Connect with us

Svijet

Putin se više ne šali “Bićemo primorani na PREVENTIVNI UDAR”

Američki predsjednik Donald Tramp donio je načelnu odluku da Ukrajini isporuči krstareće rakete “tomahavk”. Kako piše švajcarski “Blick”, Tramp još želi da zna u koje tačno svrhe Ukrajina planira da koristi ovo američko superoružje.

Razlog je očigledan “tomahavk” projektili imaju domet veći od 1.500 kilometara i mogu da pogode ciljeve duboko na teritoriji Rusije.

Osim toga, kada budu lansirani, neprijatelj ih izuzetno teško može otkriti. Američka vojska ih sa razlogom opisuje kao “jedno od najsnažnijih, najpreciznijih i najizdržljivijih oružja ikada”.

Kremlj želi da po svaku cijenu spriječi da Ukrajina dobije ovakvo naoružanj

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je da bi to dovelo do “potpuno nove vrste eskalacije”, uključujući i odnose Moskve i Vašingtona: “Ovo je opasno.”

Ruski zvaničnici spominju Treći svjetski rat

Njegov portparol Dmitrij Peskov dodao je da bi takav potez bio “ozbiljna eskalacija” i da bi ugrozio odnose Rusije i SAD, koji su tek na ljeto počeli da se popravljaju nakon samita na Aljasci. Peskov je poručio da se Vašington time direktno uključuje u napade na Rusiju u ukrajinskom ratu.

Neki ruski zvaničnici otišli su i korak dalje. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev tvrdio je da bi Ukrajina sa “tomahavkom” mogla da gađa i evropske prestonice poput Pariza, Berlina ili Varšave.

Poslanik Dume Leonid Slucki upozorio je čak na “mogućnost Trećeg svjetskog rata”, dok su drugi političari sugerisali da bi Rusija bila “primorana na preventivni udar” i da “ne bi patila samo Ukrajina”.

Ovo, međutim, nije prvi put da Moskva pribjegava ovakvim prijetnjama. Već je slično reagovala na isporuke američkih raketa ATACMS i britanskih “storm šedou” projektila.

Poslije njihovog prvog korišćenja u napadima na ruske ciljeve, ruska vojska odgovorila je lansiranjem nove hipersonične rakete „oresčnik“, zaprijetivši i mogućim korišćenjem nuklearnih bojevih glava.

Ipak, do sada Kremlj nikada nije sproveo svoje prijetnje u djelo – čak ni nakon isporuke lovaca F-16 ili tenkova “abrams”. Iako konkretnih posljedica nije bilo, Putin i dalje istrajava u taktici zastrašivanja i agresivne retorike, prenosi Blic.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno