Connect with us

Zdravlje

PRVI PUT SA BEBOM NA MORE, evo šta sve trebate ponijeti!

Putovanje na more sa bebom može da bude divno iskustvo, ali zahtjeva i određenu pripremu i pažnju. Važno je, prije svega, da izaberete odgovarajuće vrijeme za putovanje.

Bebe su osjetljive na velike promjene temperature, pa je preporučljivo izabrati period kada nije previše vruće. Ako je moguće, birajte destinaciju koja nije predaleko kako bi putovanje bilo kraće i udobnije za bebu.

Poželjno je da krenete na ljetovanje sa bebom, kada napuni barem tri mjeseca. Tokom prva tri mjeseca života beba je dovoljno ojačala, navikla se na spoljašnji svijet, vrat joj je ojačao u smislu da može da drži glavu uspravno, stekle su se određene rutine u vezi sa hranjenjem i spavanjem, tako da bez bojazni, ukoliko vam i pedijatar odobri, možete da se zaputite na more.
Prije ovog perioda putovanje sa bebom se ne preporučuje, jer bebe većinu vremena kada su sasvim male spavaju, bude se samo radi hranjenja, ne mogu da se drže čvrsto, organizam im ne reguliše dobro tjelesnu temperaturu, pa se veoma brzo pregriju ili rashlade, prenosi portal bambopelene.

Lokacije za ljetovanje sa bebom

Putovanje sa malom bebom zahtjeva dodatnu pažnju. Prilikom izbora lokacije za ljetovanje, prvo treba da saznate da li mjesto ima dostupnog dežurnog pedijatra i apoteku, u slučaju da se beba razboli.
Birajte mirnija mjesta, bez velike gužve i noćnih klubova. Vodite računa da smještaj u kojem ćete boraviti sa bebom bude čist i da ima klima uređaj.

Kada rezervišete smještaj, raspitajte se da li je u sobe moguće staviti dodatni krevetac za bebe. Razmislite i o mogućnosti pripreme hrane za bebu, jer ako niste u smještaju hotelskog tipa, trebaće vam kuhinja za pripremanje obroka.

Udaljenost plaže i drugih sadržaja, kao što su prodavnice, restorani, šetalište su bitni, jer sa bebom ne možete da idete u duge šetnje kada je veoma toplo.

Obratite pažnju da mjesto u koje idete ima čistu plažu, da nema smeća i mnogo kupača, jer je bebina koža osjetljiva i može da odreaguje na razne nečistoće iz mora. Mirno more, bez vjetra i velikih talasa se podrazumijeva, jer beba ne treba da doživi šok pri prvom susretu sa morskom vodom.

Boravak na plaži sa prirodnom hladovinom koju pruža drveće i zelenilo je mnogo bolji izbor od suncobrana, jer on ne pruža potpunu zaštitu i beba može da se pregreje.

Šta obavezno ponijeti?

Kada idete na put sa bebom, važno je da ponesete sve neophodne stvari. To ne znači, međutim, da treba da gomilate stvari i da nosite ono što inače možete da kupite u prodavnici ukoliko vam zatreba.

Na moru će vam biti neophodna krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom 50. Problem je što se bebama prije navršenih šest mjeseci ne preporučuje korišćenje kreme za sunčanje, pa se prethodno konsultujte sa svojim pedijatrom.

Na ljetovanje ponesite dovoljno pelena, odjeće, hrane, flašica i igračaka. Šeširić i lagana odjeća sa dugim rukavima su neophodni.

Uvijek imajte pri ruci osnovni set za prvu pomoć, uključujući toplomjer, lijekove protiv temperature i sredstva za dezinfekciju.

Na plaži izbjegavajte najtopliji dio dana: idite rano ujutru ili kasnije popodne.

Pokušajte da održite uobičajenu rutinu spavanja iako ste na odmoru. Beba treba često da pije vodu kako bi ostala hidrirana.

Tokom boravka na moru obratite pažnju na bilo kakve promjene u ponašanju ili zdravstvenom stanju bebe. Prije putovanja razgovarajte sa pedijatrom o svim potrebnim vakcinama i savjetima za put.

Kako kupati bebu u moru?

Važno je da se vaša beba prilagodi na novu sredinu. Bebu polako navikavajte na morsku vodu, počevši od kratkih perioda provedenih u plićaku.

Najvažnije je da beba bude bezbjedna. Savjetuje se postepen ulazak u vodu – prvo bi trebalo da se potope stopala u vodu, a zatim nježno i ostatak bebinog tijela, pa tek onda možete da spustite bebu u vodu, najbolje stomakom ka površini vode, kao da pliva. Nikako je nemojte naglo potapati u vodu. Desetak minuta u vodi je sasvim dovoljno za početak, a kasnije možete povećavati dužinu boravka ako je voda topla.

Nakon izlaska iz vode istuširajte bebu od slane vode, uvijte u čist peškir i namažite hidrantnom kremom, kako so ne bi dodatno isušila bebinu osjetljivu kožu.

Kada beba sjedi u pijesku, obavezno joj oblačite pelene za kupanje ili kupaće gaćice kako biste spriječili pojavu infekcija, prenosi Politikin magazin.

Related Topics:

Zdravlje

LJEKARI DOŠLI DO SJAJNOG OTKRIĆA! Ovo je najbolji doručak za srčane bolesnike

Stručnjaci iz klinike Saint Michel u Torontu proveli su istraživanje o najboljim namirnicama za srčane bolesnike. Pokazalo se da su bademi naročito korisni za ovu grupu ljudi jer smanjuju nivo “lošeg” holesterola, što posljedično smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

“Svakodnevna konzumacija badema, u porciji od jedne do dvije šake, dovodi do smanjenja nivoa holesterola za 9,4 posto”, naglasio je dr David J. A. Jenkins.

Prema drugoj studiji koju su proveli naučnici sa Univerziteta Illinois, dnevna konzumacija četiri kašike meda otopljenog u čaši vode povećava nivo antioksidansa u krvi te tako štiti zdrave ćelije od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Prema tome, najkorisniji doručak za srčane bolesnike je mala porcija badema, ispranih u vodi s medom.

Prije nego što uključite bademe i med u prehranu, posavjetujte se s ljekarom jer je riječ o namirnicama koje mogu izazvati alergijsku reakciju.

(Index.hr)

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠTA JE MIT A ŠTA ISTINA O VITAMINU C? Koje su prave doze i šta rizikujete ako preterate sa suplementima

Vitamin C je generalno bezbjedan, ali može i da dovede do dijareje, da izazove mučninu i grčeve u stomaku – evo kada!

Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, moćan je mikronutrijent koji igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja organizma. U nastavku istražujemo neke od najčešćih mitova i istina o ovom vitalnom mikronutrijentu.

Šta vitamin C radi u tijelu?

Vitamin C je esencijalni mikronutrijent, važan za brojne funkcije u organizmu. Ima ključnu ulogu u stvaranju kolagena – proteina neophodnog za održavanje zdravlja kože, tetiva, ligamenata i krvnih sudova, kao i za zarastanje rana i formiranje ožiljnog tkiva. Takođe pomaže u očuvanju jakih kostiju, hrskavice i zuba. Uz to, poboljšava sposobnost tela da apsorbuje gvožđe iz biljnih izvora.

Vitamin C ima važnu ulogu u podršci imunom sistemu. Kao snažan antioksidans, neutralizuje slobodne radikale – nestabilne molekule koje mogu oštetiti ćelije i doprineti starenju i razvoju bolesti poput raka i srčanih oboljenja. Ovaj mikronutrijent učestvuje i u proizvodnji neurotransmitera koji pomažu nervnim ćelijama da komuniciraju, piše Dženet Restivo, sa Harvarda.

Koliko vitamina C je potrebno?
Ljudsko tijelo ne može da proizvodi vitamin C, pa se mora unositi putem hrane ili suplemenata.

Količina vitamina C koja je potrebna dnevno zavisi od uzrasta, pola i životne faze.

Možda će vam biti potrebno više ili manje vitamina C u zavisnosti od zdravstvenog stanja ili životnog stila.

Preporučene dnevne doze (RDA) za vitamin C

Muškarci – 90 mg
Žene – 75 mg
Trudnice – 85 mg
Dojilje – 120 mg
Pušači: Osobe koje puše treba da unose 35 mg više vitamina C dnevno nego nepušači.

Opasnosti od prekomernog unosa vitamina C
Vitamin C je generalno bezbjedan. Međutim, unos veći od 2.000 miligrama (mg) dnevno može izazvati neprijatne nuspojave zbog nemogućnosti tijela da apsorbuje višak. Uobičajeni problemi uključuju dijareju, mučninu i grčeve u stomaku.

Rijetko, visoke doze vitamina C mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca, naročito kod osoba sa oboljenjima bubrega. Prekomerno uzimanje tokom trudnoće može uticati na nivo vitamina C kod bebe nakon rođenja. Postoje i zabrinutosti u vezi sa visokim unosom kod osoba sa određenim zdravstvenim stanjima, kao što su poremećaji preopterećenja gvožđem ili nasljedna hemohromatoza.

Da li vitamin C može spriječiti prehladu ili skratiti njeno trajanje?
Ideja da vitamin C može spriječiti prehladu postala je popularna 1970-ih, ali istraživanja su uglavnom opovrgla ovaj mit. Iako redovno uzimanje vitamina C ne izgleda da smanjuje šanse za dobijanje prehlade, neka istraživanja sugerišu da može blago skratiti trajanje prehlade ili ublažiti simptome.

Za većinu ljudi, održavanje uravnotežene ishrane sa dovoljnim unosom vitamina C je dovoljno za zdrav imuni sistem, bez potrebe za visokim dozama suplemenata.

Da li vitamin C smanjuje rizik od visokog pritiska i srčanih oboljenja?
Veza između vitamina C i zdravlja srca ostaje nejasna. Neke velike opservacione studije sugerišu da veći unos vitamina C – naročito iz voća i povrća – može biti povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, vjerovatno zahvaljujući antioksidativnim svojstvima koja štite krvne sudove i smanjuju nakupljanje plaka.

Međutim, klinička ispitivanja suplemenata vitamina C nisu pokazala dosljedne koristi u prevenciji ili smanjenju srčanih oboljenja. Iako neki dokazi ukazuju na zaštitni efekat, drugi ga ne potvrđuju.

Zbog toga ne postoji posebna preporuka da se unosi više od dnevno preporučene količine vitamina C radi zdravlja srca.

Koje su zdravstvene koristi vitamina C?
Vitamin C nudi neke vjerovatne zdravstvene koristi, dok su druge manje sigurne. Na primjer:

Imunitet: Kao antioksidans, vitamin C podržava imuni sistem štiteći ćelije od oštećenja slobodnim radikalima i jačajući prirodnu odbranu tela.
Zdravljeočiju: Vitamin C je dio dijetetskog suplementa koji je u studijama AREDS pokazao da može usporiti napredovanje starosne makularne degeneracije (AMD) ka njenom najtežem obliku. Međutim, uzimanje vitamina C nije pokazalo da smanjuje rizik od razvoja AMD-a uopšte. Veći unos vitamina C putem ishrane povezan je sa smanjenim rizikom od katarakte, ali suplementi su pokazali mješovite rezultate – neke studije čak sugerišu povećan rizik kod visokih doza.
Rak: Epidemiološke studije su pokazale da ishrana bogata voćem i povrćem može biti povezana sa smanjenim rizikom od nekoliko vrsta raka, djelimično zahvaljujući sadržaju vitamina C. Međutim, studije koje su ispitivale samo suplemente vitamina C nisu dosljedno pokazale smanjen rizik.
Kardiovaskularno zdravlje: Suplementi vitamina C mogu imati skroman efekat na krvni pritisak, ali klinička ispitivanja nisu pokazala značajne koristi u prevenciji ili smanjenju kardiovaskularnih događaja.
Opšte antioksidativne koristi: Kao ključni antioksidans, vitamin C neutralizuje slobodne radikale, usporava oksidativni stres koji doprinosi starenju i raznim hroničnim bolestima, kao što su artritis i neurodegenerativna stanja.
Dobri izvori vitamina C iz hrane

Vitamin C je obilan u mnogim vrstama voća i povrća, što olakšava zadovoljenje dnevnih potreba kroz uravnoteženu ishranu.

Voće bogato vitaminom C:

Citrusno voće: pomorandže, grejpfrut, limun, limeta
Bobičasto voće: jagode, maline, borovnice, brusnice
Tropsko voće: kivi, mango, papaja, ananas
Dinje: kantalupa i lubenica
Paradajz
Povrće bogato vitaminom C:

Kupusnjače: brokoli, prokelj, karfiol
Paprike: zelene i crvene
Lisnatopovrće: spanać, kupus, lišće repe i drugo
Korenastopovrće: batat i bijeli krompir
Zimska tikva
Neke žitarice, napici i prerađena hrana su obogaćeni vitaminom C.

Savjeti za maksimalan unos vitamina C iz hrane
Nekoliko jednostavnih činjenica može vam pomoći da iz ishrane izvučete još više vitamina C:

Sadržaj vitamina C je najviši u svježem, sirovom voću i povrću.

Kuvanje, naročito ključanje, može smanjiti nivo vitamina C. Birajte kuvanje na pari ili mikrotalasnu pripremu kako biste umanjili gubitak hranljivih sastojaka.

Dugotrajno skladištenje i izlaganje svjetlosti mogu degradirati vitamin C.

Nastavi čitati

Zdravlje

POČELA JE SEZONA GRIPA! Evo kako ojačati organizam

Počela je sezona prehlada i gripa, a vitamini igraju ključnu ulogu u jačanju prirodnih odbrambenih mehanizama organizma, dok se posebno izdvajaju vitamini C, A i E.

Citrusno voće, paprika, kivi i paradajz obiluju vitaminom C, koji stimuliše proizvodnju bijelih krvnih zrnaca i pomaže u bržem oporavku od infekcija

Istovremeno, listnato povrće poput spanaća i kelja, kao i orašasti plodovi, obezbjeđuju vitamine A i E, snažne antioksidanse koji štite ćelije od oštećenja i održavaju imunitet u ravnoteži. Hrana bogata vitaminom C kao prirodni štit organizma
Vitamin C predstavlja najvažnijeg saveznika u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od sezonskih infekcija, a može se pronaći u širokom spektru namirnica. Najpoznatiji izvori su citrusi poput narandže, limuna, grejpfruta i mandarina, ali jednako snažan efekat imaju i crvena paprika i paradajz, koji se lako uklapaju u svakodnevnu ishranu.

Egzotično voće kao što su kivi, papaja i mango donosi osvježavajući ukus i obilje vitamina, dok lisnato povrće poput spanaća, kelja i brokolija dodatno doprinosi balansu ishrane. Uz to, bobičasto voće – jagode, maline i borovnice – obezbjeđuje snažnu dozu antioksidanasa koji zajedno sa vitaminom C čuvaju ćelije od oštećenja i pomažu tijelu da ostane snažno i otporno.

Prirodni začini imaju moćno dejstvo
Bijeli luk, đumbir i kurkuma od davnina su poznati kao prirodni lijekovi zahvaljujući svojim antiinflamatornim i antimikrobnim svojstvima.

Ove namirnice pomažu tijelu da se izbori sa infekcijama, ublažavaju simptome prehlade i podstiču brži oporavak. Dodavanje svježeg bijelog luka u obrok ili šolja toplog napitka sa đumbirom i kurkumom mogu predstavljati jednostavan, a efikasan način da se ojača otpornost i spriječi širenje virusa.

Omega-3 i zdrave masti kao saveznici imunog sistema
Masna riba poput lososa i tune, bogata omega-3 masnim kiselinama, doprinosi smanjenju upalnih procesa u organizmu i jača rad bijelih krvnih zrnaca.
Linker
Pored toga, avokado i maslinovo ulje pružaju zdrave masti koje omogućavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima, a integralne žitarice i mahunarke dodatno podržavaju imunitet zahvaljujući vlaknima i proteinima.

Kombinacija ovih namirnica u ishrani pomaže tijelu da izgradi snažan i stabilan odbrambeni sistem.

Nastavi čitati

Aktuelno