Connect with us

Društvo

“Strahujem od novih obavještenja iz banke”

Tihi rast kamata u Srpskoj do kraja godine

Banke u Srpskoj su zaključno sa julom podigle kamatne stope na postojeće kredite od 0,2 do 0,3 odsto, a prema prognozama stručnjaka iz tog sektora, nizak rast kamata ostaće do kraja 2022. godine, dok za iduću za sada ne iznose očekivanja.

irektor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da je zaključno sa krajem jula u bankarskom sektoru RS prisutan zanemariv rast kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite, kako za privredu tako i za stanovništvo.

– To je rast od 0,2 do 0,3 odsto na godišnjem nivou. Nema nekog drastičnog rasta kamatnih stopa. Banke su, skoro sve, svoje poslovanje tamo gdje su krediti vezani za euribor počele da mu se prilagođavaju – rekao je Glasu Srpske Šuput.

Kada je riječ o pritužbama klijenata na povećanje rate i kamatne stope, Šuput je dodao da do sada Ombudsman za bankarstvo nije zaprimio nijednu primjedbu.

– Ni pravna ni fizička lica nisu pisala Ombudsmanu za bankarstvo. U ovom trenutku i prema našim komunikacijama sa bankama, ni one nemaju veliki broj klijenata koji im se žale ili prigovora o pitanju rasta kamatnih stopa – podvukao je Šuput.

Prema njegovim prognozama, zanemariv rast kamatnih stopa ostaće do kraja godine.

– Neće tu nešto biti značajno u smislu da će doći do nekog velikog i drastičnog rasta kamatnih stopa na kredite. Šta će biti iduće godine, to opet zavisi od zadnjeg kvartala 2021. godine i kako će se kretati inflacija i euribor, te koje mjere će preduzimati Evropska centralna banka – podvukao je Šuput i ocijenio da je trenutno stanje zadovoljavajuće.

Podsjetio je da je šest banka u Srpskoj prilagodilo svoje poslovanje rastu euribora i povećalo iznos mjesečnog anuiteta. Naveo je da preostale dvije koje posluju na tržištu Srpske za tim još nisu posegnule.

– Mislim da te banke čekaju da vide kakve su promjene o pitanju euribora zaključno sa 30. septembrom pa će na osnovu toga odlučiti da li će povećati kamatne stope na kredite sa promjenljivom kamatnom stopom – rekao je Šuput.

Banjalučanka Milana M., koja ima kredit u jednoj od banaka koje posluju u gradu na Vrbasu, navela nam je da je prije 15 dana dobila od banke novi otplatni plan.

– U tom obavještenju vidim da mi je rata povećana sa 342 marke na 368. Pored toga, imam i još jedan kredit gdje je rata sa 91 KM povećana na 93. Dobro bi bilo da tako ostane, ali niko mi se u banci ne usudi reći da će to tako biti. Strahujem od novih obavještenja iz banke – rekla je Milana M.

Euribor
Euribor je od -0,55 na početku dostigao vrijednost od 1,077 odsto, a ekonomisti prognoziraju da će nastaviti da raste do kraja ove, a možda i sljedeće godine, što znači da bi i rate kredita mogle biti još veće. Stručnjaci navode da iznos za koji će biti povećane rate zavisi od iznosa kredita kao i perioda kada je on odobren.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno