Ostrvo Hark je vitalno za iransku ekonomiju, a Trampova administracija ne želi uništenje koje bi izazvalo haos na svjetskom tržištu nafte.

Iz Teherana i ostatka Iranaveć nam više od nedjelju dana stižu dramatični snimci uništenih skladišta goriva i stubova crnog dima, posljedica izraelsko-američkih bombardovanja. Ipak, jedna tačka u sjevernom dijelu Persijskog zaliva ostala je netaknuta.

Riječ je o ostrvu Hark, koje služi kao glavni iranski terminal za izvoz sirove nafte još od 1960-ih.

Čak devet od deset barela nafte koje Iran proda u inostranstvu utovaruje se upravo na ostrvu Hark. Terminal ima kapacitet od sedam miliona barela sirove nafte dnevno, piše Financial Review.

Zbog plitke obale, Hark je jedino mesto gdje ogromni tankeri mogu pristati uz duge gatove kako bi preuzeli naftu koja podmorskim cjevovodima stiže s najvećih iranskih polja. To ga čini najlakšom, ali i najopasnijom metom u regionu.

Uništavanje ove infrastrukture predstavljalo bi potpuni kolaps iranskih prihoda i izazvalo neviđeni pad na globalnim energetskim tržištima.

Iako izraelski opozicioni lideri, poput Jaira Lapida, zagovaraju uništenje svih naftnih polja i industrije na Harku kako bi se srušio režim, Tramp je oko ovog ostrva povukao crvenu liniju. Trampova administracija, prema analitičarima, ne želi uništiti temelje poslijeratne iranske ekonomije.

Izrael i Amerika dogovorili su i geografsku podjelu vojnih operacija. Izrael napada ciljeve u zapadnom i centralnom Iranu, dok su Amerikanci preuzeli jug i teritorijalne vode, gdje se nalazi Hark. Analitičari vjeruju da je to upravo zbog sprečavanja nekontrolisanog skoka cijena nafte koji bi pogodio svjetsku ekonomiju.

Uprkos blokadama u Ormuskom moreuzu, podaci o praćenju tankera pokazuju da Hark i dalje radi. Strategija Vašingtona je osigurati da iranske rezerve završe u rukama vlasti koja im je prihvatljiva. Kako je izjavio Džarod Ejdžen iz Bijele kuće, cilj je u konačnici ukloniti naftu iz ruku režima bez trajnog uništavanja energetskih potencijala regiona.

“Ekonomija Irana jednostavno će propasti bez ovog ostrva. SAD i Izrael svjesni su da bi udar na Hark natjerao Iran da cilja naftnu infrastrukturu susjednih arapskih zemalja, što bi dovelo do eskalacije koju niko ne želi”, rekao je Ričard Nepv, bivši američki izaslanik za Iran.

Kada se danas spomene Iran, prve asocijacije su obično geopolitička previranja, nafta i nuklearni sporazumi. Ipak, iza oštrih političkih naslova krije se svakodnevnica više od 90 miliona ljudi koji žive, rade i snalaze se u ekonomiji koja decenijama funkcioniše pod teškim međunarodnim sankcijama.

Zemlja bogate istorije i kulture danas je dom ljudima koji su usavršili umjetnost prilagođavanja. Zbog dugogodišnjih ekonomskih blokada, Iran je bio primoran razviti takozvanu “ekonomiju otpora”, oslanjajući se na vlastitu proizvodnju gotovo svega, od hrane do automobila.

Rezultat toga je tržište koje za prosječnog Evropljanina ili građanina BiH izgleda kao potpuno drugi univerzum, posebno kada je riječ o cijenama.

Državni štit: Gorivo i komunalije kao socijalna kategorija

Ono što na društvenim mrežama redovno izaziva nevjericu jesu cijene energenata. Zemlja koja doslovno “leži” na nafti svojim građanima nudi energetske olakšice koje su nezamislive u ostatku svijeta.

Država snažno subvencioniše gorivo kako bi zaštitila standard građana. U okviru mjesečne kvote od 60 litara, litar benzina košta nevjerovatnih 0,05 KM (oko 5 feninga).

Ni cijene komunalija ne zaostaju mnogo za ovim trendom. Osnovni troškovi režija (struja, grijanje, voda) za stan od 85 kvadrata u Teheranu iznose u prosjeku oko 27 KM mjesečno.

Brzi kućni internet, iako podliježe određenim restrikcijama i filterima, košta u prosjeku oko 12 KM.

Koliko košta svakodnevnica?

Budući da je zbog sankcija uvoz stranih proizvoda otežan i skup, iranske police pune su domaćih brendova. To osnovne životne namirnice čini vrlo pristupačnim u nominalnom iznosu:

– Hljeb (svježi, 500g): oko 0,90 KM

– Mlijeko (1 litar): oko 1,10 KM

– Jaja (12 komada): oko 2,27 KM

– Obrok u restoranu: oko 8,30 KM

– Karta u javnom prevozu: između 0,30 i 1 KM

– Pileća prsa (1 kg): oko 5 KM

Kultura izlazaka, ispijanja kafe (i tradicionalnog čaja) i druženja po restoranima je izuzetno jaka, a pristupačne cijene hrane omogućavaju građanima bogat društveni život uprkos ekonomskim izazovima.

Cijena čaja je u Teheranu u prosjeku oko 0,50 KM.

Druga strana medalje: Plate i inflacija

Iako gore navedene cijene zvuče primamljivo, potrebno ih je staviti u pravi kontekst, kontekst prosječnih primanja. Decenije sankcija ostavile su dubok trag na iransku valutu (rijal), što je dovelo do snažne inflacije i pada vrijednosti rada u odnosu na globalno tržište.

Dok je u Bosni i Hercegovini prosječna plata oko 1.600 KM, prosječna mjesečna zarada u Iranu iznosi oko 600 KM.

Kada se te dvije stvari ukrste, jasno je da život u Iranu nije nikakva ekonomska utopija, već neprestano balansiranje.

Iranci imaju olakšan pristup osnovnim životnim potrebama, krov nad glavom, toplo dom, jeftin transport i dostupnu domaću hranu.

Međutim, kupovina bilo čega iz uvoza, poput kvalitetne tehnike, novih automobila, originalne odjeće ili putovanja u inostranstvo, za prosječnog građanina Irana predstavlja ogroman, često i nedostižan luksuz.

Uprkos svemu, slika Irana iz ugla običnog građanina nije mračna kako se to često prikazuje.

Radi se o visokoobrazovanoj naciji s ogromnim brojem inženjera i ljekara.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlikovaće ruskog vojnika koji je sam 68 dana držao položaje u oblasti naselja Grišino na krasnoarmejskom pravcu, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Putin se ranije danas sastao sa liderom Donjecke Narodne Republike Denisom Pušilinom, koji ga je informisao o ovom podvigu ruskog vojnika Sergeja Jaraševa /21/ i zamolio ga da bude nagrađen.

Pušilin je rekao da saborci Jaraševa nisu mogli nikako da dođu do njega, već su mu uz pomoć dronova dostavljali municiju i hranu.

Ruski predsjednik je nakon ovog razgovora zatražio detaljan izvještaj od Ministarstva odbrane Rusije i potom naložio da se pripremi ukaz o dod‌jeli zvijezde “Heroja Rusije” hrabrom vojniku.

Mladi heroj Sergej Jarašev trenutno se nalazi u bolnici, gd‌je se oporavlja nakon teške operacije amputacije oba stopala, prenosi RT Balkan.