Connect with us

Politika

PUT DO NOVOG USTAVA SRPSKE: Referendum ili tajno glasanje

Nakon što je završena javna rasprava o Nacrtu ustava Republike Srpske, počeo je da teče rok od pet mjeseci tokom kojeg će se iskristalisati kakav će biti konačan tekst prijedloga novog najvažnijeg pravnog i političkog akta Srpske.

Kako se otvoreno govori, a o čemu se moglo čuti i tokom završne javne rasprave, najrealnije je da o donošenju novog ustava Republike Srpske odlučuje građanski referendum.

Međutim, spekuliše se da je u igri još jedna opcija, a to je da ustav bude donesen u Narodnoj skupštini RS glasovima narodnih poslanika.

Ukoliko se nadležni opredijele za opciju glasanja u parlamentu Srpske, novi ustav biće donesen ukoliko za njega bude glasalo dvije trećine narodnih poslanika, a to je 55 od 81.

No, vladajuća koalicija na nivou Republike Srpske u ovom trenutku nema potrebnih 55 poslanika, već 53, pa su im izvjesno potrebni i glasovi opozicije.

Ali, ako je vjerovati trenutnim stavovima opozicionara, niko od njih neće podržati novi ustav ukoliko se o njemu bude glasalo u Narodnoj skupštini RS.

Vodeći ljudi u opoziciji uvjeravaju da su jedinstveni i da neće podržati novi ustav, za koji kažu da jeste potreban, ali ne ovako prebrzo, pogotovo jer se o njemu priča u jednom od najturbulentnijih trenutaka u BiH od Dejtona do danas.

Zbog situacije u kojoj vlast nema njihovu podršku u ovoj priči, iz opozicije tvrde da bi se u Narodnoj skupštini mogla donijeti odluka da se o novom ustavu odlučuje tajnim glasanjem, kako bi se od javnosti zaštitili oni koji bi iz opozicije možda i podržali novi ustav.

“Ako vlast hoće tajno glasanje, opozicija neće biti u sali”, poručio je nedavno Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Srpske.

S ovim je saglasna i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

“Iz vlasti smo čuli najave da će se odlučivanje o prijedlogu novog ustava obaviti tajnim glasanjem kako bi se, po njihovim riječima, umanjila nelagodnost onima koji bi ovo podržali, a ne smiju zbog javnosti. Drugim riječima, tajnim glasanjem koje se priprema sakrila bi se eventualna politička korupcija. Najbolje bi bilo da poslanici opozicije koji nisu za to da se prati avanturizam vlasti i dodatno produbljuje politička kriza, napuste salu Narodne skupštine. Ukoliko glasanje bude tajno, na ovaj način otkloniće se svaka dilema ko je glasao za donošenje novog ustava, a ko nije želio da prati avanturističke i hazarderske politike ove vlasti i koga vlast nije, a koga eventualno jeste kupila”, navela je Trivićeva.

Na ovakve poruke Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, reaguje riječima da opozicija ovo pitanje uglavnom koristi u svrhu targetiranja vlasti, a nikako u svrhu donošenja novog ustava.

Na pitanje da li je za donošenje novog ustava vredniji ustavni referendum ili glasanje u Narodnoj skupštini, Stevandić bez dileme odgovara:

“Po meni je referendum uvijek najvredniji jer onda opozicija ne bi mogla reći ‘politička korupcija’, ‘tajno glasanje’ i šta sve bi im još moglo pasti na pamet da bi obesmislili taj naš napor i podilazili onima koji Republiku Srpsku targetiraju, bilo da su stranci ili federalno Sarajevo”.

Prvi čovjek parlamenta Srpske dodaje za “Nezavisne novine” da će Narodna skupština RS biti ta koja će na kraju odlučiti kakva će biti procedura za donošenje novog ustava.

“Sada je važno da se svi rezultati javnih rasprava, sve primjedbe, iznesu u pisanom obliku u Radnoj grupi, pa da ona to iznese Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine RS i da se onda usaglasi konačni tekst koji će se predložiti bilo u prijedlogu ili referendumu i tako dalje. Prvo da završimo stručne stvari oko merituma, pa ćemo onda donositi političku odluku. Imamo pet mjeseci, to je dovoljno vrijeme”, rekao je Stevandić.

Referendum o novom ustavu najbolja je ideja i za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. On je tokom završne javne rasprave poručio da je bilo mnogo zahtjeva da novi ustav bude narodni dokument, zbog čega su spremni da podrže ideju da se održi referendum.

“Spremni smo da podržimo ideju da se održi referendum, ali bi morao da bude obavezujući. To nije samo igra koja bi trebalo da pokaže generalno opredjeljenje, već da to bude narodna odluka koju će potvrditi Narodna skupština. Moja ideja je bila da taj referendum bude 9. januara i da na taj način etablira taj datum”, poručio je tom prilikom Dodik.

Analizirajući kompletnu situaciju, komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da proces usvajanja novog ustava Republike Srpske predstavlja svojevrsni politički performans koji ima više funkciju pritiska i testiranja političke lojalnosti nego stvarnu ambiciju da se u dogledno vrijeme sprovede ustavna reforma.

“Takođe, može se posmatrati i kao oblik političke mobilizacije, kako baze, tako i institucija. Završetak javne rasprave samo je jedna faza u širem narativu o redefinisanju političkog identiteta Republike Srpske, koji Milorad Dodik koristi kao polugu za jačanje svoje pozicije, i unutar Srpske, i u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu. Dodik koristi Ustav kao alat za zadržavanje pažnje javnosti, disciplinovanje koalicije i demonstraciju političke snage, znajući dobro da stvarni institucionalni kapacitet za promjenu Ustava trenutno ne postoji”, rekao je Bubonjić.

Related Topics:

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora

Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.

Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.

„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.

Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:

„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.

On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.

„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.

„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“

Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.

„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.

Poziv za nove izborne tehnologije

On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.

„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.

„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“

Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.

„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.

Nastavi čitati

Aktuelno