Connect with us

Politika

PUT DO NOVOG USTAVA SRPSKE: Referendum ili tajno glasanje

Nakon što je završena javna rasprava o Nacrtu ustava Republike Srpske, počeo je da teče rok od pet mjeseci tokom kojeg će se iskristalisati kakav će biti konačan tekst prijedloga novog najvažnijeg pravnog i političkog akta Srpske.

Kako se otvoreno govori, a o čemu se moglo čuti i tokom završne javne rasprave, najrealnije je da o donošenju novog ustava Republike Srpske odlučuje građanski referendum.

Međutim, spekuliše se da je u igri još jedna opcija, a to je da ustav bude donesen u Narodnoj skupštini RS glasovima narodnih poslanika.

Ukoliko se nadležni opredijele za opciju glasanja u parlamentu Srpske, novi ustav biće donesen ukoliko za njega bude glasalo dvije trećine narodnih poslanika, a to je 55 od 81.

No, vladajuća koalicija na nivou Republike Srpske u ovom trenutku nema potrebnih 55 poslanika, već 53, pa su im izvjesno potrebni i glasovi opozicije.

Ali, ako je vjerovati trenutnim stavovima opozicionara, niko od njih neće podržati novi ustav ukoliko se o njemu bude glasalo u Narodnoj skupštini RS.

Vodeći ljudi u opoziciji uvjeravaju da su jedinstveni i da neće podržati novi ustav, za koji kažu da jeste potreban, ali ne ovako prebrzo, pogotovo jer se o njemu priča u jednom od najturbulentnijih trenutaka u BiH od Dejtona do danas.

Zbog situacije u kojoj vlast nema njihovu podršku u ovoj priči, iz opozicije tvrde da bi se u Narodnoj skupštini mogla donijeti odluka da se o novom ustavu odlučuje tajnim glasanjem, kako bi se od javnosti zaštitili oni koji bi iz opozicije možda i podržali novi ustav.

“Ako vlast hoće tajno glasanje, opozicija neće biti u sali”, poručio je nedavno Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Srpske.

S ovim je saglasna i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

“Iz vlasti smo čuli najave da će se odlučivanje o prijedlogu novog ustava obaviti tajnim glasanjem kako bi se, po njihovim riječima, umanjila nelagodnost onima koji bi ovo podržali, a ne smiju zbog javnosti. Drugim riječima, tajnim glasanjem koje se priprema sakrila bi se eventualna politička korupcija. Najbolje bi bilo da poslanici opozicije koji nisu za to da se prati avanturizam vlasti i dodatno produbljuje politička kriza, napuste salu Narodne skupštine. Ukoliko glasanje bude tajno, na ovaj način otkloniće se svaka dilema ko je glasao za donošenje novog ustava, a ko nije želio da prati avanturističke i hazarderske politike ove vlasti i koga vlast nije, a koga eventualno jeste kupila”, navela je Trivićeva.

Na ovakve poruke Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, reaguje riječima da opozicija ovo pitanje uglavnom koristi u svrhu targetiranja vlasti, a nikako u svrhu donošenja novog ustava.

Na pitanje da li je za donošenje novog ustava vredniji ustavni referendum ili glasanje u Narodnoj skupštini, Stevandić bez dileme odgovara:

“Po meni je referendum uvijek najvredniji jer onda opozicija ne bi mogla reći ‘politička korupcija’, ‘tajno glasanje’ i šta sve bi im još moglo pasti na pamet da bi obesmislili taj naš napor i podilazili onima koji Republiku Srpsku targetiraju, bilo da su stranci ili federalno Sarajevo”.

Prvi čovjek parlamenta Srpske dodaje za “Nezavisne novine” da će Narodna skupština RS biti ta koja će na kraju odlučiti kakva će biti procedura za donošenje novog ustava.

“Sada je važno da se svi rezultati javnih rasprava, sve primjedbe, iznesu u pisanom obliku u Radnoj grupi, pa da ona to iznese Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine RS i da se onda usaglasi konačni tekst koji će se predložiti bilo u prijedlogu ili referendumu i tako dalje. Prvo da završimo stručne stvari oko merituma, pa ćemo onda donositi političku odluku. Imamo pet mjeseci, to je dovoljno vrijeme”, rekao je Stevandić.

Referendum o novom ustavu najbolja je ideja i za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. On je tokom završne javne rasprave poručio da je bilo mnogo zahtjeva da novi ustav bude narodni dokument, zbog čega su spremni da podrže ideju da se održi referendum.

“Spremni smo da podržimo ideju da se održi referendum, ali bi morao da bude obavezujući. To nije samo igra koja bi trebalo da pokaže generalno opredjeljenje, već da to bude narodna odluka koju će potvrditi Narodna skupština. Moja ideja je bila da taj referendum bude 9. januara i da na taj način etablira taj datum”, poručio je tom prilikom Dodik.

Analizirajući kompletnu situaciju, komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da proces usvajanja novog ustava Republike Srpske predstavlja svojevrsni politički performans koji ima više funkciju pritiska i testiranja političke lojalnosti nego stvarnu ambiciju da se u dogledno vrijeme sprovede ustavna reforma.

“Takođe, može se posmatrati i kao oblik političke mobilizacije, kako baze, tako i institucija. Završetak javne rasprave samo je jedna faza u širem narativu o redefinisanju političkog identiteta Republike Srpske, koji Milorad Dodik koristi kao polugu za jačanje svoje pozicije, i unutar Srpske, i u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu. Dodik koristi Ustav kao alat za zadržavanje pažnje javnosti, disciplinovanje koalicije i demonstraciju političke snage, znajući dobro da stvarni institucionalni kapacitet za promjenu Ustava trenutno ne postoji”, rekao je Bubonjić.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao ljekar, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako burno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno