Connect with us

Društvo

Računi za struju u Srpskoj manji za 30 do 100 odsto, ALI AKO ŠTEDITE

Vlada i Elektroprivreda pripremaju program putem kojeg će građanima Republike Srpske koji od oktobra 2022. do marta iduće godine uštede od pet do 20 i više odsto električne energije računi biti umanjeni za 30 do 100 odsto.Istakao je ovo generalni direktor ERS-a Luka Petrović, pojašnjavajući da će građani koji uštede pet do 20 odsto električne energije imati popust na računima od 30 odsto, a oni koji ostvare uštedu od 20 i više oni će biti manji za čak 100 odsto.
“Ako je ostvarena ušteda od 20 odsto kilovat-časova, račun za električnu energiju koji je u prosjeku bio 100 maraka za prošli oktobar, za ovaj oktobar koštaće 45 ili 50 maraka” – rekao je Petrović.

On je poručio da će struja u narednim mjesecima biti veoma tražen i dobro plaćen energent, a što se može vidjeti i iz podatka da na ino-berzama cijena struje za januar iznosi čak 1.000 evra za jedan megavat-sat.
“To znači da jedan kilovat-čas košta dvije marke, a to se potroši dok se skuva kafa” – dodao je on.

I premijer Radovan Višković pozvao je na štednju kako bi se stvorio novi višak za izvoz, jer je tržišna cijena struje na berzama u regionu i do 30 puta veća od one na domaćem tržištu.I iz Ministarstva energetike i rudarstva pozvali su potrošače da počnu racionalnije da troše električnu energiju. Kada su u pitanju mjere koje gotovo sve zemlje u EU uniji uvode zbog sve veće energetske krize, te da li se nešto slično planira i kod nas, podsjetili su da je Služba za zajedničke poslove Vlade Srpske još 2014. donijela plan za poboljšanje energetske efikasnosti u republičkim organima uprave, koje su trebale da donesu značajne uštede u potrošnji struje.
“Prema Zakonu o energetskoj efikasnosti, sve javne institucije bile su obavezne uspostaviti sistem energetskog menadžmenta. Javni sektor ili veliki potrošač koji koristi zgradu sa korisnom površinom većom od 500 kvadratnih metara bio je dužan da u toj zgradi sprovede mjere racionalizacije potrošnje svih vrsta energije. Ovo se naravno odnosi i na bolnice, škole, opštinske i sve javne ustanove” – poručili su.

Kada je u pitanju državni aparat nejasno je ko je uopšte nadležan za donošenje eventualne odluke o mjerama štednje. Iz Savjeta ministara su istakli kako je to u ingerenciji Službe za zajedničke poslove institucija, dok su iz ove službe odgovorili kako je to ipak u nadležnosti Savjeta ministara i Parlamenta BiH.Dodali su i da je ova služba u posljednjih nekoliko godina u objektima kojima upravlja sprovela niz mjera štednje struje, primjenjujući mjere energetske efikasnosti.
“Zamijenili smo sva rasvjetna tijela sa LED rasvjetom koja troši od pet do osam puta manje električne energije u odnosu na konvencionalnu rasvjetu” – naveli su iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

Kada je u pitanju FBiH, federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije donijelo je krajem sedmice smjernice za smanjenje potrošnje energije i energenata.
“Ako se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo jedan stepen Celzijusa, godišnje se može uštedjeti približno pet odsto energije” – naveli su iz Vlade FBiH.

