazum mogu suspendovati samo potpisnice međusobno.

– Ne znam kako to neko drugi da suspenduje kad je to između Srbije i Srpske! Valjda Srbija da suspenduje sa Srpskom, ili Srpska sa Srbijom, nisam baš razumeo ko bi to drugi mogao da donese odluku – naveo je Vučić.

Kfor je spreman da reaguje na sve moguće nepredviđene situacije na Kosovu i Metohiji, poručeno je iz te misije pred izricanje presude bivšim liderima OVK u Hagu.

“Kfor prati bezbjednosnu sutuciju širom Kosova i Metohije i u redovnom je kontaktu sa svim zajednicama, uključujući i srpsku, kao i sa bezbjednosnim organizacijama na toj teritoriji”, odgovorili su iz ove misije.

Na pitanje Tanjuga da li Kfor može da garantuje bezbjednost Srbima pred najavljen protest podrške Tačiju i ostalima i na dan izricanja presude, navedeno je da Kfor održava budno i fleksibilno prisustvo širom Kosova i Metohije. “Spremni smo da nastavimo u potpunosti i nepristrasno da sprovodimo naš mandat UN, zasnovan na Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244 iz 1999. godine, doprinoseći održavanju bezbjednog okruženja za sve ljude i slobodu kretanja, u tijesnoj koordinaciji sa policijom i Euleksom u njihovim ulogama”, navedeno je u odgovoru Kfora.

Izricanje presude vođama terorističke OVK Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju pred Specijalizovanim vijećima u Hagu zakazano je za srijedu, 16. septembra, dok će protest podrške biti održan u subotu, 12. septembra u Prištini.

Oni su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a tužilac je u završnoj riječi zatražio po 45 godina zatvora za svu četvoricu optuženih.