Povodom sve učestalije pojave u Brčko distriktu BiH, ali i drugim dijelovima BiH među djecom da učestvuju u izazovima na jednoj društvenoj mreži poznatijim pod nazivima “Superman” i “Gušenje”, Policija Brčko distrikta BiH upozorila je roditelje o opasnostima u vezi s tim.

Riječ je o opasnim izazovima koji mogu rezultirati teškim tjelesnim povredama djece koja se bez razmišljanja o mogućim posljedicama odluče da izvedu “postavljeni izazov” u školi, van škole, ali i u svojim domovima, pa je Policija Brčko distrikta BiH u saradnji s Odjeljenjem za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH pokrenula aktivnosti usmjerene prema učeničkoj populaciji u cilju prevencije neželjenih posljedica, saopšteno je iz Policije Brčko distrikta.

Policija Distrikta u vezi s navedenom problematikom, apeluje na roditelje da pojačaju nadzor nad svojom djecom, da se dobro informišu i izvrše veću kontrolu dostupnih sadržaja na internetu i društvenim mrežama, koje posjećuju njihova djeca, kako bi se spriječile neželjene posljedice po njihovo zdravlje.

Više od 20 tinejdžera u Bosni i Hercegovini, povrijeđeno je u novom TikTok Supermen izazovu. Riječ je o imitiranju novog opasnog TikTok izazova u kojem dvoje djece isprepletenih ruku bacaju treće dijete u vazduh, koje nakon toga pada na betonsku podlogu, imitirajući skok u more. Izazov se proširio među školarcima u Bosni i Hercegovini, a može uzrokovati potres mozga, prelome podlaktice, zglobova, pa čak i kičme.

TikTok izazov se imitira ne samo u školama, već i na treninzima. Pojedina djeca su završila sa ozbiljniim povredama glave i potresom mozga. Osmoro djece je povrijeđeno u ovom izazovu u regiji Banjaluke. Do sada je u Opštoj bolnici “Abdulah Nakaš” u Sarajevu zbrinuto četvoro djece. Riječ je, najčešće, o dobi djece od petog razreda, pa do drugog razreda srednje škole.

(GlasSrpske)

Šoljice za kafu za kuću, piće za gazdu, čokolada za djecu i bogati buket za domaćicu je set koji se danas najčešće donosi na slave. Da li je to previše i šta su nosili naši stari,objasnila je etnolog Vesna Marjanović.

Sljedeće nedjelje je Sveti Nikola, kada pola Srbije ide na slavu, a pola Srbije slavi i ovog puta pričamo o onima koji idu na slavu – šta kupiti na poklon domaćinima? Naročito ako idete na nekoliko slava u nizu, ne treba zanemariti ni trošak koji će da ode na darove. Krsna slava se, naime, prije Prvog svjetskog rata različito slavila na selu i u gradu.

– Kada je riječ o slavama na selu, dar je bila jedna jabuka, koja je simbol dobrih želja i recimo kocka šećera, da se daruju djeca. Veoma je važno bilo da se djeca daruju i da oni slave pamte po lijepom. Takođe, domaćice bi dobijale i buket cvijeća, onog baštenskog. Ako je riječ o slavama u zimskim danima, gosti bi donosili po šaku oraha i to je bilo to. Zauzvrat, čekala ih je topla trpeza u kući domaćina – kaže Vesna Marjanović.
U gradovima se slavilo malo drugačije. Domaćini bi na dan slave obavezno izšli u crkvu gdje su nosili slavski kolač, žito i crno vino. Onda bi se vraćali kući i dočekivali goste. Neki od njih su tradicionalno pravili trpezu za goste, dok bi drugi, koji nisu tako imućni napravili posluženje. Gosti bi kod njih samo ušli, čestitali slavu, poslužili se, uglavnom nekim kolačima, i odlazili bi dalje.

– Dešavalo da su gosti dolazili samo sa dobrim željama, bez pravog poklona i to je bilo sasvim normalno u gradu. A onda je nastao period kada je sve više ljudi sa sela dolazilo da živi u gradu. I oni su donijeli svoje običaje. Dar za slavu je postao obavezan. Poklon je moglo da bude neko piće i to uglavnom rakija, jer se pretpostavljalo da domaćini imaju vino. Tada su počele da se prave i knjižice, da domaćini znaju ko je šta donio, da bi istom mjerom mogli i da uzvrate posjetu – otkriva etnolog.

A onda su došle devedesete i slave su postale statusni simbol. Počele su da se obilježavaju mnogo drugačije, neki ih čak slave i u zakupljenim salama. Kako se promijenio način slavljenja, tako su se promijenili i pokloni, pa je uz flašu rakije, ili vina, dodato još nekoliko darova.

– Dar je zacrtan tradicijom. To je način da vi uzvratite za ručak koji ćete pojesti kod domaćina. To je klasičan odnos dar i uzdarje koji se javlja u svim segmetnima socijalnog ponašanja. Darovanje, konačno znači i da postoji civilazicijski odnos, objašnjava Vesna Marjanović.

Nekada davno gosti koji su dolazili na veselja su uglavnom donosili ono što samom veselju može da pomogne.

– Recimo ljudi po selima su na velika slavlja, kao što su recimo svadbe, donosili piće i hranu, kasnije je bilo normalno da se u svatove ide sa gajbom piva. To je donosio skoro svako ko je dolazio na slavlje – priča etnolog.

Činjenica je da pravila za darivanje ne postoji, treba da odnesete ono što smatrate da će obradovati domaćine, i naravno, nikada ne zaboravite da darujete djecu.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa kišom, dok će na planinama padati snijeg.

Noćas će početi padavine na jugu i zapadu i do jutra će se proširi ka sjeveru i istoku.

Na jugu će padati kiša, dok će u ostalim predjelima padati susnježica i snijeg, a u nižim predjelima može doći do formiranja manjeg snježnog pokrivača.
Sutra tokom jutra i prijepodneva snijeg će u većini predjela preći u kišu, osim na planinama, dok će na jugu biti vjetrovito uz nešto jaču kišu.

Vjetar će na jugu i jugoistoku u prvom dijelu dana biti jak, a u ostalim predjelima slab promjenljiv, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od minus tri do dva, dok će maksimalna biti od tri do devet, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas u BiH preovladava oblačno vrijeme.