Kada je riječ o optimalnoj temperaturi grijanja, smjernica je da ona maksimalno iznosi 21 stepen. Sugerisana je i upotreba LED sijalice koje smanjuju potrošnju i do 90 odsto u odnosu na klasična rješenja, ali i manja upotreba vozila. Kada je riječ o javnom sektoru, iz Vlade FBiH su savjetovali da se temperature radnih prostora tokom grijanja ograniče na 21 stepen, a tokom hlađenja na 25.RegionSjeverna Makedonija je prije par dana i zvanično proglasila energetsku krizu u zemlji. Nezavidna pozicija je i u Hrvatskoj, ali i Crnoj Gori. Kako bi spriječila najcrnji scenario, Srbija je donijela niz preporuka kako bi se smanjila potrošnja struje. One sadrže racionalniju upotrebu javne rasvjete, korišćenje LED rasvjete i generalno unapređenje energetske efikasnosti. Tu je i postavljanje solarnih panela, prelazak sa grijanja na struju na drugi vid grijanja i korišćenje toplotnih pumpi. Preporuka je i da EPS stimuliše štednju kroz odobravanja popusta za kupce koji smanje mjesečnu potrošnju u odnosu na isti mjesec prethodne godinebanjaluka.com

Društvo

PREKO LEĐA GRAĐANA: Banke u BiH zaradile skoro 450 miliona KM

Banke u Bosni i Hercegovini su u šest mjeseci ove godine zaradile skoro 450 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo.

Iz Agencije za bankarstvo RS su naveli da je ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine iznosila 142 miliona KM i za 12 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini, kada je iznosila 127 miliona KM.

Kako se navodi u njihovim podacima, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,6 milijardi KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 379 miliona KM ili 3,4 odsto.

“Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,6 milijardi KM i povećani su za 230 miliona KM ili 2,8 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,6 milijardi KM ili 48 odsto odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,3 milijarde KM, od čega se 2,8 milijardi ili 53 odsto odnosi na štednju fizičkih lica”, stoji u saopštenju.

Dalje piše da ukupni bruto krediti iznose 6,9 milijardi KM i povećani su za 214 miliona KM ili 3,2 odsto u odnosu na kraj 2024. godine.

“Krediti pravnih lica iznose 3,4 milijarde KM, od čega se 2,3 milijarde KM ili 68 odsto odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,5 milijardi KM, od čega se 2,3 milijarde KM ili 66 odsto odnosi na potrošačke kredite”, stoji u podacima.

Sa druge strane, iz Agencije za bankarstvo FBiH je saopšteno da je dobit bankarskog sektora u Federaciji BiH u prvoj polovini ove godine iznosila 306,8 miliona KM i manja je za 8,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine kada je bila 336 miliona KM.

“Neto (prihodi/rashodi) od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi u periodu januar – juni 2025. iznosili su 444,3 miliona KM i činili su 64,1 posto ukupnih prihoda. U odnosu na isti period prošle godine zabilježili su rast od 0,3 posto. Neto prihodi od naknada i provizija imali su rast od 5,4 posto i iznosili su 215,6 miliona KM. Ovi prihodi u ukupnim prihodima imali su udio od 31,1 posto.

Dobit na prosječnu aktivu (ROAA) iznosila je 0,95%, a dobit na prosječni ukupni kapital (ROAE) 7,25%. Ukupno je u bankarskom sektoru Federacije BiH zaključno sa 30. junom 2025. bilo 6.707 zaposlenih”, piše u podacima Agencije za bankarstvo FBiH.

Dobit bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini je tokom prošle godine iznosila 847 miliona KM, od toga 247 miliona KM u Republici Srpskoj, te 599,8 miliona KM u Federaciji BiH.

Ekonomista Milenko Stanić je za “Nezavisne novine” rekao da je u Srpskoj rast dobiti banaka zbog činjenice da se javni sektor, odnosno budžeti lokalnih zajednica, Vlade RS i javnih preduzeća više zadužuju na domaćem tržištu u odnosu na Federaciju BiH.

“Oni su izlazili na međunarodno tržište, dok Srpska zbog sankcija nije. Kamatne stope po kojima se zadužuje budžet Republike Srpske i javna preduzeća su veće u odnosu na kamatu za budžete u FBiH. Po osnovu ovih kamatnih stopa očito je da su povećani prihodi banaka u Republici Srpskoj”, naglasio je Stanić.

Prema njegovim riječima, banke i u jednom i u drugom entitetu bilježe ogromne profite.

