Connect with us

Politika

PUT DO NOVOG USTAVA SRPSKE: Referendum ili tajno glasanje

Nakon što je završena javna rasprava o Nacrtu ustava Republike Srpske, počeo je da teče rok od pet mjeseci tokom kojeg će se iskristalisati kakav će biti konačan tekst prijedloga novog najvažnijeg pravnog i političkog akta Srpske.

Kako se otvoreno govori, a o čemu se moglo čuti i tokom završne javne rasprave, najrealnije je da o donošenju novog ustava Republike Srpske odlučuje građanski referendum.

Međutim, spekuliše se da je u igri još jedna opcija, a to je da ustav bude donesen u Narodnoj skupštini RS glasovima narodnih poslanika.

Ukoliko se nadležni opredijele za opciju glasanja u parlamentu Srpske, novi ustav biće donesen ukoliko za njega bude glasalo dvije trećine narodnih poslanika, a to je 55 od 81.

No, vladajuća koalicija na nivou Republike Srpske u ovom trenutku nema potrebnih 55 poslanika, već 53, pa su im izvjesno potrebni i glasovi opozicije.

Ali, ako je vjerovati trenutnim stavovima opozicionara, niko od njih neće podržati novi ustav ukoliko se o njemu bude glasalo u Narodnoj skupštini RS.

Vodeći ljudi u opoziciji uvjeravaju da su jedinstveni i da neće podržati novi ustav, za koji kažu da jeste potreban, ali ne ovako prebrzo, pogotovo jer se o njemu priča u jednom od najturbulentnijih trenutaka u BiH od Dejtona do danas.

Zbog situacije u kojoj vlast nema njihovu podršku u ovoj priči, iz opozicije tvrde da bi se u Narodnoj skupštini mogla donijeti odluka da se o novom ustavu odlučuje tajnim glasanjem, kako bi se od javnosti zaštitili oni koji bi iz opozicije možda i podržali novi ustav.

“Ako vlast hoće tajno glasanje, opozicija neće biti u sali”, poručio je nedavno Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Srpske.

S ovim je saglasna i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

“Iz vlasti smo čuli najave da će se odlučivanje o prijedlogu novog ustava obaviti tajnim glasanjem kako bi se, po njihovim riječima, umanjila nelagodnost onima koji bi ovo podržali, a ne smiju zbog javnosti. Drugim riječima, tajnim glasanjem koje se priprema sakrila bi se eventualna politička korupcija. Najbolje bi bilo da poslanici opozicije koji nisu za to da se prati avanturizam vlasti i dodatno produbljuje politička kriza, napuste salu Narodne skupštine. Ukoliko glasanje bude tajno, na ovaj način otkloniće se svaka dilema ko je glasao za donošenje novog ustava, a ko nije želio da prati avanturističke i hazarderske politike ove vlasti i koga vlast nije, a koga eventualno jeste kupila”, navela je Trivićeva.

Na ovakve poruke Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, reaguje riječima da opozicija ovo pitanje uglavnom koristi u svrhu targetiranja vlasti, a nikako u svrhu donošenja novog ustava.

Na pitanje da li je za donošenje novog ustava vredniji ustavni referendum ili glasanje u Narodnoj skupštini, Stevandić bez dileme odgovara:

“Po meni je referendum uvijek najvredniji jer onda opozicija ne bi mogla reći ‘politička korupcija’, ‘tajno glasanje’ i šta sve bi im još moglo pasti na pamet da bi obesmislili taj naš napor i podilazili onima koji Republiku Srpsku targetiraju, bilo da su stranci ili federalno Sarajevo”.

Prvi čovjek parlamenta Srpske dodaje za “Nezavisne novine” da će Narodna skupština RS biti ta koja će na kraju odlučiti kakva će biti procedura za donošenje novog ustava.

“Sada je važno da se svi rezultati javnih rasprava, sve primjedbe, iznesu u pisanom obliku u Radnoj grupi, pa da ona to iznese Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine RS i da se onda usaglasi konačni tekst koji će se predložiti bilo u prijedlogu ili referendumu i tako dalje. Prvo da završimo stručne stvari oko merituma, pa ćemo onda donositi političku odluku. Imamo pet mjeseci, to je dovoljno vrijeme”, rekao je Stevandić.

Referendum o novom ustavu najbolja je ideja i za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. On je tokom završne javne rasprave poručio da je bilo mnogo zahtjeva da novi ustav bude narodni dokument, zbog čega su spremni da podrže ideju da se održi referendum.

“Spremni smo da podržimo ideju da se održi referendum, ali bi morao da bude obavezujući. To nije samo igra koja bi trebalo da pokaže generalno opredjeljenje, već da to bude narodna odluka koju će potvrditi Narodna skupština. Moja ideja je bila da taj referendum bude 9. januara i da na taj način etablira taj datum”, poručio je tom prilikom Dodik.

Analizirajući kompletnu situaciju, komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da proces usvajanja novog ustava Republike Srpske predstavlja svojevrsni politički performans koji ima više funkciju pritiska i testiranja političke lojalnosti nego stvarnu ambiciju da se u dogledno vrijeme sprovede ustavna reforma.

“Takođe, može se posmatrati i kao oblik političke mobilizacije, kako baze, tako i institucija. Završetak javne rasprave samo je jedna faza u širem narativu o redefinisanju političkog identiteta Republike Srpske, koji Milorad Dodik koristi kao polugu za jačanje svoje pozicije, i unutar Srpske, i u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu. Dodik koristi Ustav kao alat za zadržavanje pažnje javnosti, disciplinovanje koalicije i demonstraciju političke snage, znajući dobro da stvarni institucionalni kapacitet za promjenu Ustava trenutno ne postoji”, rekao je Bubonjić.

Related Topics:

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno