Connect with us

Svijet

PROTESTI U FRANCUSKOJ! Velika masa ljudi protiv Makronovog imenovanja Barnijea za premijera

Hiljade ljudi izašlo je u subotu na ulice širom Francuske protestujući protiv odluke predsjednika Emanuela Makrona da imenuje političara desnog centra Mišela Barnijea za premijera, a ljevičarske stranke optužuju ga za krađu parlamentarnih izbora.

Makron je u četvrtak imenovao 73-godišnjeg Barnijea, konzervativca i bivšeg pregovarača Evropske unije o Bregzitu, za premijera, čime je okončana dvomjesečna potraga nakon njegove “zlosretne” odluke da raspiše parlamentarne izbore koji su doveli do podijeljenog parlamenta u tri bloka.

U svom prvom intervjuu kao šef vlade, Barnije je u petak navečer kazao da će njegova vlada, kojoj nedostaje jasna većina, uključivati konzervativce, članove Makronovog tabora, i kako se nada, neke iz ljevice.
Barnjie se suočava s zastrašujućim zadatkom pokušaja pokretanja reformi i budžeta za 2025., dok je Francuska pod pritiskom Evropske komisije i tržišta obveznica da smanji svoj deficit, prenosi Reuters.

Svijet

ZBOG “PRIJETNJE SA ISTOKA” NATO planira dodatne brigade i 245.000 vojnika

NATO želi da formira dodatnih 49 borbeno spremnih brigada od kojih će svaka imati oko 5.000 vojnika, čime će ukupan broj brigada biti podignut na 131, prenosi “Velt” pozivajući se na još neobjavljena dokumenta.

Radi se o takozvanim minimalnim zahtjevima koje su iznijeli američki general Kristofer Kavoli i francuski admiral Pjer Vandije.

“Ako se 2021. godine smatralo da je dovoljno imati 82 borbeno spremne brigade, onda bi u budućnosti njihov broj trebalo povećati na 131. To znači stvaranje dodatnih 49 velikih formacija, koje u Bundesveru broje oko 5.000 vojnika”, prenosi njemački list.

Napominje se da je za upravljanje i podršku ovim trupama potrebno povećati broj borbenih korpusa sa šest na petnaest, a štabova divizije sa 24 na 38.

Osim toga, Alijansa planira da poveća broj jedinica PVO pet puta – sa 293 na 1.467.

Potreba za jačanjem vojne moći NATO-a objašnjava se prijetnjom koja navodno pretnjom koja dolazi od Rusije.

U posljednje vrijeme na Zapadu se sve više javljaju ideje o direktnom oružanom sukobu između alijanse i Rusije. Kremlj je napomenuo da Moskva nikome ne prijeti, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

Rusija, pak, primjećuje nezapamćenu aktivnost NATO-a duž svojih zapadnih granica jer Alijansa proširuje inicijative i naziva to “obuzdavanjem ruske agresije”.

Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog gomilanja NATO snaga u Evropi. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO-om, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da napusti kurs militarizacije kontinenta.

Nastavi čitati

Svijet

OPASNE IZJAVE TRAMPA “Izrael bi trebalo da napadne iranska nuklearna postrojenja”

Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp smatra da bi Izrael trebalo da izvrši napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na nedavni raketni napad Irana

Tramp je to rekao u petak na predizbornom skupu u američkoj državi Sjevernoj Karolini, komentarišući izjavu američkog predsjednika Džozefa Bajdena da neće podržati bilo kakve izraelske napade na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana na Izrael, prenosi Foks njuz.

– Pitali su ga šta mislite o Iranu, da li biste napali Iran? A on kaže: “Sve dok ne pogode nuklearne objekte”. To je objekat koji želite da pogodite, zar ne? – rekao je Tramp na skupu u gradu Fajetvilu u kojem se nalazi velika američka vojna baza.

Tramp je ocijenio da je Bajden pogrešio kada je rekao da ne treba gađati iranske nuklearne lokacije, navodeći da treba ciljati upravo te lokacije zbog toga što nuklearno oružje predstavlja najveći rizik.

– Kada su mu postavili to pitanje, odgovor je trebalo da bude, prvo izvrši napad na nuklearnu elektranu, a za ostalo se pobrini kasnije – rekao je Tramp.

Bajden je u četvrtak rekao i da SAD razgovaraju sa Izraelom o opcijama za odgovor na napad Irana na Izrael, koji uključuje i napad Izraela na iranska naftna postrojenja, nakon čega je došlo do povećanja cijena nafte.

Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera Hezbolaha i Hamasa, kao i agresije u Gazi i Libanu.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran “platiti” za napad.

Nastavi čitati

Svijet

ALTERNATIVNE METE Bajden poručio šta bi uradio da je na mjestu Izraela

Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da bi razmislio o alternativama napada na iranska naftna polja da je na mjestu Izraela, dodajući da misli da Izrael još nije zaključio kako da odgovori Iranu.

“Izraelci nisu zaključili šta će da urade u smislu napada. O tome se razgovara. Da sam na njihovom mjestu, razmišljao bih o drugim alternativama osim napada na naftna polja”, rekao je predsjednik SAD, prenio je Rojters.

Bajdena su pitali i da li misli da izraelski premijer Benjamin Netanijahu neangažovanjem u diplomatiji pokušava da utiče na izbore u SAD 5. novembra na kojima se bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp suočava sa potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Haris, prenosi Tanjug.

“Da li pokušava da utiče na izbore, ne znam, ali ne računam na to. Nijedna administracija nije učinila više da pomogne Izraelu od mene”, istakao je on.

Bajden je rekao novinarima na brifingu u Bijeloj kući, da SAD u ovom trenutku razmatraju uvođenje sankcija Iranu.

On je dodao da su timovi SAD i Izraela konstantno u kontaktu.

Bajden je juče na pitanje novinara da li bi podržao Izrael da napadne iranske rezerve nafte u znak odmazde za masovni raketni napad na Izrael u utorak rekao da se o tome vode razgovori.

Prethodno je izjavio da ne podržava izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja.

Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera militanata, kao i agresije u Gazi i Libanu.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran platiti za napad.

 

 

Nastavi čitati

Aktuelno