Connect with us

Društvo

PUNE KAFANE, A NEMA KO DA RADI! Ugostitelji u Istočnom Sarajevu digli ruke

Razvojem ljetnjeg turzima u Istočnom Sarajevu i otvaranjem velikog broja ugostiteljskih objekata, sve je veća potražnja za kvalifikovanom radnom radnom snagom.

Međutim, kvalifikovanih radnika  je sve manje, zbog odlaska na sezonski rad u zemlje okruženja. Ugositelji tvrde da je problem i u tome, što mladi sve manje biraju školovanje u ovoj struci.

Za vrijeme zimske i ljetnje turističke sezone, kao i većina gradova u BiH, Istočno Sarajevo suočava se sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. Razlozi za to brojni, ali glavni je nezaintersovanost mladih da se bave ovom profesijom i loš obrazovni sistem,  kažu ugostitelji.

„Imamo previše ugostiteljskih objekata i nemamo dovoljno radne snage. Ona radna snaga koju imamo, nije dovoljno edukovana. Problem je sistemski i treba da ga riješimo u korijenu. Jedan od problema je i to što škole ne rade na tome i što se djeca ne uče akdekvatno za obavljanje ovih poslova, i takođe što se ova profesija ne posmatra karijerno, nego usput“, kaže Neven Tuševljak, menadžer u ugostiteljstvu i dodaje da na  nedostatak kvalifikovanih kuvara i konobara u Istočnom Sarajevu,  utiče i odlazak na sezonski rad u okolne zemlje, naročito u ljetnjem periodu.  „Ta radna snaga koja odlazi na primorje. To su ljudi koji pretežno znaju da rade svoj posao i onda kada odu, gubite kostur te ekipe koja radi, a odlazi zbog boljih plata i boljih uslova rada. Pata je u Hrvatskoj trenutno dvostruko veća, a Crna Gora polako stiže Hrvatsku“, zaključuje Tuševljak.

Da se ugosteljski sektor u Istočnom Sarajevu ali i u čitavoj BiH suočava sa ovim problemima, potvrđuje i hotelijer i ugostitelj iz Pala Dejan Golijanin, izvještava RTV BN.

„Mi trenutno nemamo problema sa osobljem jer imamo naše stalne radnike, kojima smo u skladu sa njihovim poslovima podigli i primanja tako da je sad za sad sve u redu. Međutim zabrinjavajuće je, vidim kod kolega obzirom da je sada sezona da je dosta osoblja otišlo put Hrvatske i Crne Gore gdje sezonski mogu zaraditi više novca, nego što im mi trenutno možemo ponuditi za stalno zaposljenje. Takođe, zabrinjavajuće je i to da je sve manje učenika upisanih u srednjih školu za zanimanje konobar i kuhar, što mi nije baš najjasnije jer je konobar lijepo zanimanje i u ovom trenutnku jako dobro plaćen posao“.

Golijanin napominje da će se već teška situacija u ugostiteljstvu uskoro pogoršati, ako se mladi ne motivišu da se školuju za profesije konobar i kuhar.

„Mislim da bi možda, učenicima i omladini trebalo predstaviti da je ovo jako lijep posao da se može dobro zaraditi i da se može živjeti od ovog rada. Sada su i kuhinje dobro sada opremljene i uređajima i hranom koja dolazi. Mislim da bi ih trebali na pravi način edukovati,  slati ih na prakse da vide ljepotu ovog posla. Ja se ovim bavim cijeli život i mislim da su hotel i restoran najljepši poslovi kojima se čovjek može baviti.

Uprkos svemu, građani Istočnog Sarajeva kažu da su zadovoljni uslugom u ugostiteljskim objektima.

Kako bi riješili problem nedostatka kvalifikovane radne snage u oblasti ugostiteljstva, u Istočnom Sarajevu otvaraju se agenecije koje se bave obukom i dokvalifikacijom onih koji žele da se bave ovom profesijom. Zainteresovani za posao u ugostiteljstvu  mogu da dobiju  osnovne kurseve  ali i one napredne koji uključuju i menadžerske obuke.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana u Krajini jači vjetar

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

UMIČEVIĆ: Ministre ne viđam u trgovinama, samo Šeranić kupuje

Ljudi od ovih povećanja plata nemaju nikakve koristi, u svemu tome profitiraju samo trgovinski lanci, komentar je direktora fabrike “Bema” Marinka Umičevića na najnoviju odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

“Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta. Ja znam sve cijene, jer treba nahraniti zaposlene. Ma, kad vidim onaj letak ‘Društveno odgovorni’, dođe mi da namjerno kupim skuplje, jer mi sve ovo vrijeđa inteligenciju”, kaže Umičević za BL portal.

Prema njegovoj ocjeni, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer, kako kaže, šta jednom zaposlenom vrijedi plata od 1. 000 maraka dok cijene „divljaju“. Ujedno podvlači da odavno malo ko od radnika u bilo kom sektoru radi za minimalac, jer zbog nedostaka kadra i odlaska radne snage poslodavci pokušavaju da ih zaustave koliko-toliko boljim platama.

„I tu platu treba zaraditi, nije to lako, a opet, šta da od nje kupiš?! Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate, niko ih ne spori. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje. To ljude tjera odavde, radiš i opet ne možeš sebi priuštiti ono osnovno. Hrana je bezobrazno skupa”, tvrdi Umičević.

Istovremeno, najniža plata za fakultetski obrazovan kadar od početka iduće godine biće 1.450 konvertibilnih maraka, a to je, po mišljenju Umičevića, ponižavanje struke. Priznaje da u “Bemi” ima samo jednog visoko obrazovanog radnika i ujedno tvrdi da u ovoj fabrici obuće rijetko ko radi za minimalac.

“Naravno da Bema nijednu promjenu ne podnosi lako, ali nama je veći problem što posla dovoljno i nema. Zbog visokih cijena osnovnih stvari rijetko ko i kupi cipele, i to razumijemo. Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na moje pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci. Nek’ premijer uzme auto i ode da vidi cijene, ali da kopa malo dublje. Svi naši trgovački lanci imaju svoje firme po inostranstvu, pa onda dostave visoku cijenu i onda, kao, ovdje ispoštuju marže, zato treba to kopati dublje“, objašnjava Umičević za BL portal.

Šta se iza brda valja, pa je povećanje najniže plate najavljeno već u oktobru, ni Umičeviću nije jasno. Kako kaže, iako naviknuti na činjenicu da se godinama iznos minimalne plate mjesecima bezuspješno pokušava dogovoriti, pa na kraju Vlada Republike Srpske prelomi, juče smo, ipak, svjedočili potpuno drugačijem scenariju.

“Ma, ne bi me čudilo da opet za tri mjeseca povećaju iznos minimalca. Šta sad pokušavaju, kakve su igranke u pitanju, i ja se pitam”, dodaje Umičević.

BL Portal

Nastavi čitati

Društvo

PREDSTAVLJEN “ZMIJANJSKI VEZ” U KINI, izazvao posebnu pažnju

“Zmijanjski vez” je predstavljen u Kini u organizaciji Ambasade BiH i izazvao je posebnu pažnju.

Ambasada BiH je organizovala u Pekingu promociju kulturne baštine i turizma BiH. Tom prilikom je bila i izložba na kojoj su prikazane makete tradicionalnih narodnih nošnji, umjetnički motivi i najpoznatije turističke destinacije BiH.

Kako je saopšteno iz Amabasade BiH u Kini događaj je imao interaktivan karakter.

“Gosti su učestvovali u diskusijama i postavljali pitanja o kulturi, istoriji i nasljeđu ‘Zmijanjskog veza’, kao i o slikarskoj i filmskoj umjetnosti u BiH”, dodaje se u saopštenju.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, je istakao značaj kulturne razmjene kao mosta međusobnog razumijevanja i prijateljstva između naroda BiH i Kine.

Događaju su prisustvovali direktor Kinesko-moldavskog kulturnog centra i predstavnik Kineskog instituta za savremenu umjetnost koji su naglasili važnost međunarodne saradnje u oblasti kulture i umjetnosti.

Promocija je organizovana u saradnji sa molsavskom Ambasadom i Kineskim institutom za savremenu umjetnost.

“Zmijanjski vez” je 2014. godine uvršten na UNESKOV-u reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Nastavi čitati

Aktuelno