“Ovo govori da bankarski sektor nije dovoljno regulisan kako bi se spriječili ovoliki profiti. Dosta banaka je prošle godine iznijelo finansijska sredstva iz Bosne i Hercegovine i plasiralo ta sredstva u zemlje EU. Takođe, porezi na profit su kod nas dosta niski i iznose 10 odsto, dok nemamo poreza na dividendu. Ne možemo dozvoliti da u istom statusu bude sektor tekstila, kože i obuće i bankarski sektor”, objasnio je Stanić.

Nastavi čitati

Društvo

PRIJEDOR-BANJALUKA: Još nema auto-puta, građani pitaju gdje je zapelo

U Orlovcima kod Prijedora 6. novembra 2021. godine svečano je ozvaničen početak realizacije projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor u dužini od 40,7 kilometara, a vrijednost projekta je 297 miliona eura. Tada je bila riječ o početku izgradnje prve faze autoputa Banja Luka – Prijedor a kojeg će graditi kineska kompanije “Šandond”.

Tadašnji premjer Radovan Višković na svečanoj ceremoniji 2021. godine je zajedno sa predstvnicima kineske kompanije koja gradi autoput poručio da je to početak istorijskog projekta koji će stvoriti novu perspektivu za više od pola miliona stanovnika.

“Ja očekujem od izvođača radova od kompanije Šandong i ljudi koji predstavljaju tu kompaniju da će oni ovaj projekat da urade lagano. Njima je ovo u obimu njihovih poslova i nadam se  da će oni brzo da sagrade ovaj projekat i da će ovaj projekat biti izgrađen prije roka kako je zamišljen koncesionim ugovorom”- poručio je tada Višković.

“Iako je 2021. godine najavljen početak izgradnje autoputa Prijedor-Banja Luka i to u jeku vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora , sa radovima se ipak nije počelo. Godinu kasnije, odnosno 2022.godine ponovo se najavljuje početak izgradnje i ovaj put uoči izbora i to opštih 2022.godine. Ni tada se nije počelo sa izgradnjom već su nadležni iz njima znanih razloga po treći put prošle godine najavili i zvanično počeli sa realizacijom projekta.

Ugovor sa Kinezima je potpisan još  2018. godine u kojem se Republika Srpska obavezala da će Kinezima u idućih 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost auto-puta u iznosu od 32,5 miliona evra i taj iznos bi trebalo da bude obezbijeđen od naplate putarine na svim auto-putevima u RS.

Ako se ovaj iznos ne prikupi od naplate, Vlada Srpske obavezala se da će razliku isplaćivati iz budžeta RS. Tako je za 30 godina koncesije kineskom investitoru obećano da će za ulaganje vrijedno 297 miliona evra zaraditi 975 miliona evra kroz naplatu putarine. Inače, izgradnju ovog auto-puta od prvog trenutka prate razni problemi.

Prvo, Vlada Republike Srpske i dalje uporno krije detalje ugovora koji se odnose na cijene radova i finansijsku konstrukciju, a ignoriše i cijeli niz sudskih presuda koji im to naređuje. Osim toga, mještani sela preko kojih je planiran prolazak puta ne prihvataju eksproprijaciju i odbijaju da prodaju zemljište.

“Ljudi su nezadovoljni samim tempom izvođenja eksproprijacije i izgradnje tog puta jer to predugo traje. Lično sam ja ovde ugrožen. Ide mi autoput ispred same kuće. Ostajem bez pristupnog puta koji nije ucrtan u projektu”- kaže za BN Savo Dukić, mještanin Gornje Omarske kod Prijedora.

On ističe da trenutnom trasom koja prolazi preko njegovog imanja i cijele Gornje Omarske u dužini od 5 kilometara ruši se 40 stambenih objekata a da pomjeranjem trase za par stotina metara taj broj bi bio daleko manji. Nebrojeno puta su tvrdi Dukić razgovarali i sa predstavnicima vlasti Srpske koji su im samo obećavali, ali ništa nisu i realizovali.

“Ja lično ne mogu shvatiti ovo društvo, državu, ovo uređenje da može ovde doći stručnjak i kazati da se ovde može živjeti u kući koja je udaljena od zaštitne ograde autoputa 3,5 metra. Imam osjećaj da ovo struka nije radila”- poručuje Dukić.

Projektom izgradnje auto-puta predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova i sedam vijadukta kao i jedan prolaz za životinje te jedno obostrano odmaralište.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SKUPOĆA BEZ GRANICA! Cijene hrane u Srpskoj nadmašuju Madrid i Berlin

Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina u svijetu drastično su porasle, pa tako i u Republici Srpskoj. Međutim standardi u svijetu i kod nas ne mogu da se porede, jer u Srpskoj plate ne prate povećanje cijena. Zanimljiv je podatak da je hrana u Banjaluci skuplja nego u pojedinim evropskim prestonicama.

Od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju poitičari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije teme – životne.

Cijene hrane, dostigle su, kažu građani nepodnošljiv nivo, a u najvećem gradu Srpske, u Banjaluci, namirnice su skuplje nego u Madridu ili Berlinu.

Oni koji su iz, drugih zemalja, došli u posjetu rodbini, šokirani su cijenama, tako je u Švedskoj hrana povoljnija, a standard neuporedivo bolji.

Mlijeko je u Banjaluci skuplje i do 12 feninga u odnosu na zapandoevropske gradove, riža je za 90 feninga skuplja od one u Madridu, a drastična razlika je u cijenama mesa.

Tako ćete u Banjaluci kilogram junetine platiti oko 12,5 eura, a isto takvo parče u Madridu 7,6 eura.

Građanima je ostalo jedino da uzimaju manje količine.

“Prosječna plata koja je u Republici Srpskoj oko 1500 KM ne može pratiti iznos potrošačke korpe ni pola, tako da se građani na različite načine kako da prežive tu krizu. Građani javljaju, naročito penzioneri, da kupuju manju količinu u odnosu na ranije, jer ne mogu rečimo kupiti, ako su kupovali ranije 700 grama mesnih prerađevina, sada kupuju 400. građani se na taj način bore sa inflacijom, kupujući manju količinu, što je neprihvatljivo”, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Za Banjalukom ne zaostaju mnogo ni ostali gradovi. Statistički podaci pokazuju da su cijene hrane u odnosu na isti period prošle godine, višestruko veće, dok su cijene hemijskih sredstava za domaćinstvo nešto niže.

„Cijene proizvoda i usluga koje se koriste u Republici Srpskoj, u junu 2025. godine u odnosu na jun 2024. porasle su za 4,7 odsto. Kada posmatramo po različitim proizvodima ili uslugama, kod nekih je zabilježen rast, a kod nekih pad cijena.

Kada govorimo konkretno o mesu, kod junetine je zabilježen rast cijene od 22,9 odsto, kod piletine 2,9 odsto rast, dok je kod svinjetine na godišnjem nivou zabilježen pad cijena od 4 odsto.

Kada govorimo o mlijeku, zabilježen je godišnji rast od 0,4 odsto, hljeb za 2,3 odsto, jaja za 8,6 odsto, dok su, sa druge strane, sredstva za čišćenje sanitarija imala pad od 4,8 odsto na godišnjem nivou“, kaže stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.

Ekonomisti objašnjavaju da cijene nekontrolisano rastu jer u Republici Srpskoj nema prave konkurencije, ali ni ograničavanja marže na prehrambene proizvode. Najveći je problem u prekomijernom uvozu, ali i u nedovoljnom podsticaju za domaću proizvodnju, smatra struka.

U zapadnim zemljama postoje trgovački lanci koji imaju niže cijene proizvoda i na taj način diktiraju cijene ostalima, što kod nas nije slučaj.

Građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada.

Prema ekonomskim analizama 100 eura od prije 10 godina, jednake je vrijednosti kao današnjih 155.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno