Nakon što je najavljeno da će Hrvatska da uvede potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama i za vrijeme odmora, direktori obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj ističu da je ova praksa već zaživjela u nekim osnovnim školama.

Prema prijedlogu hrvatskih nadležnih institucija, izmijeniće se Pravilnik o kriterijumima za izricanje pedagoških mjera, gdje će se korištenje telefona na nastavi i izvan nje postrožiti na način da će se tretirati kao neprihvatljivo ponašanje.

Stanje s korištenjem mobilnih telefona u školama širom Republike Srpske je šaroliko. No, većina direktora je za to da se takođe uvede strože tretiranje korištenja telefona u obrazovnim ustanovama i oko njih.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, i oni su tražili da se usvoji potpuna zabrana upotrebe telefona.

“Mi smo donijeli internu odluku, a na prijedlog Savjeta roditelja, školski odbor usvojio je da ide potpuna zabrana upotrebe mobilnog telefona, mada djeca to teško usvajaju”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, ako đaci u školi koriste telefon, odmah im bude oduzet.

“Meni se donosi kao direktoru, te roditelj mora lično da dođe da preuzme telefon, a pritom se učeniku izriče i vaspitno-disciplinska mjera”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, nije samo problem upotreba telefona u školi te i kod roditelja treba da se razvije svijest da i oni moraju da kontrolišu kako djeca i u kojoj mjeri koriste mobilni telefon.

Pojasnio je da na današnju djecu ni sankcije, ali ni nagrade ne utiču previše.

Kako je rekao, na odluku o potpunoj zabrani mobilnih telefona odlučili su se nakon što su krajem prošle godine među osnovcima vladali opasni TikTok izazovi.

“Nadam se da će se u nekom narednom periodu usvojiti neki zakon o potpunoj zabrani telefona u školama”, zaključio je Blagojević.

I Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Prijedor i direktor OŠ “Desanka Maksimović”, ističe da oni unazad nekoliko godina imaju potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona.

“Prilikom dolaska učenika u školu uzimaju se telefoni od đaka i stavljaju se u ormariće i djeci se daju kad se završi posljednji čas za taj dan”, kazao je Budimir i istakao da djeca tokom odmora nemaju pristup mobilnim telefonima.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor OŠ “Sveti Sava”, ističe da je svaka škola napravila interni pravilnik u kojem je precizirano korištenje mobilnih telefona.

“Što se tiče naše škole, učenici ne mogu da koriste telefon na nastavi, ali mogu za vrijeme odmora”, kazao Popržen i istakao da niko ne može zabraniti upotrebu korištenja mobilnih telefona.

Da li potpuna zabrana ima efekta, komentarisao je i sociolog Vladimir Vasić, koji kaže da djeci treba razgraničiti slobodno vrijeme od obaveza, cijeneći da potpune zabrane nisu efikasne.

“A to je da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti tokom nastave, ali tokom odmora i njihovih slobodnih aktivnosti sigurno da da”, kazao je Vasić i istakao da je poenata na koji način se koriste mobilni telefoni.

“Mobilne telefone ne treba da koriste u svrhu destruktivnog ponašanja, nego da ih koriste primjereno njihovom uzrastu”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, težište problema treba tražiti u porodici.

“Roditelji su ti koji djeci kupuju mobilne telefone, oni su ti koji vrše ili ne vrše nadzor nad upotrebom mobilnog telefona”, kazao je Vasić.

I Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH i Kantonalni odbor u KS ponovo su zatražili od nadležnih da uvedu zabrane korištenja telefona u školama.

Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u prethodnom periodu više puta se obraćao s inicijativom zabrane upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, ali taj cilj do danas nije ostvaren.

Sugerišu i da izuzetak od zabrane mogu biti samo situacije kada je upotreba mobilnog telefona neophodna iz zdravstvenih, edukativnih i drugih opravdanih razloga.

“Mnoge zemlje donijele su propis kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona u školama, ovim putem podnosimo inicijativu i pozivamo vas da zajednički radimo i djelujemo za dobrobit djece/učenika i da ih na ovaj način sačuvamo od negativnih utjecaja moderne tehnologije”, zaključuje se u pismu Sindikata koje je upućeno Nihadu Uku, premijeru Kantona Sarajevo.

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Ljudi od ovih povećanja plata nemaju nikakve koristi, u svemu tome profitiraju samo trgovinski lanci, komentar je direktora fabrike “Bema” Marinka Umičevića na najnoviju odluku o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

“Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta. Ja znam sve cijene, jer treba nahraniti zaposlene. Ma, kad vidim onaj letak ‘Društveno odgovorni’, dođe mi da namjerno kupim skuplje, jer mi sve ovo vrijeđa inteligenciju”, kaže Umičević za BL portal.

Prema njegovoj ocjeni, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer, kako kaže, šta jednom zaposlenom vrijedi plata od 1. 000 maraka dok cijene „divljaju“. Ujedno podvlači da odavno malo ko od radnika u bilo kom sektoru radi za minimalac, jer zbog nedostaka kadra i odlaska radne snage poslodavci pokušavaju da ih zaustave koliko-toliko boljim platama.

„I tu platu treba zaraditi, nije to lako, a opet, šta da od nje kupiš?! Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate, niko ih ne spori. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje. To ljude tjera odavde, radiš i opet ne možeš sebi priuštiti ono osnovno. Hrana je bezobrazno skupa”, tvrdi Umičević.

Istovremeno, najniža plata za fakultetski obrazovan kadar od početka iduće godine biće 1.450 konvertibilnih maraka, a to je, po mišljenju Umičevića, ponižavanje struke. Priznaje da u “Bemi” ima samo jednog visoko obrazovanog radnika i ujedno tvrdi da u ovoj fabrici obuće rijetko ko radi za minimalac.

“Naravno da Bema nijednu promjenu ne podnosi lako, ali nama je veći problem što posla dovoljno i nema. Zbog visokih cijena osnovnih stvari rijetko ko i kupi cipele, i to razumijemo. Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na moje pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci. Nek’ premijer uzme auto i ode da vidi cijene, ali da kopa malo dublje. Svi naši trgovački lanci imaju svoje firme po inostranstvu, pa onda dostave visoku cijenu i onda, kao, ovdje ispoštuju marže, zato treba to kopati dublje“, objašnjava Umičević za BL portal.

Šta se iza brda valja, pa je povećanje najniže plate najavljeno već u oktobru, ni Umičeviću nije jasno. Kako kaže, iako naviknuti na činjenicu da se godinama iznos minimalne plate mjesecima bezuspješno pokušava dogovoriti, pa na kraju Vlada Republike Srpske prelomi, juče smo, ipak, svjedočili potpuno drugačijem scenariju.

“Ma, ne bi me čudilo da opet za tri mjeseca povećaju iznos minimalca. Šta sad pokušavaju, kakve su igranke u pitanju, i ja se pitam”, dodaje Umičević.

BL Portal