Connect with us

Društvo

PROTEST SINDIKATA POD PAROLOM: “Nema predaje, istrajat’ se mora”

Pod sloganom “Nema predaje, istrajat’ se mora” radnici zaposleni u javnoj upravi, unutrašnjim poslovima, pravosuđu i dijelu zdravstva izaći će na ulicu kako bi nadležnima stavili do znanja da nisu ispoštovali Sporazum o usklađivanju i povećanju plata koji je potpisan prošle godine.

Podsjećanja radi, sporazum je podrazumijevao da se izvrši povećanje plata u ekvivalentnom iznosu naknada za topli obrok i regres, a to je oko 160 KM po zaposlenom.

Međutim, sindikalci tvrde da je od trenutka od kada je dogovor postignut Vlada jednom dala pomoć, a da sporazum nije ispoštovan, jer do povećanja plata nije došlo u drugom kvartalu ove godine, kako je to bilo predviđeno.

Tvrde i da je premijer Radovan Višković odbijao sastanke sa predstavnicima sindikata, a da nije pomogla ni pružena ruka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je obećao da će dogovoreno biti sprovedeno.

A nakon što su sindikati krajem avgusta najavili da će zbog kršenja dogovora izaći na proteste, nadležni u Srpskoj čekali su zadnji čas da pokušaju “ispeglati” stvari. Milorad Dodik uključio se u priču i sazvao je sindikalce, premijera i ministra finansija, ali do dogovora ponovo nije došlo.

“Na poziv predsjednika Republike otišli smo na sastanak u Palatu, gdje su bili prisutni i premijer Višković i ministarka finansija RS Zora Vidović, koji nam apsolutno nisu dali nijedan argument, nijednu šansu, osim da mi u masovnom broju izađemo na ulice”, kazao je Marić.

Dodao je da su sindikalci, odnosno 55.000 radnika kojih se ovo tiče, prevareni.

“Moramo da znamo da je ovih 55.000 radnika na neki način kažnjeno, jer oni kao radnici čiji je poslodavac Vlada RS nemaju pravo na posebno iskazivanje naknade za topli obrok i regres, već je ona integrisana u platu. I kada te naknade izdvoje iz plate, dođete do toga da vam policajac radi za minimalac, da vam pola uprave radi za minimalnu platu”, pojasnio je Marić.

Od parka “Mladen Stojanović” do Trga Krajine prošetaće i članovi tri granska sindikata iz zdravstva: Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara RS, Samostalni sindikat zdravstva i Strukovni sindikat doktora medicine RS.

“Nakon naše interpelacije i sastanka sa tada članom Predsjedništva BiH gospodinom Dodikom, dogovorili smo iznos u visini toplog obroka i regresa koji je trebao biti isplaćen u nekoliko koraka. Mi smo u avgustu prošle godine dobili jednu tranšu od 100 KM, i u drugom kvartalu ove godine radna grupa je trebalo da donese odluku o visini tog toplog obroka i regresa. Ta radna grupa nije uradila ništa i samo smo izgubili vrijeme. Sada tražimo pravo koje smo potpisali”, kazao je za “Nezavisne novine” Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

On je dodao da su od protesta odustali predstavnici Sindikata obrazovanja i Sindikata zdravstva i socijalne zaštite.

“Gnjatić koji vodi obrazovanje je odustao, a kolega Crnčević iz Sindikata zdravstva je rekao da oni vode svoje politiku”, naveo je Šerbedžija.

Anica Jondić, predsjednica Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS, ističe da izlaze na protest jer Vlada RS za 100 dana, od kada je zajednička radna grupa Vlade i sindikata završila svoj rad i dostavila izvještaj izvršnoj vlasti o povećanju plata, nije našla za shodno ni da poveća plate niti da razgovara sa sindikatima.

Protestu će se pridružiti i Sindikat pravosuđa Republike Srpske, a prvi čovjek ove organizacije Siniša Petrović navodi da postoje tri ključna razloga zbog čega će zaposleni iz ove oblasti svoje nezadovoljstvo iskazati na ulici.

“Mi smo diskriminisani u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija po tri osnova. Prvi je da po tužbama sudije i tužioci dobijaju presude za topli obrok, a vi znate da ga mi nemamo. Drugi osnov je naknada za staž, gdje je za nosioce pravosudnih funkcija na 0,5 odsto stalno, a kod nas je na 0,3 odsto do 25 godina radnog staža, a preko toga je tek 0,5 odsto. A treći osnov je pitanje regresa, gdje opet nosioci pravosudnih funkcija imaju pravo na isplatu regresa, to jeste naknadu za regres u julu i avgustu u visini od 50 odsto svoje neto plate, dok je nama ta naknada uračunata u platu. Znači, de facto je nemamo”, pojasnio je Petrović.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno