Connect with us

Svijet

PRVI PUT U ISTORIJI! Američki budžetski deficit OBARA SVE REKORDE!

Deficit američkog saveznog budžeta porastao je za 26 odsto u novembru u odnosu na godinu ranije i iznosio je 314 milijardi dolara, što je najveći mjesečni rekord od marta, saopštilo je u utorak Ministarstvo finansija, uz napomenu da je rast podstaknut znatno većim troškovima kamata i drugim izdacima.

Ekonomisti koje je anketirao Rojters procijenili su da će deficit za drugi mjesec fiskalne godine iznositi 301,05 milijardi dolara. Federalni prihodi u novembru porasli su za 23 milijarde dolara na 275 milijardi dolara, što je povećanje od 9% u odnosu na godinu ranije.

Rashodi su se sa 88 milijardi dolara povećali na 589 milijardi dolara, što je 18% više nego godinu dana ranije.

Plaćanje kamata na dug američke vlade iznosilo je 25 milijardi dolara. Troškovi servisiranja duga porasli su od marta 2022. kada su Federalne rezerve počele da naglo povećavaju troškove zaduživanja i da dižu kamate kako bi obuzdale inflaciju, povećavši referentnu kamatnu stopu za 5,25 procentnih poena, piše Rojters.

Izdaci za kamate na dug u novembru, od 80 milijardi dolara, premašili su izdatke od 66 milijardi dolara za nacionalnu odbranu, što je 8 milijardi više nego godinu dana ranije. Izdaci za državni program zdravstvenog osiguranja Mediker takođe su porasli za 8 milijardi dolara, na 93 milijarde dolara, dok su izdaci za državni program za siromašne i invalide porasli sa dvije milijarde dolara na čak 50 milijardi.

Najveći izdatak bio je 122 milijarde dolara za mjesečne isplate socijalnog osiguranja.

Deficit je od početka godine za fiskalnu 2024. porastao za 13% na 381 milijardu dolara, u odnosu na 336 milijardi dolara u uporedivom periodu godinu dana ranije, prenosi RT.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA EKONOMIJA U PROBLEMIMA: Tržište rada ne izlazi iz krize

Njemačka ekonomija suočava se s ozbiljnim izazovima, jer kompanije širom zemlje već tri godine trpe pad porudžbina, rast troškova i strah od bankrota, prenio je nemački Bild.

Federalna agencija za zapošljavanje (BA) mogla bi u petak, 29. avgust, da objavi da je broj nezaposlenih u Njemačkoj premašio tri miliona, prvi put u posljednjih 15 godina, upozorili su analitičari.

Klaus Volrabe iz instituta Ifo ocijenio je da “tržište rada ne izlazi iz krize”, dok kompanije postaju sve opreznije u pogledu zapošljavanja.

Posebno je pogođena automobilska industrija, koja je izgubila 50.000 radnih mjesta u posljednjih godinu dana, a stručnjaci najavljuju dalji pad broja zaposlenih zbog povećanih tarifa u SAD-u pod administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa.

Slično stanje pogađa mašinstvo, gdje se očekuje gubitak jednog od pet radnih mjesta do 2029. godine, usljed konkurencije iz Kine, kao i hemijsku industriju, u kojoj je hiljade radnih mjesta ugroženo.

Kompanija Evonik planira smanjenje od 1.500 radnih mjesta, dok će Lankses otpustiti skoro 500 radnika.

Glavni ekonomista Komercbanke, Jerg Kremer, napominje da je proizvodni sektor, uključujući metalsku, elektroindustriju, automobilsku industriju, čeličnu i hemijsku industriju, posebno pogođen smanjenjem broja radnih mjesta.

Zbog rasta troškova, posebno za energiju i radnu snagu, mnoge kompanije se suočavaju s rizikom od bankrota i zatvaranja, dok i kvalifikovani zanati prijavljuju smanjenje broja radnih mjesta.

U maloprodaji i ugostiteljstvu broj zaposlenih takođe opada, jer potrošači štede novac i smanjuju potrošnju.

Međutim, IAB barometar zapošljavanja je u srijedu, 27. avgust, zabilježio blagi porast, dostigavši 100,7 poena, što ukazuje na mogući oporavak tržišta rada u narednim mjesecima.

Njemački ekonomisti, uključujući i Ferdinand Dudenhefera, stručnjaka za automobilsku industriju, Klaus Volrabe iz instituta Ifo i Jerg Kremer iz Komercbanke, upozoravaju da Njemačka mora da se suoči sa ozbiljnim ekonomskim izazovima kako bi stabilizovala tržište rada i spriječila dalje gubitke radnih mjesta, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački grad uveo kontroverznu mjeru: DUŽNICIMA IZDUVAVAJU GUME

Metoda se pokazala izuzetno uspešnom, jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Vlasti njemačkog grada Citau u Saksoniji uvele su drastičnu mjeru za naplatu dugovanja – umjesto opomena, dužnicima na automobile postavljaju naprave koje im ispuštaju vazduh iz guma.

Od marta ove godine, opština koristi takozvane “čuvarе ventila”, male uređaje koji izazivaju gubitak vazduha čim se vozilo pokrene, piše autobild.de.

Prema informacijama iz gradske uprave, ova kontroverzna metoda pokazala se izuzetno uspešnom jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Iako Citau ne iznosi konkretne brojke, ističu da je bilans “vrlo uspješan”. Grad sa oko 25.000 stanovnika ima više od 16.800 otvorenih potraživanja u ukupnom iznosu od oko dva miliona evra.

Kako funkcionišu “čuvari ventila”?
Uređaji se montiraju na ventil automobilske gume, a vozači su upozoreni jasno vidljivim naljepnicama. Ako uprkos upozorenju odluče da voze, guma će im se isprazniti nakon nekoliko stotina metara.

“Čuvare ventila” mogu ukloniti samo gradski službenici posebnim ključem, i to tek nakon što dužnik podmiri dugovanje.

Ova praksa izazvala je brojne rasprave i kritike na društvenim mrežama, a oglasio se i njemački auto-klub ADAC, koji upozorava na bezbjednosne rizike.

Smatraju da guma koja gubi vazduh tokom vožnje predstavlja ozbiljnu opasnost od saobraćajne nesreće te preporučuju korišćenje blokada točkova kao sigurnije alternative.

S druge strane, gradske vlasti brane svoju metodu pozivajući se na jasna upozorenja i zakonsku obavezu vozača da provjere ispravnost vozila prije vožnje, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

SRUŠILA SE PETOSPRATNICA: Novi ruski napad na Kijev, najmanje osmoro mrtvih

U masovnom ruskom napadu na Kijev tokom noći poginulo je najmanje osam osoba, među njima i jedno dijete, a više desetina je povrijeđeno. Napad je izazvao velika razaranja, urušavanje zgrada i požare u više gradskih četvrti.

Veliki ruski napad na Kijev tokom noći od srijede na četvrtak prouzrokovao je smrt najmanje tri osobe, među kojima je i jedno dijete, dok je najmanje 12 ljudi povrijeđeno. Ukrajinske vlasti izveštavaju da je tokom napada poginulo najmanje osam osoba, uključujući 14-godišnjaka.

Kijevske vlasti saopštile su da je još 45 osoba povrijeđeno, a 30 je hospitalizovano. Među povrijeđenima ima i nekoliko djece. Hitne službe su intervenisale u više dijelova grada, dok je gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio da je više od 20 objekata oštećeno, uključujući i trgovački centar u samom centru Kijeva.

“Prema prvim informacijama, u okrugu Darnicki srušila se petospratnica”, rekao je Kličko.

Napad uzrokovao požare i rušenje zgrada
Šef vojne uprave glavnog grada, Timur Tkačenko, prethodno je naveo da je napad izazvao požare u vrtiću i stambenoj zgradi. Informacije o žrtvama i šteti još uvijek se prikupljaju, a trenutno je u toku velika akcija spasavanja kako bi se očistile ruševine i izvadile moguće preživjele osobe. Ministar unutrašnjih poslova, Ihor Klimenko, saopštio je da u spasilačkoj akciji učestvuje oko 500 spasilaca i 1000 hitnih službi.

U četvrti Darnicki oštećene su dvije stambene zgrade, a petospratnica je direktno pogođena i srušena. Vojna uprava je izvijestila o “značajnom razaranju”. U četvrti Dniprovski izbili su požari u poslovnim i stambenim zgradama, dok su u četvrti Ševčenkivski oštećene stambene zgrade, jedan ured i obrazovna ustanova. Šteta je zabilježena i u četvrtima Holosivski, Obolonski i Desnianski. “Ukupno, broj oštećenih objekata u Kijevu ponovo će biti u stotinama, s hiljadama razbijenih prozora”, rekao je Tkačenko.

Napad trajao cijelu noć
Prve eksplozije u Kijevu čule su se oko 21:30, kada je gradonačelnik Kličko saopštio da je aktivirana protivvazdušna odbrana. Oko ponoći, nova grupa dronova približila se gradu, a oko 3 sata ujutro odjeknule su nove snažne eksplozije. Tkačenko je tada potvrdio da Rusija napada grad balističkim raketama. “Kijev je večeras pod masovnim napadom ruske terorističke države”, rekao je Tkačenko. Novi talas napada krstarećim raketama usledio je oko 5:30 ujutro, dok su spasioci još uvijek pretraživali ruševine od prethodnih udara.

Ruski napredak na istoku Ukrajine

Ruska vojska, koja trenutno kontroliše oko 20% Ukrajine na istoku i jugu, ubrzala je svoje napredovanje u posljednjim mjesecima, boreći se protiv manjih i slabije opremljenih ukrajinskih jedinica. Ukrajina je u utorak prvi put priznala da su ruski vojnici prodreli u Dnjepropetrovsku oblast na istoku, dok Moskva tvrdi da napreduje u toj regiji od jula.

Ova regija nije među pet ukrajinskih oblasti koje je Rusija anektirala.

Nastavi čitati

Aktuelno